Croatia

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU

I SRODNIM PRAVIMA

NN 62/2017, 30.06.2017. (stupio na snagu od 08.07.2017.)

Zagreb, srpanj 2017.

NN 62/2017

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA

Članak 1. U Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima

(»Narodne novine«, br. 167/03., 79/07., 80/11., 125/11., 141/13. i 127/14.) u članku 1.a iza podstavka 11. točka se zamjenjuje zarezom te se dodaje podstavak 12. koji glasi:

» – Direktiva 2014/26/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela na unutarnjem tržištu (SL L 84, 20. 3. 2014.).«.

Članak 2. U članku 13. stavku 3. dodaje se druga rečenica

koja glasi: »Naknada se određuje kao cijena korištenja u privatnopravnom odnosu.«.

Članak 3. U članku 32. iza stavka 5. dodaju se novi stavci 6.

i 7. koji glase: »(6) Obveza plaćanja naknade iz stavka 1. ovoga

članka nastaje i onda kad su uređaji i nosači iz stavka 5. ovoga članka uneseni u Republiku Hrvatsku iz druge države članice Europske unije.

(7) Obveza plaćanja odgovarajuće naknade ne nastaje ako se novi uređaji za tonsko i vizualno snimanje, novi prazni nosači zvuka, slike ili teksta te novi uređaji za fotokopiranje iznose ili izvoze iz Republike Hrvatske.«.

Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 8. i 9. Dosadašnji stavak 8., koji postaje stavak 10.,

mijenja se i glasi: »(10) Odgovarajuća naknada iz ovog članka je

pravična naknada, pri čemu se prilikom određivanja iznosa odgovarajuće naknade, osim načela za određivanje visine cijene korištenja predmeta zaštite iz članka 165. stavka 1. ovoga Zakona, uzima u obzir vjerojatna šteta koja autoru nastaje kada se njegovo djelo bez njegova odobrenja reproducira za privatno ili drugo vlastito korištenje, primjena tehničkih mjera zaštite pristupa korištenju djela ili drugog predmeta zaštite te druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na pravilno odmjeravanje oblika i iznosa odgovarajuće naknade. Odgovarajuća naknada ne smije nerazumno opteretiti poslovanje proizvođača i uvoznika iz stavka 4. ovoga članka te se pri određivanju iznosa odgovarajuće naknade u obzir mora uzeti cijena tehničkih uređaja i praznih nosača zvuka, slike ili teksta, kao i druge relevantne tržišne okolnosti. Prije pokretanja postupka donošenja cjenika iz članka 162. ovog Zakona za nove tehničke uređaje i prazne nosače zvuka, slike ili teksta, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je provesti istraživanje stvarnog korištenja tih tehničkih uređaja i praznih nosača zvuka, slike ili teksta za

reproduciranje predmeta zaštite, a rezultati kojeg će se uzeti u obzir pri određivanju iznosa odgovarajuće naknade. Rezultati takvog istraživanja bit će javno objavljeni na mrežnoj stranici organizacije za kolektivno ostvarivanje prava.«.

Iza stavka 10. dodaju se stavci 11. i 12. koji glase: »(11) Sve organizacije za kolektivno ostvarivanje

koje ostvaruju prava na naknadu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su pisanim ugovorom ovlastiti jednu od njih da poslove ostvarivanja prava na naknadu na istovrsnim tehničkim uređajima i nosačima zvuka, slike ili teksta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavlja u ime i za račun drugih koje sudjeluju u tom ugovoru ili u svoje ime, a za račun tih drugih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava. Ako se nakon sklapanja pisanog ugovora između organizacija za kolektivno ostvarivanje prava pojavi neka nova organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja ostvaruje prava na naknadu na istovrsne tehničke uređaje i nosače zvuka, slike ili teksta, ona je dužna pod istim uvjetima pristupiti postojećem ugovoru između organizacija. Obveza na dostavu podataka iz članka 161. ovoga Zakona postoji samo u odnosu na onu organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava koja obavlja poslove ostvarivanja prava za druge organizacije za kolektivno ostvarivanje prava. Obveza iz ovoga stavka o zaključenju ugovora kojim organizacije za kolektivno ostvarivanje prava imenuju jednu organizaciju za ostvarivanje njihovih prava, kao i o dostavi podataka samo jednoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, ne primjenjuje se ako za odbijanje sklapanja takvog ugovora postoje opravdani razlozi koji moraju biti odgovarajuće obrazloženi.

