About Intellectual Property IP Training IP Outreach IP for… IP and... IP in... Patent & Technology Information Trademark Information Industrial Design Information Geographical Indication Information Plant Variety Information (UPOV) IP Laws, Treaties & Judgements IP Resources IP Reports Patent Protection Trademark Protection Industrial Design Protection Geographical Indication Protection Plant Variety Protection (UPOV) IP Dispute Resolution IP Office Business Solutions Paying for IP Services Negotiation & Decision-Making Development Cooperation Innovation Support Public-Private Partnerships The Organization Working with WIPO Accountability Patents Trademarks Industrial Designs Geographical Indications Copyright Trade Secrets WIPO Academy Workshops & Seminars World IP Day WIPO Magazine Raising Awareness Case Studies & Success Stories IP News WIPO Awards Business Universities Indigenous Peoples Judiciaries Genetic Resources, Traditional Knowledge and Traditional Cultural Expressions Economics Gender Equality Global Health Climate Change Competition Policy Sustainable Development Goals Enforcement Frontier Technologies Mobile Applications Sports Tourism PATENTSCOPE Patent Analytics International Patent Classification ARDI – Research for Innovation ASPI – Specialized Patent Information Global Brand Database Madrid Monitor Article 6ter Express Database Nice Classification Vienna Classification Global Design Database International Designs Bulletin Hague Express Database Locarno Classification Lisbon Express Database Global Brand Database for GIs PLUTO Plant Variety Database GENIE Database WIPO-Administered Treaties WIPO Lex - IP Laws, Treaties & Judgments WIPO Standards IP Statistics WIPO Pearl (Terminology) WIPO Publications Country IP Profiles WIPO Knowledge Center WIPO Technology Trends Global Innovation Index World Intellectual Property Report PCT – The International Patent System ePCT Budapest – The International Microorganism Deposit System Madrid – The International Trademark System eMadrid Article 6ter (armorial bearings, flags, state emblems) Hague – The International Design System eHague Lisbon – The International System of Appellations of Origin and Geographical Indications eLisbon UPOV PRISMA Mediation Arbitration Expert Determination Domain Name Disputes Centralized Access to Search and Examination (CASE) Digital Access Service (DAS) WIPO Pay Current Account at WIPO WIPO Assemblies Standing Committees Calendar of Meetings WIPO Official Documents Development Agenda Technical Assistance IP Training Institutions COVID-19 Support National IP Strategies Policy & Legislative Advice Cooperation Hub Technology and Innovation Support Centers (TISC) Technology Transfer Inventor Assistance Program WIPO GREEN WIPO's Pat-INFORMED Accessible Books Consortium WIPO for Creators WIPO ALERT Member States Observers Director General Activities by Unit External Offices Job Vacancies Procurement Results & Budget Financial Reporting Oversight
Arabic English Spanish French Russian Chinese
Laws Treaties Judgments Browse By Jurisdiction

Montenegro

ME005

Back

Zakon o patentima ("Službenom listu CG", br. 66/2008. 40/2010 i 40/2011)

 Zakon o patentima

Zakon o patentima Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br. 66/2008. Vidi: čl. 12. Zakona - 40/2010-5. Vidi: čl. 45. Zakona -

40/2011-1.

I. OPŠTE ODREDBE Član 1

Ovim zakonom uređuje se pravna zaštita pronalazaka patentom. Član 2

Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na moru i podmorju uz teritoriju Crne Gore na kojem Crna Gora ima suverena prava ili nadležnosti u skladu sa međunarodnim pravom.

Član 3 Strana fizička i pravna lica u pogledu zaštite pronalazaka u Crnoj Gori uživaju ista prava kao i

domaća fizička i pravna lica, ako to proizilazi iz međunarodnih ugovora ili iz načela uzajamnosti. Postojanje uzajamnosti dokazuje lice koje se na nju poziva.

Član 4 Strano fizičko ili pravno lice, u postupku pred organom nadležnim za poslove intelektualne

svojine (u daljem tekstu: nadležni organ), mora zastupati zastupnik upisan u Registar zastupnika koji vodi nadležni organ, ili domaći advokat.

II. PREDMET ZAŠTITE PATENTOM Patentibilni pronalasci

Član 5 (1) Patent se priznaje za pronalazak iz bilo koje oblasti tehnike, koji je nov, koji ima inventivni

nivo i koji je industrijski primjenljiv. (2) Predmet pronalaska koji se štiti patentom može biti proizvod (kao npr. uređaj, supstanca,

kompozicija) ili postupak. Predmet pronalaska koji se štiti patentom može se odnositi i na: 1) proizvod koji se sastoji od biološkog materijala ili koji sadrži biološki materijal; 2) postupak kojim je biološki materijal proizveden, obrađen ili korišćen; 3) biološki materijal koji je izolovan iz prirodne sredine ili je proizveden tehničkim postupkom,

čak iako je prethodno postojao u prirodi. (3) U smislu ovog zakona, biološki materijal je materijal koji sadrži genetsku informaciju i koji je

sposoban da se sam reprodukuje ili da bude reprodukovan u biološkom sistemu (npr. mikroorganizam, biljna ili životinjska ćelijska kultura, sekvenca gena).

(4) Ne smatraju se pronalascima, u smislu ovog zakona, naročito: 1) otkrića, naučne teorije i matematičke metode; 2) estetske kreacije; 3) planovi, pravila i postupci za obavljanje intelektualnih djelatnosti, za igranje igara ili za

obavljanje poslova; 4) programi računara; 5) prikazivanje informacija. (5) Odredbe stava 4 ovog člana isključuju iz zaštite predmete ili aktivnosti samo u mjeri u kojoj

se prijava patenta ili patent odnosi na taj predmet ili aktivnost, kao takve. Član 6

(1) LJudsko tijelo, u bilo kom stadijumu njegovog formiranja i razvoja i otkriće nekog od njegovih elemenata, uključujući sekvence ili djelimične sekvence gena, ne smatra se pronalaskom.

(2) Element izolovan iz ljudskog tijela ili proizveden tehničkim postupkom, uključujući sekvence ili djelimične sekvence gena može biti patentibilan, čak iako je struktura tog elementa identična strukturi prirodnog elementa.

(3) Industrijska primjena sekvence ili djelimične sekvence gena mora biti otkrivena u prijavi patenta na dan njenog podnošenja.

Izuzeci od patentibilnosti Član 7

(1) Neće se smatrati patentibilnim: 1) pronalasci čija bi komercijalna upotreba bila protivna javnom poretku ili moralu, pod

uslovom da se isključenje ne sprovodi samo zato što je upotreba zabranjena zakonom ili drugim propisom, a naročito sljedeće:

- postupci kloniranja ljudskih bića, - postupci za promjenu genetskog identiteta germitivnih ćelija ljudskih bića, - korišćenje ljudskog embriona u industrijske ili komercijalne svrhe, - postupci izmjene genetskog identiteta životinja, ako je vjerovatno da ti postupci izazivaju

patnju životinja, bez postizanja značajne medicinske koristi za čovjeka ili životinju, kao i životinje koje su rezultat takvih postupaka;

2) pronalasci koji se odnose na hirurške ili dijagnostičke postupke ili postupke liječenja koji se primjenjuju neposredno na ljudskom ili životinjskom tijelu, osim proizvoda, i posebno, supstanci ili kompozicija koje se primjenjuju u tom postupku;

3) biljna sorta ili životinjska rasa ili bitno biološki postupak za dobijanje biljke ili životinje, osim: - biotehnološkog pronalaska koji se odnosi na biljku ili životinju, ako tehnička izvodljivost

pronalaska nije ograničena na određenu biljnu sortu ili životinjsku rasu, - mikrobiološkog ili drugog tehničkog postupka ili proizvoda dobijenog tim postupkom, osim

biljne ili životinjske vrste. (2) U smislu ovog zakona: 1) "biljna sorta" ima značenje koje je određeno zakonom koji uređuje zaštitu novih biljnih sorti; 2) "bitno biološki postupak" za dobijanje biljaka ili životinja je postupak koji se u potpunosti

sastoji od prirodnih pojava kao što su ukrštanje ili selekcija; 3) "mikrobiološki postupak" je postupak koji obuhvata ili se izvodi na mikrobiološkom

materijalu ili čiji je proizvod takav materijal; 4) "biotehnološki pronalazak" je pronalazak koji se odnosi na proizvod koji se sastoji ili koji

sadrži biološki materijal ili na postupak pomoću kojeg je biološki materijal proizveden, obrađen ili korišćen.

III. USLOVI ZAŠTITE PATENTOM Novost pronalaska

Član 8 (1) Pronalazak se smatra novim ako nije sadržan u stanju tehnike. (2) Stanje tehnike, u smislu ovog zakona, čini: 1) sve što je dostupno javnosti prije datuma podnošenja prijave patenta, pisanim ili usmenim

opisom, upotrebom ili na bilo koji drugi način i 2) sadržaj svih prijava pronalazaka podnijetih u Crnoj Gori, onakvih kakve su podnijete, koje

imaju raniji datum podnošenja od datuma iz tačke 1 ovog stava, a koje su objavljene tog datuma ili kasnije na način predviđen ovim zakonom.

(3) Odredbe st. 1 i 2 ovog člana ne isključuju mogućnost zaštite patentom supstance ili kompozicije sadržane u stanju tehnike koje se primjenjuju u hirurškom ili dijagnostičkom postupku ili u postupku liječenja, pod uslovom da njihova primjena u navedenim postupcima nije sadržana u stanju tehnike.

(4) Odredbe st. 1 i 2 ovog člana ne isključuju mogućnost zaštite patentom supstance ili kompozicije iz stava 3 ovog člana koje se primjenjuju u posebnim hirurškim, dijagnostičkim ili terapeutskim postupcima, pod uslovom da takva upotreba nije sadržana u stanju tehnike.

Otkrivanje pronalaska bez štetnih posljedica Član 9

Smatra se novim i pronalazak koji je bio sadržan u stanju tehnike u periodu do šest mjeseci prije podnošenja prijave patenta, zbog ili kao posljedica:

1) očigledne zloupotrebe u odnosu na podnosioca prijave ili njegovog pravnog prethodnika ili

2) izlaganja pronalaska, od strane podnosioca prijave ili njegovog pravnog prethodnika, na zvaničnoj ili zvanično priznatoj međunarodnoj izložbi koja ispunjava uslove iz Konvencije o međunarodnim izložbama zaključene 22. novembra 1928. godine u Parizu, sa svim kasnijim revizijama, pod uslovom da podnosilac prijave, prilikom podnošenja prijave patenta, navede da je pronalazak bio izložen i da u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja prijave podnese o tome odgovarajuću potvrdu.

Inventivni nivo pronalaska Član 10

(1) Pronalazak ima inventivni nivo ako za stručnjaka iz odgovarajuće oblasti ne proizilazi, na očigledan način, iz stanja tehnike.

(2) Prilikom ispitivanja da li pronalazak ima inventivni nivo ne uzima se u obzir sadržina prijava navedenih u članu 8 stav 2 tačka 2 ovog zakona.

Industrijska primjenljivost Član 11

Pronalazak je industrijski primjenljiv ako se predmet pronalaska može proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj grani industrije i poljoprivredi.

IV. PRAVO NA STICANJE PATENTA Subjekti zaštite

Član 12 (1) Pravo na sticanje patenta ima pronalazač ili njegov pravni sljedbenik, odnosno u

slučajevima predviđenim ovim zakonom, poslodavac ili njegov pravni sljedbenik. (2) Ako je više pronalazača došlo do pronalaska zajedničkim radom, njima pripada zajedničko

pravo na zaštitu. Pronalazačem se ne smatra lice koje je pronalazaču pružalo tehničku pomoć.

Prava pronalazača Član 13

(1) Pronalazač ima pravo da u tom svojstvu bude naveden u prijavi za priznanje patenta, spisima, registrima, ispravama i publikacijama o njegovom pronalasku na način određen ovim zakonom.

(2) Prava pronalazača koji je stvorio pronalazak u radnom odnosu i prava organizacije u kojoj je pronalazak nastao utvrđuju se ovim zakonom, opštim aktima i ugovorom između poslodavca i zaposlenog, odnosno njihovih predstavnika.

V. POSTUPAK ZA PRIZNANJE PATENTA 1. Zajedničke odredbe o postupku

Član 14 (1) Pravna zaštita pronalazaka ostvaruje se u upravnom postupku koji vodi nadležni organ,

koji obavlja i druge upravne i stručne poslove u vezi sa zaštitom pronalazaka. (2) Upravni akti u upravnom postupku iz stava 1 ovog člana konačni su i protiv njih se može

voditi upravni spor pred nadležnim sudom. Član 15

Tokom postupka za zaštitu pronalaska nadležni organ neće dozvoliti bilo kom licu ili organu uvid u prijavu prije njenog objavljivanja, izuzev na zahtjev podnosioca prijave ili uz njegovo ovlašćenje.

Član 16 U upravnom postupku pred nadležnim organom plaćaju se takse i naknade troškova postupka

saglasno posebnim propisima kojima se uređuju administrativne takse i naknade troškova postupka i troškova za pružanje informacionih usluga.

Član 17 (1) Nadležni organ vodi Registar prijava patenata, Registar patenata i Registar sertifikata o

dodatnoj zaštiti.

(2) Sadržina i način vođenja javnih registara iz stava 1 ovog člana uređuju se propisom ministarstva nadležnog za pitanja industrijske svojine (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Član 18 Podaci predviđeni ovim zakonom i propisima donesenim za izvršavanje ovog zakona

objavljuju se u službenom glasilu koje izdaje nadležni organ. Član 19

Nadležni organ dužan je da privrednim društvima i drugim pravnim i fizičkim licima učini dostupnim svoju dokumentaciju i informacije, u pisanom i elektronskom obliku, o stanju tehnike i o pravima kojima se štite pronalasci.

2. Prijava patenta

Pokretanje postupka za priznanje patenta

Član 20 (1) Postupak za priznanje patenta pokreće se podnošenjem prijave nadležnom organu. (2) Prijave kojima se zahtijeva zaštita pronalazaka u inostranstvu podnose se u skladu sa

odredbama ovog zakona i međunarodnim ugovorima. (3) Pravna zaštita pronalazaka u Crnoj Gori ostvaruje se i putem prijave koja je podnijeta u

inostranstvu, ako je to u skladu sa međunarodnim ugovorima. Tako podnijeta prijava ima isto pravno dejstvo kao i nacionalna prijava, osim ako odgovarajućim međunarodnim ugovorima nije drukčije određeno.

Jedinstvo pronalaska

Član 21 (1) Za svaki pronalazak podnosi se, po pravilu, posebna prijava za priznanje patenta. (2) Jednom prijavom može se tražiti priznanje patenta za više pronalazaka samo ako su ti

pronalasci međusobno povezani tako da ostvaruju jedinstvenu pronalazačku zamisao.

Sadržina prijave za priznanje patenta

Član 22 Prijava za priznanje patenta (u daljem tekstu: prijava patenta) mora da sadrži: 1) zahtjev za priznanje patenta; 2) opis pronalaska; 3) jedan ili više zahtjeva za zaštitu pronalaska patentom (u daljem tekstu: patentni zahtjevi); 4) nacrt na koji se pozivaju opis i zahtjevi, u odgovarajućem slučaju; 5) apstrakt.

Zahtjev za priznanje patenta

Član 23 (1) Zahtjev za priznanje patenta sadrži izričito naznačenje da se traži priznanje patenta,

podatke o podnosiocu prijave, podatke o pronalazaču, odnosno napomenu o izjavi da pronalazač ne želi da bude naveden u prijavi i naziv pronalaska koji odražava njegovu suštinu.

(2) Nadležni organ ne provjerava da li podnosilac prijave ima pravo na zaštitu. (3) Ako pronalazač ne želi da njegovo ime bude navedeno u zahtjevu za priznanje patenta,

kao ni u drugim ispravama predviđenim ovim zakonom, podnosilac prijave je dužan da, najkasnije u roku od tri mjeseca od datuma podnošenja prijave, dostavi nadležnom organu pisanu izjavu pronalazača o tome.

Opis pronalaska

Član 24 (1) Pronalazak mora biti opisan potpuno i jasno, tako da ga stručnjak iz odgovarajuće oblasti

može izvesti. (2) Ako se pronalazak odnosi na biološki materijal i ako ga nije moguće izvesti na osnovu

opisa pronalaska, smatraće se da opis pronalaska ispunjava uslov iz stava 1 ovog člana ako je uzorak prirodno obnovljivog biološkog materijala deponovan u nadležnoj ustanovi najkasnije na datum podnošenja prijave patenta.

(3) Pod nadležnom ustanovom iz stava 2 ovog člana podrazumijeva se ustanova koja je određena na osnovu Budimpeštanskog sporazuma o priznanju depozita mikroorganizama radi postupka patentiranja, zaključenog 28. aprila 1977. godine, sa svim kasnijim revizijama.

Patentni zahtjevi

Član 25 Patentnim zahtjevima određuje se predmet čija se zaštita traži. Oni moraju biti jasni, sažeti i u

potpunosti podržani opisom pronalaska.

Apstrakt

Član 26 Apstrakt je kratak sadržaj suštine pronalaska, koji služi isključivo za tehničko informisanje.

Sadržina prijave patenta potrebna za priznanje datuma podnošenja

Član 27 Za priznanje datuma podnošenja prijave patenta potrebno je da prijava patenta podnijeta

nadležnom organu na taj datum sadrži: 1) naznačenje da se traži priznanje patenta; 2) ime i prezime, odnosno naziv i adresu podnosioca prijave; 3) opis pronalaska i jedan ili više patentnih zahtjeva, i u slučaju da opis i patentni zahtjevi ne

ispunjavaju propisane uslove.

Podjela prijave patenta

Član 28 (1) Podnosilac prijave patenta može, sam ili na zahtjev nadležnog organa, predmet prijave

patenta kojoj je priznat datum podnošenja (prvobitna prijava) podijeliti na dvije ili više samostalnih prijava patenta (izdvojena prijava).

(2) Podjela prijava patenta dozvoljena je do okončanja priprema za objavljivanje prijave patenta.

(3) Izdvojena prijava patenta može imati za predmet samo ono što je sadržano u prvobitnoj prijavi i zadržava datum podnošenja prvobitne prijave i, ako ima osnova, uživa pravo prvenstva te prijave.

Izmjene prijave patenta u toku postupka

Član 29 (1) Prijava patenta kojoj je priznat datum podnošenja ne može biti naknadno izmijenjena

promjenom koja bi predstavljala proširenje predmeta čija se zaštita traži. (2) Izmjene i dopune podataka sadržanih u prijavi koje ne proširuju predmet prijave mogu se

vršiti do donošenja rješenja po prijavi patenta.

3. Pravo prvenstva

Član 30 (1) Ako su dva ili više pronalazača, nezavisno jedan od drugog, stvorili isti pronalazak,

prvenstvo u pogledu prava na priznanje patenta ima podnosilac prijave patenta sa ranijim datumom podnošenja.

(2) Prvenstvo važi od datuma podnošenja prijave nadležnom organu, osim ako nijesu ispunjeni uslovi za priznanje prava prvenstva iz člana 31 ovog zakona.

Pravo međunarodnog prvenstva

Član 31 (1) Pravnom ili fizičkom licu koje je u nekoj državi, odnosno za neku državu članicu Pariske

unije za zaštitu industrijske svojine (u daljem tekstu: Pariska unija) ili u bilo kojoj članici, odnosno za bilo koju članicu Svjetske trgovinske organizacije podnijelo urednu prijavu za bilo koji oblik zaštite pronalaska, odnosno njegovom pravnom sljedbeniku, priznaće se u Crnoj Gori pravo prvenstva od datuma podnošenja te prijave, pod uslovom:

1) da takvo lice to zahtijeva od nadležnog organa prilikom podnošenja prijave za zaštitu istog pronalaska, ili naknadno, najkasnije u roku od tri mjeseca od datuma podnošenja prijave,

2) da od dana podnošenja prve uredne prijave u nekoj državi, odnosno za neku državu članicu Pariske unije ili u bilo kojoj članici, odnosno za bilo koju članicu Svjetske trgovinske organizacije do dana podnošenja prijave nadležnom organu nije proteklo više od 12 mjeseci.

(2) Zahtjev kojim se traži pravo prvenstva u skladu sa stavom 1 ovog člana mora sadržati podatke o datumu podnošenja prijave koja je osnov za priznanje prava prvenstva, broj prijave i državu članicu Pariske unije ili članicu Svjetske trgovinske organizacije u kojoj, odnosno za koju je podnesena i međunarodnu organizaciju kojoj je podnesena.

(3) Urednom prijavom, u smislu stava 1 ovog člana, smatra se svaka prijava kojoj je priznat datum podnošenja prema nacionalnom zakonodavstvu bilo koje države članice Pariske unije, članice Svjetske trgovinske organizacije ili u skladu sa međunarodnim ugovorima, bez obzira na kasniju pravnu sudbinu te prijave.

Član 32 Podnosilac prijave patenta koji namjerava da koristi zatraženo pravo prvenstva iz člana 31

ovog zakona dužan je da podnese nadležnom organu prepis te prijave ovjeren od nadležnog organa kojem je ta prijava podnesena.

Višestruko pravo prvenstva

Član 33 (1) Podnosilac prijave može, pod uslovima iz člana 32 ovog zakona, zahtijevati priznanje

višestrukog prava prvenstva na osnovu više ranije podnesenih prijava u jednoj ili više, odnosno za jednu ili više država članica Pariske unije ili članica Svjetske trgovinske organizacije.

(2) U slučaju priznanja višestrukog prava prvenstva, rokovi koji prema ovom zakonu teku od datuma prvenstva računaju se od najranijeg datuma višestrukog prvenstva.

Karakteristike pronalaska na koje se odnosi zahtjev za priznanje prava prvenstva

Član 34 (1) Zahtjev za priznanje jednog ili višestrukog prava prvenstva može se odnositi samo na one

karakteristike pronalaska koje su opisane u bilo kom dijelu prijave, odnosno u prijavama na osnovu kojih se pravo prvenstva zahtijeva.