(12) Do dovršenja postupka utvrđivanja cjenika o iznosima naknade iz stavka 1. ovoga članka po odredbama iz članka 162. ovoga Zakona, naknada se plaća prema postojećem cjeniku. Iznimno od članka 162. stavka 7. ovoga Zakona, ako postojeći cjenik ne obuhvaća pojedini tehnički uređaj ili nosač zvuka, slike ili teksta, do dovršenja postupka utvrđivanja cjenika po odredbama iz članka 162. ovoga Zakona, korisnik plaća nesporni iznos naknade iz prijedloga cjenika a za sporni iznos organizacija za kolektivno ostvarivanje prava može od korisnika zatražiti da dade odgovarajuće kvalitetno osiguranje plaćanja, koje je korisnik dužan dati u roku koji odredi organizacija za kolektivno ostvarivanje prava. Ako korisnik na zahtjev organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ne dade traženo kvalitetno osiguranje plaćanja spornog iznosa naknade u ostavljenom roku, korisnik je dužan platiti akontaciju prema prijedlogu cjenika.«.

Članak 4. Iznad naslova članka 154. dodaje se naziv poglavlja

koji glasi:

»POGLAVLJE 1. OPĆE ODREDBE«.

Članak 5. Naslov iznad članka 154. mijenja se i glasi:

»DEFINICIJE POJMOVA«.

Članak 154. mijenja se i glasi: »Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju

sljedeće značenje: a) »ostvarivanje autorskog prava odnosno srodnih

prava« obuhvaća osobito: – davanje odobrenja za korištenje predmeta zaštite

autorskog prava odnosno srodnih prava (predmeti zaštite), osim kada odobrenje po odredbama ovoga Zakona nije potrebno,

– naplatu cijene za korištenje predmeta zaštite, ako se koriste uz plaćanje naknade izražene kao cijene korištenja,

– raspodjelu naplaćenog prihoda od prava nositeljima prava,

– nadzor nad korištenjem predmeta zaštite, – pokretanje i vođenje postupaka zaštite u slučaju

povrede prava koja se ostvaruju; b) »organizacija za kolektivno ostvarivanje prava«

je organizacija koja je na temelju zakona, punomoći ili ugovora ovlaštena ostvarivati autorska ili srodna prava za dva ili više nositelja prava neovisno o tome djeluje li u svoje ime ili u ime nositelja prava, za njihovu zajedničku korist, kojoj je to jedina ili glavna svrha i koja:

– pripada ili je pod kontrolom svojih članova i – ustrojena je na neprofitnoj osnovi; c) »specijalizirana pravna osoba za ostvarivanje

autorskog prava i srodnih prava« je trgovačko društvo ili druga pravna osoba koja kao svoju glavnu djelatnost ima individualno ostvarivanje autorskog i srodnih prava i ima zaposlenu barem jednu osobu sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem pravne struke;

d) »neovisni upravljački subjekt« je svaka organizacija koja je na temelju zakona ili ugovora ovlaštena ostvarivati autorska ili srodna prava za dva ili više nositelja prava neovisno o tome djeluje li u svoje ime ili u ime nositelja prava, za njihovu zajedničku korist, kojoj je to jedina ili glavna svrha i koja:

– ni u cijelosti ni u dijelu ne pripada svojim članovima, niti je pod njihovom kontrolom, bilo direktno bilo indirektno i