(2) Ako se izvjesne karakteristike pronalaska za koje se zahtijeva prvenstvo ne nalaze u patentnim zahtjevima iznijetim u ranijoj prijavi, dovoljno je, da bi bilo priznato pravo prvenstva, da se iz svih sastavnih djelova prijave ove karakteristike mogu utvrditi.

Datum priznatog prava prvenstva

Član 35 Datum priznatog prava prvenstva smatra se datum podnošenja prijave u vezi sa primjenom čl.

8 i 30 ovog zakona.

4. Prijem i objava prijave patenta

Priznanje datuma podnošenja prijave

Član 36 (1) Po prijemu prijave patenta nadležni organ ispituje da li su ispunjeni uslovi iz člana 27 ovog

zakona za priznanje datuma podnošenja prijave. (2) Ako utvrdi da nijesu ispunjeni uslovi iz člana 27 ovog zakona, nadležni organ će pozvati

podnosioca prijave da, u roku od tri mjeseca od datuma prijema obavještenja otkloni uočene nedostatke, uz upozorenje o pravnim posljedicama propuštanja.

(3) Ako podnosilac prijave otkloni nedostatke u roku iz stava 2 ovog člana, nadležni organ zaključkom priznaje kao datum podnošenja prijave patenta onaj datum kad je podnosilac prijave otklonio uočene nedostatke.

(4) Ako se u prijavi patenta poziva na nacrte koji nijesu sadržani u prijavi, nadležni organ poziva podnosioca prijave da dostavi nacrte u roku od tri mjeseca od dana prijema obavještenja. Ako podnosilac dostavi nacrte u propisanom roku, datumom podnošenja prijave smatraće se datum prijema nacrta.

(5) Ukoliko nacrti ne budu dostavljeni, smatraće se da se podnosilac na njih nije ni pozvao. (6) Prijava patenta kojoj je priznat datum podnošenja upisuje se u Registar prijava patenta. (7) Ako podnosilac prijave ne otkloni nedostatke u roku iz stava 3 ovog člana, nadležni organ

zaključkom odbacuje prijavu.

Prioritetno uvjerenje

Član 37 (1) Na zahtjev podnosioca prijave patenta nadležni organ izdaje prioritetno uvjerenje, koje je

stečeno priznanjem datuma podnošenja prijave u skladu sa članom 36 ovog zakona. (2) Sadržina prioritetnog uvjerenja uređuje se propisom Ministarstva.

Formalno ispitivanje prijave

Član 38 (1) Nakon priznanja datuma podnošenja prijave nadležni organ ispituje da li prijava ispunjava

uslove za objavljivanje, i to: 1) da li je plaćena taksa za podnošenje prijave; 2) da li je, u odgovarajućem slučaju, dostavljeno uredno punomoćje zastupnika, odnosno

izjava o zajedničkom predstavniku; 3) da li je u prijavi naznačen pronalazač, odnosno da li postoji njegova izjava da ne želi da

bude naveden u prijavi; 4) da li je, ako je podnosilac prijave strano lice, prijava podnesena preko zastupnika u smislu

člana 4 ovog zakona; 5) da li prijava sadrži sve djelove predviđene članom 22 ovog zakona i da li oni u pogledu

urednosti ispunjavaju propisane uslove; 6) da li zahtjev za pravo prvenstva ispunjava zahtjeve iz člana 31 ovog zakona, ako je pravo

prvenstva zahtijevano. (2) Ako se ispitivanjem iz stava 1 ovog člana utvrdi da prijava nije u skladu s odredbama stava

1 ovog člana, nadležni organ, uz navođenje razloga, poziva podnosioca prijave da u primjerenom roku otkloni nedostatke. Taj rok ne može biti kraći od 60 dana niti duži od 90 dana.

(3) Na obrazloženi zahtjev podnosioca prijave, nadležni organ može produžiti rok iz stava 2 ovog člana za vrijeme koje smatra opravdanim, ali ne duže od 90 dana.

(4) Ako podnosilac prijave ne otkloni nedostatke u roku iz stava 2 ovog člana, u vezi sa stavom 1 tač. 1, 2, 3, 4 i 5 ovog člana, nadležni organ zaključkom odbacuje prijavu.

(5) Ako podnosilac prijave ne otkloni nedostatke u vezi sa zahtjevom za pravo prvenstva iz stava 2 u vezi sa stavom 1 tačka 6 ovog člana nadležni organ neće odobriti pravo prvenstva.

Objava prijave patenta

Član 39 (1) Prijava patenta, koja ispunjava sve uslove iz člana 38 stav 1 ovog zakona, objavljuje se u

službenom glasilu nadležnog organa što je moguće prije po isteku 18 mjeseci od datuma podnošenja prijave, odnosno od datuma zatraženog prava prvenstva.

(2) Na zahtjev podnosioca prijave, prijava patenta može se objaviti i ranije, ali ne prije isteka roka od tri mjeseca od datuma njenog podnošenja.

(3) Sadržina objave prijave patenta uređuje se propisom Ministarstva.

5. Priznanje patenta Član 40

(1) Objavljivanjem prijave patenta iz člana 39 ovog zakona priznaje se patent. (2) Datum objave prijave patenta je datum priznanja patenta. (3) Nadležni organ objavljuje podatke o priznatom patentu u službenom glasilu. (4) Objavljivanje podataka iz stava 3 ovog člana smatra se objavljivanjem prijave iz člana 22, u

skladu sa odredbom člana 39 stav 1 ovog zakona i objavljivanjem priznatog patenta iz stava 1 ovog člana.

(5) Propisani podaci o priznatom patentu upisuju se u registar patenata. (6) Nosiocu patenta izdaje se isprava o priznatom patentu i patentni spis priznatog patenta,

propisane sadržine.

VI. SADRŽINA, STICANJE I OBIM PRAVA Sadržina prava

Član 41 Nosilac patenta ima pravo da podnese tužbu protiv svakog lica koje nema njegovu saglasnost

da: 1) proizvodi, upotrebljava, nudi za prodaju, stavlja u promet, izvozi, uvozi ili skladišti u

navedene svrhe proizvod koji je izrađen prema zaštićenom pronalasku; 2) primjenjuje postupak koji je zaštićen patentom; 3) nudi postupak koji je zaštićen patentom; 4) proizvodi, nudi, stavlja u promet, upotrebljava, izvozi, uvozi ili skladišti za te svrhe proizvod

direktno dobijen postupkom koji je zaštićen patentom; 5) nudi i isporučuje proizvode koji čine bitne elemente pronalaska licima koja nijesu ovlašćena

za korišćenje tog pronalaska, ako je ponuđaču ili isporučiocu poznato ili mu je iz okolnosti slučaja moralo biti poznato da je taj proizvod namijenjen za primjenu tuđeg pronalaska.

Sadržina prava kod patenata iz biotehnologije Član 42

(1) Ako se patent odnosi na biološki materijal koji ima specifična svojstva, koja su rezultat biotehnološkog pronalaska, prava iz člana 41 ovog zakona odnose se na bilo koji biološki materijal dobijen od tog biološkog materijala razmnožavanjem ili umnožavanjem, u istom ili izmijenjenom obliku, i koji ima ta ista svojstva.

(2) Ako se patent odnosi na proizvod koji sadrži ili se sastoji od genetske informacije, prava iz člana 41 ovog zakona odnose se i na svaki drugi materijal koji sadrži taj proizvod, pod uslovom da je u njemu sadržana genetska informacija koja vrši svoju funkciju, osim ljudskog tijela, bilo kog stadijuma njegovog formiranja i razvoja, i otkrića nekog od njegovih elemenata, uključujući sekvence ili djelimične sekvence gena u koji je taj proizvod ugrađen i u kom je genetska informacija sadržana i obavlja svoju funkciju.

(3) Ako se patent odnosi na postupak koji omogućava proizvodnju biološkog materijala koji ima specifična svojstva kao rezultat biotehnološkog pronalaska, prava iz člana 41 ovog zakona odnose se i na biološki materijal neposredno dobijen tim postupkom, kao i na svaki drugi biološki materijal dobijen u istom ili izmijenjenom obliku, razmnožavanjem ili umnožavanjem neposredno dobijenog biološkog materijala, i koji ima ta ista svojstva.

Član 43 Zaštita iz člana 42 ovog zakona ne odnosi se na biološki materijal dobijen razmnožavanjem ili

umnožavanjem biološkog materijala stavljenog u promet od strane nosioca patenta ili uz njegovu saglasnost, ako je on nužna posljedica primjene radi koje je biološki materijal stavljen u promet, pod uslovom da dobijeni materijal nije kasnije korišćen za drugo razmnožavanje ili umnožavanje.

Obim zaštite Član 44

(1) Obim zaštite koja se stiče patentom određen je sadržajem patentnih zahtjeva, s tim što se opis i nacrt pronalaska koriste za tumačenje tih zahtjeva.

(2) Ako je predmet patenta postupak, prava iz tog patenta odnose se i na proizvode neposredno dobijene tim postupkom.

VII. OGRANIČENJA PRAVA Izuzeci od isključivih prava

Član 45 Isključiva prava nosioca patenta navedena u čl. 41 i 42 ovog zakona ne odnose se na: 1) primjenu pronalaska ili upotrebu proizvoda izgrađenog prema pronalasku u lične i

nekomercijalne svrhe; 2) radnje koje se preduzimaju radi istraživanja i razvoja koje se odnose na predmet zaštićenog

pronalaska, uključujući radnje potrebne za dobijanje odobrenja za stavljanje u promet proizvoda koji je lijek namijenjen ljudima ili životinjama ili medicinski proizvod;

3) neposrednu i pojedinačnu pripremu lijeka u apotekama na osnovu pojedinačnog ljekarskog recepta i na stavljanje u promet tako pripremljenog lijeka.

Iscrpljenje prava nosioca patenta Član 46

Prava iz patenta ne odnose se na radnje preduzete u Crnoj Gori u odnosu na proizvod zaštićen patentom, kada je takav proizvod stavljen u promet na teritoriji Crne Gore od strane nosioca patenta ili uz njegovu saglasnost.

Pravo ranijeg korisnika Član 47

(1) Patent ne djeluje prema savjesnom licu koje je prije datuma priznatog prava prvenstva prijave na teritoriji Crne Gore već otpočelo korišćenje u proizvodnji zaštićenog pronalaska, odnosno izvršilo sve neophodne pripreme za otpočinjanje takvog korišćenja.

(2) Lice iz stava 1 ovog člana ima pravo da nastavi korišćenje pronalaska isključivo u proizvodne svrhe, u svom sopstvenom pogonu ili u tuđem pogonu za sopstvene potrebe.

(3) Lice iz stava 1 ovog člana ne može prenijeti svoje pravo na korišćenje pronalaska na drugog, osim ako zajedno s pravom prenosi i preduzeće, odnosno dio preduzeća u kome je pripremljeno, odnosno otpočelo korišćenje tog pronalaska.

Ograničenje prava radi nesmetanog obavljanja međunarodnog saobraćaja

Član 48 Patent ne djeluje prema licu koje upotrebljava predmete koji su proizvedeni na osnovu

zaštićenog pronalaska, a koji sačinjavaju dio konstrukcije ili opreme broda, vazduhoplova ili suvozemnog vozila, odnosno služe isključivo za potrebe funkcionisanja broda, vazduhoplova ili suvozemnog vozila koje pripada nekoj od država članica Pariske unije ili članice Svjetske trgovinske organizacije, kad se ono privremeno ili slučajno nađe na teritoriji Crne Gore.

Prinudna licenca Član 49

(1) Ako nosilac patenta odbije da drugim licima ustupi pravo na ekonomsko iskorišćavanje zaštićenog pronalaska ili im postavlja neopravdane uslove za takvo ustupanje, organ nadležan za poslove iz oblasti u kojoj pronalazak treba da se primijeni može, poslije razmatranja svakog pojedinačnog slučaja, dati prinudnu licencu, na zahtjev zainteresovanog lica:

1) ako nosilac patenta, sam ili preko drugog lica, ne koristi ili nedovoljno koristi zaštićeni pronalazak u Crnoj Gori;

2) ako bez korišćenja tog pronalaska, u cjelini ili djelimično, nije moguće ekonomsko iskorišćavanje drugog pronalaska koji je kasnije zaštićen na ime drugog lica.

(2) Zainteresovano lice dužno je da dokaže da je, prije podnošenja zahtjeva iz stava 1 ovog člana, pokušalo da dobije ovlašćenje nosioca prava za korišćenje zaštićenog pronalaska pod razumnim ekonomskim uslovima i rokovima i da ovlašćenje nije dobilo u razumnom roku.

(3) Zainteresovano lice, u slučaju iz stava 1 tačka 1 ovog člana, može biti samo lice koje dokaže da raspolaže tehnološkim mogućnostima i proizvodnim kapacitetima potrebnim za ekonomsko iskorišćavanje zaštićenog pronalaska.

(4) U slučaju iz stava 1 tačka 2 ovog člana zainteresovano lice može biti samo nosilac patenta za kasnije zaštićeni pronalazak, i to pod uslovom da:

1) kasnije zaštićeni pronalazak predstavlja značajan tehnički napredak od posebnog ekonomskog značaja u odnosu na ranije zaštićeni pronalazak i da

2) nosilac ranije zaštićenog pronalaska ima, pod razumnim uslovima, pravo na unakrsnu licencu za korišćenje kasnije zaštićenog pronalaska.

(5) Ovlašćenje za korišćenje ranije zaštićenog pronalaska nije prenosivo, osim u slučaju istovremenog prenosa kasnije zaštićenog pronalaska.

Član 50 Nosilac prinudne licence dužan je da nosiocu patenta plaća naknadu koju sporazumno odrede

obje strane. Ako nema sporazuma o visini i načinu plaćanja naknade, naknadu određuje nadležni sud, imajući u vidu okolnosti svakog pojedinačnog slučaja i ekonomsku vrijednost prinudne licence.

Član 51 (1) Obim i trajanje prinudne licence ograničeno je za svrhu za koju je data. (2) Prinudna licenca ne može biti isključiva. (3) U slučaju poluprovodničke tehnologije, prinudna licenca će biti data isključivo u svrhu

javnog, nekomercijalnog korišćenja ili u cilju sprječavanja ponašanja za koje je u sudskom ili upravnom postupku utvrđeno da narušava konkurenciju.

(4) Prinudna licenca se može prenositi samo zajedno s privrednim subjektom, odnosno dijelom privrednog subjekta u kome se koristi.

(5) Prinudna licenca odobriće se prevashodno za snabdijevanje domaćeg tržišta. (6) Prinudna licenca može da bude ukinuta, pri čemu se vodi računa o odgovarajućoj zaštiti

legitimnih interesa lica kojima je data prinudna licenca, ako i kada okolnosti koje su do nje dovele prestanu da postoje i ako je malo vjerovatno da će se ponovo javiti. Na obrazložen zahtjev, nadležni organ državne uprave iz člana 49 stav 1 ovog zakona preispitaće dalje postojanje tih okolnosti.

(7) Zahtjev za davanje prinudne licence ne može se podnijeti prije isteka roka od četiri godine od dana podnošenja prijave, odnosno tri godine od dana priznanja patenta, zavisno od toga koji od ova dva roka kasnije ističe.

(8) Prinudna licenca neće se dati ako nosilac patenta dokaže da postoje razlozi koji opravdavaju njegovo nekorišćenje ili nedovoljno korišćenje zaštićenog pronalaska.

Prinudna licenca u javnom interesu Član 52

(1) Prinudna licenca iz člana 49 ovog zakona može se dati i prije isteka roka iz člana 51 stav 7 ovog zakona ako je korišćenje zaštićenog pronalaska neophodno zbog nacionalne ili druge izuzetne potrebe (zaštita zdravlja i ishrana stanovništva, zaštita javnog interesa u oblastima od

vitalnog značaja za društveno-ekonomski i tehnološki razvoj) ili je zaštićeni pronalazak korišćen na način za koji je utvrđeno da je protivan načelu slobodne konkurencije.

(2) U slučajevima nacionalne ili druge izuzetne potrebe, odredba člana 49 stav 2 ovog zakona neće se primijeniti, a nosilac prava biće obaviješten o postupku izdavanja prinudne licence što je prije moguće.

(3) O zahtjevu zainteresovanog lica za davanje prinudne licence u javnom interesu odlučuje Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), nakon razmatranja svakog pojedinačnog slučaja.

(4) Prinudna licenca u javnom interesu može da se ukine ako i kad okolnosti koje su do nje dovele prestanu da postoje i ako je malo vjerovatno da će se ponovo javiti. Na obrazložen zahtjev, Vlada će preispitati dalje postojanje tih okolnosti.

(5) Da bi se ispravilo postupanje protivno načelu slobodne konkurencije, Vlada može da odbije ukidanje prinudne licence u javnom interesu ako i kad je vjerovatno da će se okolnosti koje su do nje dovele ponovo javiti.

Član 53 (1) Nosilac prinudne licence u javnom interesu ima obavezu da nosiocu patenta plaća

naknadu iz člana 50 ovog zakona. Međutim, kad je prinudna licenca u javnom interesu odobrena radi ispravljanja ponašanja koje je protivno načelu slobodne konkurencije, kod utvrđivanja visine naknade uzeće se u obzir potreba za ispravljanjem takvog ponašanja.

(2) Na prinudnu licencu u javnom interesu shodno se primjenjuju odredbe člana 51 st. 1, 2, 3, 4 i 6 i člana 52 stav 4 ovog zakona, s tim što Vlada može da ne primijeni odredbu člana 51 stav 4 ovog zakona kad je prinudna licenca u javnom interesu odobrena radi ispravljanja ponašanja koje je protivno načelu slobodne konkurencije.

Prinudna licenca u korist oplemenjivača biljaka Član 54

(1) Kad oplemenjivač biljaka ne može da stekne ili koristi pravo zaštite biljne sorte, a da time ne povrijedi raniji patent koji se odnosi na biotehnološki pronalazak, on može od nadležnog organa zatražiti da mu izda prinudnu licencu za korišćenje zaštićenog pronalaska u mjeri koja je neophodna za korišćenje zaštićene biljne sorte, pod uslovom da plaća odgovarajuću naknadu. Ako prinudna licenca bude izdata, nosilac patenta ima pravo na unakrsnu prinudnu licencu za korišćenje zaštićene biljne sorte, pod razumnim uslovima.

(2) Kad nosilac patenta koji se odnosi na biotehnološki pronalazak ne može da koristi svoje pravo, a da time ne povrijedi ranije pravo zaštite biljne sorte, on može od nadležnog organa zatražiti da mu izda prinudnu licencu za korišćenje zaštićene biljne sorte, pod uslovom da plaća odgovarajuću naknadu. Ako prinudna licenca bude izdata, nosilac prava zaštite biljne sorte ima pravo na unakrsnu prinudnu licencu za korišćenje zaštićenog biotehnološkog pronalaska, pod razumnim uslovima.

(3) Prinudna licenca iz st. 1 i 2 ovog člana ne može biti isključiva. (4) Podnosilac zahtjeva za prinudnu licencu iz st. 1 i 2 ovog člana mora dokazati: 1) da je bezuspješno pokušao da pribavi ugovornu licencu; 2) da biljna sorta ili biotehnološki pronalazak predstavlja značajan tehnički napredak od

posebnog ekonomskog interesa, u odnosu na pronalazak zaštićen patentom ili zaštićenu biljnu sortu.

(5) Prinudna licenca iz st. 1 i 2 ovog člana može se prenositi samo sa privrednim subjektom, odnosno dijelom privrednog subjekta u kome se koristi.

Ograničenja prava u vezi sa biološkim materijalom Član 55

(1) Prodajom ili drugim oblikom komercijalnog ustupanja zaštićenog biljnog reprodukcionog materijala od strane nosioca patenta ili uz njegovu saglasnost u poljoprivredne svrhe, smatra se da je poljoprivredni proizvođač stekao ovlašćenje za korišćenje proizvoda tog reprodukcionog materijala za ponovnu sjetvu, odnosno sađenje na svom imanju, pod uslovima koji su određeni zakonom o zaštiti biljnih sorti, s tim da se tako dobijeni proizvodi ne mogu koristiti u komercijalne svrhe.

(2) Prodajom ili drugim oblikom komercijalnog ustupanja zaštićenog životinjskog reprodukcionog materijala ili životinja od strane nosioca patenta ili uz njegovu saglasnost, smatra

se da je poljoprivredni proizvođač stekao ovlašćenje za razmnožavanje životinja, odnosno umnožavanje reprodukcionog materijala i njihovo korišćenje u svrhe obavljanja vlastitih poljoprivrednih aktivnosti, ali ne i na prodaju u okviru ili u svrhu komercijalne djelatnosti razmnožavanja životinja, odnosno umnožavanja reprodukcionog materijala.

Član 56 Upravni akti donijeti od strane nadležnog organa, u smislu čl. 49, 52 i 54 ovog zakona,

konačni su i protiv njih se može voditi upravni spor pred nadležnim sudom.

VIII. TRAJANJE I PRESTANAK PATENTA 1. Trajanje prava

Trajanje patenta

Član 57 Patent traje 20 godina, računajući od datuma podnošenja prijave.

Održavanje prava iz prijave i priznatog patenta

Član 58 (1) Za održavanje prava iz prijave i priznatog prava plaćaju se propisane takse. (2) Takse iz stava 1 ovog člana plaćaju se za treću i svaku narednu godinu. Taksa dospijeva

za naplatu na dan isteka godine, računajući od datuma podnošenja prijave. (3) Ako podnosilac prijave, odnosno nosilac patenta ne plati taksu iz stava 1 ovog člana, taksa

se može platiti u dodatnom roku od šest mjeseci, pod uslovom da plati propisanu dodatnu taksu.

2. Prestanak prava

Neplaćanje takse

Član 59 Ako podnosilac prijave, odnosno nosilac patenta propusti da plati propisanu taksu za

održavanje prava, ono prestaje narednog dana od dana isteka roka iz člana 58 ovog zakona.