– ustrojena je na profitnoj osnovi, pri čemu se producenti, organizacije za radiodifuziju

i izdavači koji ostvaruju vlastita prava kao i prava drugih nositelja prava prenesena pojedinačnim sporazumima te djeluju u vlastitom interesu, ne smatraju neovisnim upravljačkim subjektima, kao niti menadžeri i agenti nositelja prava koji djeluju kao posrednici i zastupaju nositelje prava u njihovim odnosima s organizacijama

za kolektivno ostvarivanje prava; e) »nositelj prava« je svaka osoba ili subjekt, različit

od organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, koji je nositelj autorskog ili srodnog prava, ili koji je na temelju ugovora o iskorištavanju prava ili zakona ovlašten ubirati dio prihoda od prava;

f) »član« je nositelj prava ili subjekt koji zastupa nositelje prava (uključujući druge organizacije za kolektivno ostvarivanje prava i udruženja nositelja prava), koji ispunjava uvjete članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava i koji je primljen u njezino članstvo;

g) »statut« je temeljni opći akt koji sadrži pravila o ustrojstvu i djelovanju organizacije za kolektivno ostvarivanje prava u smislu propisa kojim se uređuju statusna pitanja pravnih osoba;

h) »opća skupština članova« je tijelo organizacije za kolektivno ostvarivanje prava u kojem članovi sudjeluju i ostvaruju svoje glasačko pravo, neovisno o pravnom obliku organizacije za kolektivno ostvarivanje prava;

i) »član odbora« je: a. svaki član upravnog odbora u slučaju kad

je zakonom ili statutom organizacije za kolektivno ostvarivanje prava propisana jedinstvena uprava,

b. svaki član upravnog i nadzornog odbora u slučaju kad je zakonom ili statutom organizacije za kolektivno ostvarivanje propisana dvojna uprava;

j) »prihod od prava« je prihod koji organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ostvari za račun nositelja prava, bez obzira na to proizlazi li od isključivog prava ili prava na naknadu;

k) »trošak ostvarivanja« je iznos koji u svrhu pokrića troškova ostvarivanja autorskog ili srodnih prava organizacija za kolektivno ostvarivanje prava naplati, odbije ili kompenzira od prihoda od prava ili od bilo kojeg drugog prihoda koji ostvari ulaganjem prihoda od prava;

l) »sporazum o zastupanju« je svaki sporazum između organizacija za kolektivno ostvarivanje prava kojim jedna organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ovlašćuje drugu da ostvaruje prava koja ona zastupa, uključujući i sporazum zaključen prema člancima 168.k i 168.l ovoga Zakona;

m) »korisnik« je svaka osoba ili subjekt koji poduzima radnje za koje je potrebno odobrenje nositelja prava ili plaćanje naknade izražene kao cijene korištenja, a koji nije potrošač;

n) »repertoar« je skup autorskih djela ili predmeta srodnih prava za koje organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruje prava;

o) »multiteritorijalno odobrenje« je odobrenje za korištenje koje se odnosi na teritorij više od jedne države članice Europske unije;

p) »internetska prava na glazbenim djelima« su autorska prava na glazbenim djelima iz članaka 19. i 21. uključujući pravo iz članka 30. ovoga Zakona, a koja je potrebno urediti pri pružanju usluga na internetu.«.

Članak 6. U članku 155. stavku 2. riječi: »udruga iz članka 157.

ovoga Zakona« zamjenjuju se riječima: »organizacija za kolektivno ostvarivanje prava«.

Stavak 3. briše se. Članak 7.

U članku 156. dodaje se novi stavak 1. koji glasi: »(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava

dužna je postupati u najboljem interesu nositelja prava čija prava zastupa. Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava nositeljima prava ne smije nametati obveze koje nisu objektivno nužne za zaštitu njihovih prava i interesa te za učinkovito upravljanje njihovim pravima.«.

U dosadašnjem stavku 1., koji postaje stavak 2., iza riječi: »obuhvaćati« briše se riječ: »sljedeće« i dodaju riječi: »osobito sljedeća prava«.