Odricanje od prava

Član 60 (1) Ako nosilac patenta podnese nadležnom organu pisanu izjavu kojom se odriče patenta,

pravo prestaje narednog dana po podnošenju izjave. (2) Ako je u registru upisano određeno pravo na patent u korist trećeg lica, nosilac patenta ne

može se odreći svog prava bez prethodne pisane saglasnosti lica na čije ime je upisana licenca, zaloga ili drugo pravo.

Smrt, odnosno prestanak postojanja nosioca prava

Član 61 (1) Danom smrti fizičkog lica, odnosno danom prestanka pravnog lica koje je nosilac patenta,

pravo prestaje da postoji, osim ako je prešlo na nasljednika, odnosno pravne sljedbenike. (2) Na podnosioca prijave patenta shodno se primjenjuje odredba stava 1 ovog člana.

3. Ponovno uspostavljanje prava Član 62

(1) Ako podnosilac prijave ili nosilac patenta, uprkos dužnoj pažnji koju su zahtijevale okolnosti, propusti da, u propisanom roku, preduzme neku radnju u postupku, čija je neposredna

pravna posljedica gubitak prava iz prijave patenta ili patenta, nadležni organ će dozvoliti ponovno uspostavljanje prava, ako podnosilac prijave, odnosno nosilac patenta:

1) podnese predlog za ponovno uspostavljanje prava i preduzme sve propuštene radnje u propisanom roku;

2) navede razloge zbog kojih je bio spriječen da u roku preduzme propuštene radnje. (2) Predlog za ponovno uspostavljanje prava podnosi se u roku od tri mjeseca od datuma kad

je prestao razlog koji je prouzrokovao propuštanje, a ako je podnosilac predloga kasnije saznao za propuštanje, od datuma saznanja za propuštanje, ali ne po proteku roka od 12 mjeseci od datuma propuštanja roka.

(3) Nadležni organ ne može odbiti predlog iz stava 1 ovog člana, u cjelosti ili djelimično, ukoliko prethodno ne obavijesti podnosioca predloga o razlozima odbijanja, te ga ne pozove da se u roku od dva mjeseca od dana prijema obavještenja u pisanoj formi izjasni o tim razlozima.

(4) Predlog za ponovno uspostavljanje prava ne može se podnijeti zbog propuštanja roka za preduzimanje sljedećih radnji u postupku:

1) podnošenje predloga iz stava 1 ovog člana; 2) podnošenje zahtjeva za produženje roka; 3) plaćanje taksi i troškova u smislu člana 16 ovog zakona; 4) sve radnje u postupcima pred nadležnim organom u kojem učestvuje više stranaka. (5) Svako savjesno lice koje je otpočelo korišćenje u proizvodnji pronalaska koji je predmet

objavljene prijave, odnosno koje je izvršilo sve neophodne pripreme za otpočinjanje takvog korišćenja u vremenu između gubitka prava i objave podataka o prihvatanju predloga za ponovno uspostavljanje prava ima pravo da nastavi korišćenje pronalazaka isključivo u proizvodne svrhe, u svom pogonu ili u tuđem pogonu za sopstvene potrebe.

(6) Sadržina predloga, uslovi i postupanje po predlogu iz stava 1 ovog člana uređuju se propisima Ministarstva.

IX. SERTIFIKAT O DODATNOJ ZAŠTITI Član 63

Svaki patentnom zaštitom obuhvaćeni lijek za ljude ili životinje i sredstvo za zaštitu bilja, čije stavljanje u promet kao lijeka za ljude ili životinje i sredstva za zaštitu bilja podliježe obavezi dobijanja dozvole, može, pod uslovima predviđenim ovim zakonom, biti predmet zaštite Sertifikatom o dodatnoj zaštiti (u daljem tekstu: Sertifikat).

Predmet zaštite i pravno dejstvo Član 64

(1) Predmet zaštite Sertifikatom ograničen je samo na lijek za ljude ili životinje i sredstvo za zaštitu bilja na koje se odnosi dozvola za stavljanje u promet tog proizvoda kao lijeka za ljude ili životinje i sredstvo za zaštitu bilja (u daljem tekstu: dozvola), i to za svaku primjenu tog proizvoda za koju je dozvola dobijena prije isteka roka trajanja Sertifikata.

(2) Sertifikat obezbjeđuje nosiocu ista prava kao i patent. Ta prava su podložna analognim ograničenjima.

Subjekti zaštite Član 65

(1) Sertifikat se priznaje nosiocu patenta kojim je proizvod obuhvaćen ili njegovom pravnom sljedbeniku.

(2) Nosiocu dva ili više patenata kojima je obuhvaćen isti proizvod može se priznati samo jedan Sertifikat za taj proizvod. U slučaju postojanja dvije ili više prijava za Sertifikat koje potiču od različitih lica koja su nosioci različitih patenata kojima je obuhvaćen isti proizvod, isti sertifikat za taj proizvod može se priznati svakom od tih lica.

Uslovi za sticanje Član 66

Sertifikat će, po prijavi nosioca patenta, biti priznat ako na dan podnošenja prijave budu ispunjeni sljedeći uslovi:

1) da je lijek za ljude ili životinje, odnosno sredstvo za zaštitu bilja obuhvaćeno važećim patentom;

2) da je u Crnoj Gori izdata važeća dozvola, i to prva takva dozvola koja je na snazi za taj proizvod;

3) da lijek za ljude ili životinje, odnosno sredstvo za zaštitu bilja nijesu prethodno bili predmet Sertifikata;

4) da je prijava patenta, kojim je obuhvaćen lijek za ljude ili životinje, odnosno sredstvo za zaštitu bilja, podnijeta na dan utvrđen Sporazumom o pristupanju koji će biti zaključen između Vlade i Evropske unije ili prije toga;

5) da je prva dozvola izdata na dan utvrđen Sporazumom o pristupanju koji će biti zaključen između Vlade i Evropske unije ili prije toga.

Rok za podnošenje prijave za priznanje Sertifikata Član 67

(1) Prijava za priznanje Sertifikata mora se podnijeti nadležnom organu najkasnije šest mjeseci od datuma izdavanja dozvole. Ako je dozvola izdata prije priznanja patenta, rok za podnošenje prijave iznosi šest mjeseci od datuma objave podataka o priznatom patentu u smislu člana 40 stav 3 ovog zakona.

(2) Podaci o prijavi za priznavanje Sertifikata upisuju se u Registar sertifikata o dodatnoj zaštiti iz člana 17 ovog zakona i objavljuju se u službenom glasilu koje izdaje nadležni organ u roku od šest mjeseci od datuma podnošenja prijave.

(3) Sadržina prijave i podaci o prijavi koji se upisuju u Registar i objavljuju uređuju se propisom Ministarstva.

Trajanje zaštite Član 68

(1) Sertifikat počinje da važi odmah poslije isteka zakonskog roka trajanja osnovnog patenta i važi u periodu koji protekne od datuma podnošenja prijave osnovnog patenta do dana dobijanja prve dozvole, umanjen za pet godina.

(2) Sertifikat iz stava 1 ovog člana ne može da važi duže od pet godina od datuma početka njegovog važenja.

Prestanak važenja sertifikata Član 69

Sertifikat prestaje da važi: 1) istekom roka trajanja; 2) odricanjem od strane nosioca sertifikata; 3) propuštanjem plaćanja propisane godišnje takse za održavanje važenja sertifikata; 4) prestankom važenja dozvole iz bilo kog razloga.

Održavanje važenja Sertifikata Član 70

Za održavanje važenja Sertifikata plaćaju se propisane godišnje takse koje dospijevaju za plaćanje na početku svake godine važenja sertifikata.

Objava Član 71

(1) Nadležni organ u službenom glasilu objavljuje podatke o priznatom sertifikatu, o odbijanju prijave sertifikata, o trajanju, kao i o prestanku važenja sertifikata.

(2) Sadržina podataka iz stava 1 ovog člana koji se objavljuju uređuje se propisom Ministarstva.

Član 72 Na postupak u vezi sa priznanjem i prestankom Sertifikata shodno se primjenjuju odredbe

ovog zakona o postupku za sticanje i prestanak patenta, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

X. OGLAŠAVANJE NIŠTAVIM

1. Oglašavanje ništavim priznatog patenta

Razlozi za oglašavanje ništavim

Član 73 (1) Nadležni sud oglasiće ništavim patent za svo vrijeme trajanja prava, na predlog

zainteresovanog lica, ako utvrdi da: 1) predmet zaštite nije pronalazak u smislu čl. 5 i 6 ovog zakona; 2) pronalazak pripada kategoriji pronalazaka koji su izuzeti iz zaštite u smislu člana 7 ovog

zakona; 3) pronalazak na dan podnošenja prijave patenta, odnosno na dan priznatog prava prvenstva,

nije bio nov u smislu čl. 8 i 9 ovog zakona, ili nije imao inventivni nivo u smislu člana 10 ovog zakona, ili pronalazak nije industrijski primjenjiv u smislu člana 11 ovog zakona;

4) pronalazak nije opisan potpuno i jasno u smislu člana 24 ovog zakona; 5) je objavljenim patentom obuhvaćen sadržaj širi od onog opisanog u prijavi, ili ako je pravo

priznato za izdvojenu prijavu čiji je sadržaj širi od sadržaja prvobitne prijave, kako je podnijeta, u kom slučaju ništavim će se oglasiti samo dio rješenja kojim se priznaje zaštita šira od dozvoljene.

(2) Ako osnov ništavosti utiče na patent samo djelimično, patent će biti ograničen odgovarajućom izmjenom zahtjeva i oglašen djelimično ništavim.

(3) U postupku pred sudom koji se odnosi na valjanost patenta, nosilac patenta može da ograniči patent izmjenom zahtjeva, pri čemu će se postupak voditi na osnovu tako ograničenog patenta.

Zahtjev za oglašavanje ništavim patenta

Član 74 Bilo koje zainteresovano lice može podnijeti tužbu nadležnom sudu protiv nosioca patenta i

zahtijevati da sud patent oglasi ništavim.

2. Oglašavanje ništavim sertifikata o dodatnoj zaštiti Član 75

(1) Sertifikat o dodatnoj zaštiti oglasiće se ništavim: 1) ako je izdat protivno uslovima propisanim ovim zakonom; 2) ako je patent koji obuhvata predmet zaštite Sertifikata prestao da važi u smislu čl. 59, 60 i

61 ovog zakona; 3) ako je patent koji obuhvata predmet zaštite Sertifikata oglašen ništavim u potpunosti ili

djelimično, zbog čega proizvod za koji je Sertifikat izdat više nije obuhvaćen patentnim zahtjevima ili ako nakon prestanka patenta postoje razlozi koji bi takav poništaj opravdali.

(2) Na oglašavanje ništavim Sertifikata o dodatnoj zaštiti shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na postupak za oglašavanje ništavim patenta.