U dosadašnjem stavku 2., koji postaje stavak 3., riječi: »stavka 1.« zamjenjuju se riječima: »stavka 2.«, a riječ: »udruge« zamjenjuje se riječju: »organizacije«.

U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 4., broj: »2« zamjenjuje se brojem: »3«, a riječi: »autorskog prava i srodnih« brišu se.

Članak 8. Naslov iznad članka 157. mijenja se i glasi:

»PRETPOSTAVKE ZA KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAVA OD STRANE

ORGANIZACIJA ZA KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAVA«.

Članak 157. mijenja se i glasi: »(1) Kolektivno ostvarivanje prava na području

Republike Hrvatske može obavljati organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja ima za obavljanje takve djelatnosti odobrenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Zavod).

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka Zavod na zahtjev izdaje udruzi ili drugoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koja zadovoljava sljedeće uvjete:

a) ima sjedište ili poslovni nastan u Europskoj uniji, b) ima odgovarajuće materijalne i ljudske resurse za

obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja, pri čemu minimalne resurse predstavljaju odgovarajući poslovni prostor, oprema i stručna služba s najmanje jednom zaposlenom osobom sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem pravne struke i

c) kolektivno ostvarivanje prava obavlja kao jedinu ili glavnu djelatnost.

(3) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruje prava u svoje ime ili u ime nositelja prava, a za račun nositelja prava.

(4) Za kolektivno ostvarivanje prava Zavod može izdati odobrenje samo jednoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava za pojedinu vrstu prava i pojedinu kategoriju nositelja prava, uzevši u obzir broj članova na

temelju dobivenih punomoći, broj ugovora o uzajamnom zastupanju s organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava u drugim državama kao i druge okolnosti koje upućuju na to da bi ta organizacija za kolektivno ostvarivanje prava najučinkovitije obavljala poslove kolektivnog ostvarivanja prava.

(5) Za organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava iz stavka 4. ovoga članka pretpostavlja se da ima punomoći za obavljanje poslova ostvarivanja prava za koje je ovlaštena za sve domaće i strane nositelje takvih prava, osim onog nositelja prava koji je izričito u pisanom obliku obavijestio organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava da ne ostvaruje njegova prava.

(6) Protiv rješenja Zavoda donesenog u postupku izdavanja odobrenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(7) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je na zahtjev korisnika obavijestiti ga o nositeljima prava čija prava ne ostvaruje na temelju obavijesti iz stavka 5. ovoga članka.«.

Članak 9. Naslov iznad članka 158. mijenja se i glasi:

»POVJERAVANJE OSTVARIVANJA PRAVA I UZAJAMNO ZASTUPANJE«.

Članak 158. mijenja se i glasi: »(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava

može ostvarivati jednu, dvije ili više vrsta prava koja se, u pravilu, odnose na pojedinu vrstu nositelja prava.

(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava može povjeriti drugoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava obavljanje određenih provedbenih poslova ostvarivanja prava pisanim ugovorom. Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava kojoj je povjereno obavljanje poslova ostvarivanja prava te poslove obavlja u ime i za račun organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koja joj je povjerila obavljanje poslova ili u svoje ime, a za račun organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koja joj je povjerila obavljanje poslova.

(3) Obavljanje određenih administrativnih, tehničkih ili pomoćnih poslova (primjerice izdavanja računa korisnicima ili raspodjele pripadajućih iznosa među nositeljima prava) organizacija za kolektivno ostvarivanje prava može pisanim ugovorom povjeriti da pod njezinim nadzorom te poslove obavlja druga fizička ili pravna osoba. Takav ugovor nema utjecaja na dužnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava

na ispunjavanje svih obveza sukladno ovom Zakonu. (4) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava

osnovana po ovome Zakonu može s drugom takvom organizacijom za kolektivno ostvarivanje prava osnovanom po zakonu neke druge države članice Europske unije ili po zakonu bilo koje druge države radi ostvarivanja iste vrste prava, sklopiti ugovor o uzajamnom zastupanju. U tome slučaju organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ne smije diskriminirati

nositelje prava čijim pravima upravlja, posebno u odnosu na primjenjive tarife, trošak ostvarivanja te uvjete naplate prihoda od prava i raspodjele pripadajućih iznosa nositeljima prava.«.