XI. GRAĐANSKO-PRAVNA ZAŠTITA PRAVA 1. Tužba zbog povrede prava

Član 76 Nosilac patenta ili sticalac isključive licence za takav patent imaju pravo na tužbu protiv

svakog lica koje povrijedi njihovo pravo neovlašćenim preduzimanjem bilo koje radnje iz čl. 41 i 42 ovog zakona.

Tužbeni zahtjevi

Član 77 (1) Tužbom se može zahtijevati: 1) utvrđenje postojanja povrede patenta;

2) zabrana radnji kojima se povređuje patent; 3) naknada štete zbog povrede prava; 4) objavljivanje presude o trošku tuženog; 5) oduzimanje, odnosno uništenje, bez bilo kakve naknade, proizvoda koji su nastali ili stečeni

povredom patenta; 6) oduzimanje, odnosno uništenje, bez bilo kakve naknade, materijala i predmeta (pribor, alat)

koji su pretežno upotrijebljeni u stvaranju proizvoda kojima se povređuje patent. (2) Ako je povreda prava učinjena namjerno ili krajnjom nepažnjom, tužilac može da zahtijeva

naknadu štete u visini do trostrukog iznosa stvarne štete i izmakle dobiti. (3) Pri razmatranju zahtjeva iz stava 1 tač. 5 i 6 ovog člana sud uzima u obzir potrebu za

srazmjerom između ozbiljnosti povrede i traženih mjera, kao i interes trećih lica. (4) Ako tužilac učini vjerovatnim da se određeni dokazi bitni za odlučivanje po njegovom

zahtjevu nalaze pod kontrolom tuženog, sud može da naredi tuženom da te dokaze dostavi, pri čemu će, ako to okolnosti slučaja zahtijevaju, voditi računa o zaštiti povjerljivih informacija.

(5) Na pitanja u vezi s naknadom štete nanijete povredom prava, koja nijesu uređena ovim zakonom, primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi.

Privremene mjere

Član 78 (1) Na zahtjev tužioca iz člana 76 ovog zakona, koji učini vjerovatnim da je njegovo pravo

povrijeđeno ili da će biti povrijeđeno, sud može, do pravosnažnosti presude, odrediti privremenu mjeru:

1) oduzimanja, odnosno isključenja iz prometa proizvoda nastalih ili stečenih povredom patenta;

2) oduzimanja, odnosno isključenja iz prometa predmeta (pribor, alat) pretežno upotrijebljenih u stvaranju proizvoda kojima se povređuje patent;

3) zabrane nastavljanja započetih radnji kojima se povređuje patent. (2) Predlog za određivanje privremene mjere može se podnijeti i prije podnošenja tužbe, pod

uslovom da se tužba podnese u roku od 30 dana od dana izvršenja rješenja o određivanju privremene mjere.

(3) Ako postoji opasnost od nastanka nenadoknadive štete ili ako je očigledno da postoji opasnost od uništenja dokaza, sud može odrediti privremenu mjeru bez prethodnog izjašnjenja tuženog, s tim da tuženi o tome mora biti obaviješten bez odlaganja, a najkasnije u roku od pet dana od dana sprovođenja privremene mjere.

(4) Sud može naložiti podnosiocu predloga da dostavi dodatne dokaze o izvršenoj povredi patenta, odnosno o postojanju očigledne opasnosti da će patent biti povrijeđen i da naloži polaganje jemstva radi onemogućavanja zloupotrebe.

(5) Žalba protiv rješenja kojim je sud odredio privremenu mjeru iz stava 1 ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja.

(6) Na pitanja u vezi s određivanjem privremenih mjera, koja nijesu uređena ovim zakonom, primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona kojim se uređuje izvršni postupak.

Obezbjeđenje dokaza

Član 79 (1) Na predlog tužioca iz člana 76 ovog zakona, koji učini vjerovatnim da je njegovo pravo

povrijeđeno, kao i da postoji rizik da će dokazi biti uništeni ili da će ih kasnije biti nemoguće pribaviti, sud može odrediti privremenu mjeru obezbjeđenja dokaza, bez prethodnog obavještenja ili saslušanja lica od kojeg se dokazi prikupljaju.

(2) Obezbjeđenjem dokaza, u smislu stava 1 ovog člana smatra se pregled prostorija, knjiga, dokumenata, baza podataka i dr., kao i zaplijena stvari, ispitivanje svjedoka i vještaka.

(3) Licu od koga se dokazi prikupljaju sudsko rješenje o određivanju privremene mjere obezbjeđenja dokaza biće uručeno u trenutku prikupljanja dokaza, a odsutnom licu, čim to postane moguće.

(4) Privremena mjera obezbjeđenja dokaza može se tražiti i prije podnošenja tužbe, pod uslovom da se tužba podnese u roku od 30 dana od dana izvršenja rješenja o određivanju privremene mjere.

Rok zastarjelosti

Član 80 Tužba za povredu patenta može se podnijeti u roku od tri godine od dana saznanja za

povredu i učinioca, ali ne nakon isteka roka od pet godina od dana učinjene povrede.

Teret dokazivanja

Član 81 (1) Ako je predmet povrede patenta postupak za dobijanje novog proizvoda, smatraće se da je

svaki identičan proizvod dobijen zaštićenim postupkom, dok se ne dokaže suprotno. (2) Teret dokazivanja pada na tuženog koji takav proizvod proizvodi, pri čemu se u obzir

uzima legitimni interes tuženog da zaštiti svoje proizvode i poslovne tajne.

Obaveza pružanja informacija

Član 82 (1) Sud može da naloži licu koje je izvršilo povredu patenta da pruži informacije o trećim licima

koja su učestvovala u povredi patenta i o njihovim distributivnim kanalima. (2) Lice iz stava 1 ovog člana koje ne izvrši obavezu pružanja informacija odgovara za štetu

koja iz toga proizađe.

2. Tužba za utvrđivanje prava na zaštitu Član 83

(1) Pronalazač, njegov pravni sljedbenik ili poslodavac u smislu člana 93 ovog zakona ima pravo da tužbom zahtijeva od suda da utvrdi da ima pravo na zaštitu određenog pronalaska, umjesto lica ili zajedno sa licem koje je prijavilo taj pronalazak.

(2) Ako je patent priznat pronalazaču, njegov pravni sljedbenik ili poslodavac iz stava 1 ovog člana može tužbom od suda tražiti da utvrdi da je on nosilac patenta umjesto lica ili zajedno sa licem koje je upisano kao nosilac patenta.

(3) Pravosnažnu presudu kojom je usvojen tužbeni zahtjev iz st. 1 i 2 ovog člana sud dostavlja nadležnom organu, koji upisuje promjenu podnosioca prijave, odnosno nosioca prava u odgovarajući registar.

3. Tužba za zaštitu prava poslodavca, odnosno zaposlenog Član 84

(1) Poslodavac, odnosno zaposleni koji po ovom zakonu ima pravo na zaštitu ili na ekonomsko iskorišćavanje pronalaska iz radnog odnosa može tužbom zahtijevati od suda utvrđivanje i zaštitu svojih prava iz čl. 92 do 103 ovog zakona.

(2) Tužba iz stava 1 ovog člana za utvrđivanje prava zaposlenog, odnosno poslodavca iz čl. 93 i 95 ovog zakona može se podnijeti u roku od dvije godine od dana objavljivanja prijave za priznanje patenta, ali ne po isteku dvije godine od dana prestanka radnog odnosa tokom koga je pronalazak stvoren.

(3) Pravosnažnu presudu kojom je usvojen tužbeni zahtjev iz st. 1 i 2 ovog člana sud dostavlja nadležnom organu, koji upisuje promjenu nosioca prava u odgovarajući registar.

4. Tužba za utvrđivanje svojstva pronalazača Član 85

(1) Pronalazač ima pravo na tužbu kojom zahtijeva od suda da utvrdi njegovo svojstvo pronalazača i da naloži upisivanje njegovog imena u prijavu patenta, odgovarajuće isprave i

registre nadležnog organa, shodno ovom zakonu, ako je u prijavi patenta ili u nekoj drugoj ispravi predviđenoj ovim zakonom navedeno neko drugo lice kao pronalazač.

(2) Rok u kome se može podnijeti tužba iz stava 1 ovog člana nije ograničen. (3) U slučaju smrti pronalazača, pravo na tužbu iz stava 1 ovog člana imaju njegovi

nasljednici.

XII. PROMET PRAVA Ugovor o licenci i prenos prava

Član 86 (1) Pravo na podnošenje prijave, prava iz prijave, kao i patent mogu biti u cjelini ili djelimično

predmet prenosa na osnovu ugovora o prenosu ili na osnovu nasljeđivanja. (2) Pojedina ili sva ovlašćenja iz prava iz prijave, odnosno patenta mogu, sa ograničenjima ili

bez njih, biti predmet ustupanja na osnovu ugovora o licenci. (3) Ugovor iz st. 1 i 2 ovog člana je punovažan samo ako je sastavljen u pisanoj formi. (4) Na zahtjev jedne od ugovornih strana, ugovor iz st. 1 i 2 ovog člana upisuje se u

odgovarajući registar. (5) Ugovor iz st. 1 i 2 ovog člana koji nije upisan u odgovarajući registar ne proizvodi pravno

dejstvo prema trećim licima. (6) Na pitanja u vezi sa ugovorom o licenci koja nijesu uređena ovim zakonom primjenjuju se

odredbe zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi.

XIII. POVJERLJIVI PRONALASCI Povjerljiva prijava patenta

Član 87 (1) Povjerljivom prijavom patenta smatra se prijava podnijeta od strane domaćeg lica, kojom je

prijavljen pronalazak od značaja za odbranu ili bezbjednost Crne Gore. (2) Prijava iz stava 1 ovog člana podnosi se isključivo organu državne uprave nadležnom za

poslove odbrane.

Postupak po prijavi Član 88

Ako organ državne uprave nadležan za poslove odbrane u postupku ispitivanja podnesene prijave utvrdi da je prijava izgubila svojstvo povjerljivosti, dostaviće prijavu nadležnom organu. Dostavljena prijava kao datum podnošenja prijave zadržava dan kada je podnesena organu državne uprave nadležnom za poslove odbrane.

Postupak nakon priznanja patenta Član 89

Ako organ državne uprave nadležan za poslove odbrane, poslije priznanja patenta za povjerljivi pronalazak, utvrdi da je taj pronalazak prestao da bude povjerljiv, dostaviće nadležnom organu spis predmeta koji se odnosi na taj pronalazak, koji će upisati patent u odgovarajući registar, objaviti podatke o priznatom pravu i nosiocu prava izdati odgovarajuću ispravu, u skladu sa ovim zakonom.

Pravo korišćenja Član 90

(1) Organ državne uprave nadležan za poslove odbrane, odnosno unutrašnje poslove ima isključivo pravo da koristi povjerljivi pronalazak i da raspolaže tim pronalaskom.

(2) Za zaštićeni povjerljivi pronalazak pronalazač ima pravo na jednokratnu naknadu, bez obzira na to da li se pronalazak primjenjuje.

Objava povjerljivog pronalaska i zaštita u inostranstvu Član 91

(1) Povjerljivi pronalazak se ne objavljuje.

(2) Zaštitu povjerljivog pronalaska u inostranstvu domaće lice može tražiti samo po odobrenju organa državne uprave nadležnog za poslove odbrane.

XIV. PRONALASCI IZ RADNOG ODNOSA Član 92

Pronalaskom iz radnog odnosa smatra se: 1) pronalazak koji zaposleni stvori izvršavajući svoje redovne radne obaveze ili posebno

naložene zadatke u vezi sa naučno-tehničkim istraživanjem i razvojem, kao i pronalazak koji nastane u izvršavanju ugovora o istraživačkom radu zaključenog sa poslodavcem;

2) pronalazak koji nije obuhvaćen tačkom 1 ovog stava, a koji zaposleni stvori u vezi s aktivnostima poslodavca ili korišćenjem materijalno-tehničkih sredstava, informacija i drugih uslova koje je obezbijedio poslodavac;

3) pronalazak koji zaposleni stvori u roku od godinu dana od dana prestanka radnog odnosa, a koji bi, da je stvoren u toku radnog odnosa, bio pronalazak iz tačke 1 ili tačke 2 ovog člana.

Pravo na zaštitu Član 93

(1) Pravo na zaštitu pronalaska iz člana 92 tačka 1 ovog zakona ima poslodavac, ako ugovorom između pronalazača i poslodavca nije drukčije uređeno.

(2) Ako je pronalazak iz radnog odnosa zaštićen na ime poslodavca, pronalazaču pripadaju moralna prava u vezi s tim pronalaskom, kao i pravo na naknadu zavisno od efekata ekonomskog iskorišćavanja pronalaska.

(3) Pronalazaču pripada pravo na naknadu iz stava 2 ovog člana i u slučaju kad poslodavac prenese pravo ili ustupi licencu za iskorišćavanje zaštićenog pronalaska na treće lice.

Član 94 (1) Pravo na zaštitu pronalaska iz člana 92 tačka 2 ovog zakona ima zaposleni, s tim što

poslodavac ima pravo ekonomskog iskorišćavanja pronalaska, uz obavezu da zaposlenom isplati naknadu u skladu sa ugovorom koji zaključe povodom konkretnog pronalaska.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, ako pronalazak obuhvati neku od proizvodnih tajni poslodavca kod koga je pronalazač zaposlen, poslodavac ima pravo da spriječi objavljivanje pronalaska, uz obavezu da zaposlenom isplati naknadu, a zaposleni nema pravo da pronalazak prijavi za zaštitu.

Naknada zaposlenom Član 95

(1) Kriterijumi za utvrđivanje visine naknade, način i vrijeme plaćanja naknade određuju se opštim aktom, ugovorom kojim se uređuje radnopravni odnos između poslodavca i zaposlenog ili posebnim ugovorom koji poslodavac i pronalazač zaključe povodom konkretnog pronalaska.

(2) U slučaju spora o visini, načinu i vremenu plaćanja naknade odlučuje sud, na zahtjev pronalazača ili poslodavca, uzimajući u obzir doprinos tog pronalaska povećanju dobiti, odnosno stvaranju ušteda preduzeću.

(3) Zaposleni se ne može unaprijed odreći svog prava na naknadu.

Postupak Član 96

(1) Pronalazač koji stvori pronalazak u radnom odnosu dužan je da odmah po nastanku pronalaska poslodavcu podnese pisani izvještaj kojim ga obavještava o pronalasku.

(2) Sadržina izvještaja iz stava 1 ovog člana utvrđuje se propisom Ministarstva. (2) Ako izvještaj ne sadrži propisane elemente poslodavac će odrediti primjeren rok u kome

pronalazač treba da otkloni nedostatke u izvještaju. Član 97

(1) U roku od dva mjeseca od prijema urednog izvještaja iz člana 96 ovog zakona, poslodavac je dužan da zaposlenog u pisanoj formi obavijesti da li smatra da pronalazak pripada grupi pronalazaka iz tačke 1 ili tačke 2 člana 92 ovog zakona.

(2) Ako zaposleni propusti da podnese poslodavcu izvještaj u smislu člana 96 ovog zakona, rok iz stava 1 ovog člana teče od dana saznanja poslodavca za pronalazak.

Član 98 (1) Ako je u pitanju pronalazak iz člana 92 tačka 1 ovog zakona, poslodavac je dužan da u

obavještenju iz člana 97 ovog zakona obavijesti zaposlenog da li će podnijeti prijavu. (2) Ako poslodavac izjavi, u smislu stava 1 ovog člana, da će podnijeti prijavu, dužan je da

prije podnošenja prijave upozna pronalazača sa sadržinom prijave, a u toku postupka po prijavi i sa svim aktima nadležnog organa i sadržinom svih podnesaka prije njihovog podnošenja nadležnom organu. Pronalazač je dužan da poslodavcu pruži sve informacije neophodne u postupku zaštite pronalaska.

(3) Ako poslodavac ne želi da podnese prijavu patenta, a ocijeni da pronalazak ne obuhvata neku od proizvodnih tajni u smislu člana 94 ovog zakona, mora o tome, u roku iz člana 97 ovog zakona, u pisanoj formi da obavijesti pronalazača koji ima pravo da navedeni pronalazak zaštiti na svoje ime.

(4) Ako poslodavac odluči da odustane od već podnesene prijave, mora o tome u pisanoj formi da obavijesti pronalazača i da na njega prenese pravo iz prijave.

(5) U pogledu ekonomskog iskorišćavanja pronalazaka iz st. 3 i 4 ovog člana, shodno se primjenjuju odredbe čl. 94 i 101 ovog zakona.

Član 99 U slučaju propuštanja roka iz člana 97 ovog zakona, pronalazač ima pravo da navedeni

pronalazak zaštiti na svoje ime. Član 100

(1) Zaposleni koji stvori pronalazak iz člana 92 tačka 2 ovog zakona ne može podnijeti prijavu nadležnom organu prije nego što od poslodavca primi obavještenje iz člana 97 ovog zakona, odnosno prije isteka roka za to obavještenje.

(2) Ako zaposleni iz stava 1 ovog člana odluči da odustane od već podnesene prijave, mora o tome u pisanoj formi da obavijesti poslodavca i da na njega prenese pravo iz prijave.

Član 101 (1) U vezi sa primjenom pronalaska zaštićenog na ime pronalazača, poslodavac je obavezan

da se u roku od šest mjeseci od dana prijema urednog izvještaja o pronalasku iz člana 97 ovog zakona izjasni da li je zainteresovan da od pronalazača pribavi isključivu licencu.

(2) Do isteka roka iz stava 1 ovog člana, pronalazač nema pravo da na treće lice prenese pravo na pronalazak ili da ustupi licencu za iskorišćavanje pronalaska.

Član 102 Korišćenje pronalaska iz radnog odnosa ne može otpočeti prije regulisanja pitanja naknade iz

člana 95 ovog zakona, odnosno prije pravosnažnosti odluke nadležnog suda.

Obaveza čuvanja tajne Član 103

(1) Poslodavac i pronalazač dužni su da čuvaju tajnost pronalaska stvorenog u radnom odnosu dok prijava patenta ne bude objavljena ili pronalazak ne postane na drugi način dostupan javnosti.

(2) Ako poslodavac istakne opravdani interes da se pronalazak ne objavljuje, obaveza zaposlenog da čuva tajnu traje i po prestanku radnog odnosa kod tog poslodavca.

XV. EVROPSKA PRIJAVA PATENTA I EVROPSKI PATENT Proširenje dejstva evropskih patenata

Član 104 (1) Evropska prijava patenta i evropski patent koji su prošireni na Crnu Goru imaće, pod

uslovima određenim ovim zakonom, isto pravno dejstvo i tretiraće se pod istim uslovima kao i nacionalna prijava patenta i nacionalni patent, na osnovu ovog zakona.

(2) U smislu ovog zakona: 1) "evropska prijava patenta" je prijava evropskog patenta podnijeta na osnovu Konvencije o

evropskom patentu (u daljem tekstu: Konvencija), kao i međunarodna prijava podnijeta na osnovu Ugovora o saradnji u oblasti patenata (u daljem tekstu: Ugovor), za koje Evropski

patentni zavod obavlja poslove kao naznačeni ili izabrani zavod i u kojoj je naznačena Crna Gora;

2) "prošireni evropski patent" je evropski patent priznat od strane Evropskog patentnog zavoda na osnovu evropske prijave patenta za koju je zahtijevano proširenje na Crnu Goru;

3) "nacionalna prijava patenta" je prijava patenta koja je podnijeta na osnovu ovog zakona nadležnom organu;

4) "nacionalni patent" je patent priznat na osnovu nacionalne prijave patenta.

Zahtjev za proširenje Član 105

(1) Evropska prijava patenta i evropski patent priznat na osnovu te prijave biće prošireni na Crnu Goru na zahtjev podnosioca prijave. Smatraće se da je zahtjev za proširenje podnijet sa svakom evropskom prijavom patenta podnijetom na dan ili nakon stupanja na snagu Sporazuma između Vlade Crne Gore i Evropske patentne organizacije o proširenju evropskih patenata (u daljem tekstu: Sporazum o proširenju).

(2) Nadležni organ objaviće u službenom glasilu svaki zahtjev za proširenje, što je prije moguće, nakon što od strane Evropskog patentnog zavoda bude obaviješten da je plaćena propisana taksa za proširenje, ali ne prije isteka roka od 18 mjeseci od datuma podnošenja ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, od najranijeg datuma prvenstva.

(3) Zahtjev za proširenje može biti povučen u svako doba. Zahtjev se smatra povučenim ako propisana taksa za proširenje nije plaćena u roku ili ako je evropska prijava patenta konačno odbijena, povučena ili se smatra povučenom. Nadležni organ će objaviti te promjene, što je prije moguće, ako je zahtjev za proširenje već bio objavljen u skladu sa stavom 2 ovog člana.

(4) Sadržina objave u skladu sa st. 2 i 3 ovog člana uređuje se propisom Ministarstva.

Taksa za proširenje Član 106

(1) Taksa za proširenje, u smislu člana 105 ovog zakona, plaća se Evropskom patentnom zavodu u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja evropskog rezultata u Evropskom patentnom biltenu.

(2) Taksa za proširenje može biti plaćena u dodatnom roku od dva mjeseca od isteka roka iz stava 1 ovog člana, pod uslovom da se u tom roku plati u iznosu uvećanom za 50%.

(3) Pravila o taksama tog zavoda za patente shodno se primjenjuju na plaćanje takse za proširenje. Takse plaćene u skladu sa ovim pravilima se ne vraćaju.

Dejstva evropskih prijava patenata Član 107

(1) Evropska prijava patenta, kojoj je priznat datum podnošenja, istovjetna je urednoj nacionalnoj prijavi patenta, sa pravom prvenstva zatraženim za evropsku prijavu patenta, ako je to pravo zatraženo, bez obzira na ishod postupka po prijavi.

(2) Objavljena evropska prijava patenta obezbjeđuje podnosiocu prijave jednaka privremena prava propisana ovim zakonom, kao i objavljena nacionalna prijava patenta, od datuma kad podnosilac prijave dostavi prevod patentnih zahtjeva objavljene evropske prijave patenta na crnogorskom jeziku ili na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Crnoj Gori, licu koje koristi taj pronalazak u Crnoj Gori.

(3) Smatra se da evropska prijava patenta od početka nije imala dejstva iz stava 2 ovog člana ako je zahtjev za proširenje povučen ili se smatra povučenim.

Dejstva evropskih patenata Član 108

(1) Prošireni evropski patent, pod uslovima iz st. 2 do 6 ovog člana, obezbjeđuje, od datuma kad je od strane Evropskog patentnog zavoda objavljen podatak o priznanju evropskog patenta, jednaka prava kao i nacionalni patent u skladu sa ovim zakonom.

(2) U roku od tri mjeseca od datuma objavljivanja podataka o priznanju evropskog patenta, nosilac patenta mora dostaviti nadležnom organu prevod patentnih zahtjeva evropskog patenta

na crnogorskom jeziku ili na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Crnoj Gori i platiti propisane troškove objavljivanja.

(3) Ako, kao rezultat postupka po prigovoru ili zahtjeva za ograničenje izjavljenom Evropskom patentnom zavodu, evropski patent ostane na snazi sa izmijenjenim patentnim zahtjevima, nosilac patenta mora, u roku od tri mjeseca od datuma objavljivanja podataka o odluci da evropski patent sa izmjenama ostaje na snazi, dostaviti nadležnom organu prevod izmijenjenih patentnih zahtjeva na crnogorski jezik ili na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Crnoj Gori i platiti propisane troškove objavljivanja u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja obavještenja o odluci održavanju na snazi izmijenjenog ili ograničenog evropskog patenta.

(4) Ukoliko tekst patentnih zahtjeva sadrži pozivanje na oznake koje se koriste na crtežima, ti crteži treba da budu priloženi uz prevod iz st. 2 i 3 ovog člana.

(5) Nadležni organ objavljuje svaki prevod blagovremeno podnijet na osnovu odredaba stava 2 ili stava 3 ovog člana.

(6) Ako prevod iz stava 2 ili stava 3 ovog člana nije podnijet blagovremeno, ili propisani troškovi nijesu plaćeni u određenom roku, prošireni evropski patent smatra se nevažećim od početka.

(7) Prošireni evropski patent i prijava evropskog patenta na kojoj je on zasnovan nemaju od početka dejstva iz stava 1 ovog člana i člana 107 stav 2 ovog zakona u obimu u kojem je patent poništen u postupku po prigovoru ili u postupku za centralno poništenje patenta ili je patent ograničen u postupku za ograničavanje pred Evropskim patentnim zavodom.

(8) Nadležni organ donosi rješenje o upisu proširenog evropskog patenta u Registar patenata.

Autentični tekst evropskih prijava patenata ili evropskih patenata Član 109

(1) Tekst evropske prijave patenta ili evropskog patenta sačinjen na jeziku postupka koji se vodi u Evropskom patentnom zavodu autentičan je tekst u bilo kom postupku koji se vodi u Crnoj Gori.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, prevod kakav je dostavljen na osnovu člana 107 stav 2 ili člana 108 st. 2 i 3 ovog zakona smatra se autentičnim, osim u postupku oglašavanja ništavim, kad prijava ili patent na jeziku prevoda obezbjeđuje zaštitu koja je uža od one koja je data na jeziku postupka.

(3) Podnosilac prijave ili nosilac proširenog evropskog patenta može u svako doba podnijeti ispravljeni prevod patentnih zahtjeva evropske prijave patenta ili evropskog patenta. Ispravljeni prevod patentnih zahtjeva objavljene evropske prijave patenta nema pravno dejstvo dok o tome ne bude obaviješteno lice koje u Crnoj Gori koristi pronalazak. Ispravljeni prevod patentnog zahtjeva proširenog evropskog patenta nema pravnog dejstva dok informacija o tome ne bude objavljena od strane nadležnog organa, što je moguće prije, nakon plaćanja propisane naknade za objavljivanje.

(4) Svako savjesno lice koje koristi ili je učinilo efektivne i ozbiljne pripreme za korišćenje pronalaska, a čije korišćenje ne bi predstavljalo povredu prava iz prijave ili patenta u prvobitnom prevodu, može nakon što počne pravno dejstvo ispravljenog prevoda, nastaviti takvo korišćenje, u okviru svog posla ili za potrebe svoga poslovanja, bez plaćanja naknade.

Prava ranijeg datuma Član 110

(1) Evropska prijava patenta za koju je plaćena taksa za proširenje i prošireni evropski patent imaju, u odnosu na nacionalnu prijavu patenta i nacionalni patent, ista dejstva u pogledu stanja tehnike kao i nacionalna prijava patenta i nacionalni patent.

(2) Nacionalna prijava patenta i nacionalni patent imaju, u odnosu na prošireni evropski patent, isto dejstvo u pogledu stanja tehnike koji imaju u odnosu na nacionalni patent.

Istovremena zaštita Član 111

Ako prošireni evropski patent i nacionalni patent imaju isti datum podnošenja ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, imaju isti datum prvenstva, a priznati su istom licu ili njegovom pravnom sljedbeniku, nacionalni patent nema dejstvo u mjeri u kojoj obuhvata isti pronalazak kao

i prošireni evropski patent, od datuma od kada je rok za podnošenje prigovora na evropski patent istekao, a prigovor nije podnijet, ili od datuma od kad je u postupku po prigovoru donijeta konačna odluka da evropski patent ostaje na snazi.

Takse za održavanje proširenih evropskih patenata Član 112

(1) Takse za održavanje prava iz proširenog evropskog patenta plaćaju se nadležnom organu za godine koje slijede nakon godine u kojoj je objavljen podatak o priznanju evropskog patenta.

(2) Na plaćanje takse za održavanje prava iz stava 1 ovog člana, shodno se primjenjuju odredbe člana 141 stav 2 Konvencije o evropskom patentu.

Primjena Konvencije Član 113

Odredbe Konvencije i propisa za njenu primjenu ne primjenjuju se, osim ako drukčije nije predviđeno odredbama ovog zakona.

XVI. MEĐUNARODNA PRIJAVA NA OSNOVU UGOVORA O SARADNJI U OBLASTI PATENATA

Primjena Ugovora o saradnji u oblasti patenata Član 114

(1) Međunarodna prijava je prijava koja se podnosi u skladu sa Ugovorom. Svako pozivanje na Ugovor u ovom zakonu smatra se istovremeno i pozivanjem i na Pravilnik za primjenu Ugovora.

(2) Ugovor se primjenjuje u skladu sa ovim zakonom.

Organ primalac međunarodnih prijava Član 115

Međunarodna prijava podnosi se Međunarodnom birou Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu kao organu primaocu u skladu sa odredbama Ugovora. U ovom postupku, uz odredbe Ugovora primjenjuju se i odredbe ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona. U slučaju sukoba, odredbe Ugovora imaju primat nad odredbama ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona.

Evropski patentni zavod kao naznačeni ili izabrani zavod Član 116

Međunarodna prijava u kojoj je Crna Gora, u skladu sa odredbama Ugovora, naznačena ili izabrana radi priznanja nacionalnog patenta smatra se prijavom za proširenje evropskog patenta na Crnu Goru u smislu ovog zakona, a Evropski patentni zavod djelovaće kao naznačeni ili izabrani zavod u skladu sa Ugovorom.

Evropski patentni zavod kao organ za međunarodno pretraživanje i međunarodno prethodno ispitivanje

Član 117 Evropski patentni zavod postupa kao organ za međunarodno pretraživanje i međunarodno

prethodno ispitivanje međunarodnih prijava podnijetih od strane državljana, odnosno rezidenata Crne Gore, shodno članu 115 ovog zakona, kao organu primaocu u skladu sa odredbama Ugovora.

XVII. USLOVI ZA UPIS U REGISTAR ZASTUPNIKA Član 118

(1) U Registar zastupnika iz člana 4 ovog zakona mogu se upisati fizička lica koja su crnogorski državljani, koja imaju prebivalište na teritoriji Crne Gore, koja znaju jedan svjetski jezik, koja se zastupanjem bave u vidu zanimanja i koja ispunjavaju jedan od sljedećih uslova:

1) da imaju završen pravni fakultet i položen poseban stručni ispit u nadležnom organu;

2) da imaju završen jedan od fakulteta tehničke struke i položen poseban stručni ispit u nadležnom organu;

3) da imaju završen jedan od fakulteta tehničke struke ili pravni fakultet i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima industrijske svojine u nadležnom organu.

(2) U Registar zastupnika iz člana 4 ovog zakona mogu se upisati i pravna lica koja imaju sjedište u Crnoj Gori i koja zapošljavaju najmanje jedno lice sa završenim pravnim fakultetom i jedno lice sa završenim jednim od fakulteta tehničke struke koja ispunjavaju uslove iz stava 1 ovog člana.

XVIII. KAZNENE ODREDBE Član 119

(1) Novčanom kaznom od 1.300 eura do 15.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice ako se bavi zastupanjem u ostvarivanju prava iz ovog zakona a nije upisano u registar zastupnika koji vodi nadležni organ (član 4).

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice novčanom kaznom od 60 eura do 650 eura.

(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 1.300 eura do 6.000 eura.

XIX. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 120

(1) Registrovani patenti i mali patenti priznati na osnovu Zakona o patentnima ("Službeni list SCG", br. 32/04 i 35/04) koji važe na dan stupanja na snagu ovog zakona ostaju i dalje na snazi i na njih će se primjenjivati ovaj zakon.

(2) Ovaj zakon odnosi se i na prijave patenata i malih patenata koje su podnesene do dana stupanja na snagu ovog zakona, a po kojima postupak nije okončan.

(3) Odredbe Poglavlja XV ovog zakona primjenjivaće se na evropske patentne prijave koje su podnijete nakon stupanja na snagu Sporazuma o proširenju i kojima je traženo proširenje za Crnu Goru, kao i na evropske patente koje prizna Evropski patentni zavod na osnovu takvih prijava.

(4) Odredbe Poglavlja XV ovog zakona shodno se primjenjuju na evropske patentne prijave i evropske patente priznate u skladu sa Uredbom o obezbjeđivanju primjene prava iz oblasti intelektualne svojine ("Službeni list RCG", broj 61/07).

(5) Ovaj zakon ne utiču na primjenu Uredbe u dijelu koji se odnosi na evropske patentne prijave podnijete prije stupanja na snagu Sporazuma o proširenju i na evropske patente priznate na osnovu takvih prijava.

Član 121 Odredbe ovog zakona koje se odnose na Sertifikat o dodatnoj zaštiti primjenjivaće se od dana

pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Član 122

(1) Propisi na osnovu ovlašćenja sadržanih u ovom zakonu donijeće se u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu.

(2) Do donošenja propisa iz stava 1 ovog člana, primjenjivaće se propisi doneseni na osnovu Zakona o patentima ("Službeni list SCG", broj 32/04) ukoliko nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Član 123 Danom stupanja na snagu ovog zakona neće se primjenjivati Zakon o patentima ("Službeni list

SCG", broj 32/04). Član 124

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".