Članak 10. Iznad naslova članka 159. dodaje se naziv poglavlja

koji glasi: »POGLAVLJE 2.

ODNOS ORGANIZACIJE ZA KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAVA I NOSITELJA PRAVA«.

Članak 11. Naslov iznad članka 159. mijenja se i glasi:

»PRAVA NOSITELJA PRAVA«.

Članak 159. mijenja se i glasi: »(1) Nositelj prava ima pravo po svom izboru odabrati

i ovlastiti organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava u bilo kojoj državi članici Europske unije da upravlja onim pravima, kategorijama prava ili vrstama djela ili predmetima srodnih prava koje sam odabere, za države koje sam odabere, neovisno o tome koje države članice Europske unije je državljanin i u kojoj ima boravište ili poslovni nastan. Odabrana organizacija za kolektivno ostvarivanje prava sa sjedištem ili poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj dužna je prihvatiti upravljanje takvim pravima, kategorijama prava ili vrstama djela ili predmetima srodnih prava kad je takvo upravljanje obuhvaćeno područjem njezine djelatnosti, osim ako ima objektivne razloge odbiti takvu ovlast.

(2) Nositelj prava ima pravo izdavati odobrenja za nekomercijalno korištenje bilo kojih prava, kategorija prava ili vrsta djela te drugih sadržaja po svom izboru, a organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je nositeljima prava čija prava ostvaruje objaviti uvjete pod kojima nositelji mogu izdavati odobrenja za nekomercijalno korištenje svojih djela ili predmeta srodnih prava čije upravljanje su prepustili toj organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava. Nekomercijalnim korištenjem smatra se ono korištenje u kojem se ni neposredno ni posredno ne ostvaruje gospodarska ili ekonomska korist.

(3) Nositelj prava može otkazati ovlaštenje za upravljanje koje je dao organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava u cijelosti ili u odnosu na pojedino pravo, kategoriju prava ili vrstu djela ili predmeta srodnih prava koje sam odabere, za državna područja koja sam odabere, uz otkazni rok ne duži od šest mjeseci, bez obzira na to je li istodobno takvo ovlaštenje za upravljanje dao drugoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava. Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava može odlučiti da takav otkaz proizvodi učinke nakon završetka financijske godine.

(4) Nositelj prava pridržava sva prava prema organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava u odnosu na korištenja koja su se ostvarila i odobrenja za korištenje koja je organizacija za kolektivno ostvarivanje

prava izdala prije učinaka otkaza iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Svako ovlaštenje za upravljanje pravima i otkaz takvog ovlaštenja moraju biti u pisanom obliku, uz navođenje pojedinih prava, kategorija prava ili vrsta djela ili predmeta srodnih prava na koja se odnosi.

(6) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je u svojem statutu i/ili pravilima o članstvu utvrditi da nositelji prava imaju barem prava iz ovoga članka, objaviti to na svojoj mrežnoj stranici te nositelje prava o tim pravima obavijestiti prije davanja ovlasti za upravljanje.«.

Članak 12. Iza članka 159. dodaju se članci 159.a i 159.b i

naslovi iznad njih, poglavlje 3. sa člancima 159.c, 159.d i 159.e. i naslovima iznad njih koji glase:

»PRAVILA O ČLANSTVU U ORGANIZACIJI ZA KOLEKTIVNO

OSTVARIVANJE PRAVA Članak 159.a

(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je kao članove prihvatiti sve nositelje prava, subjekte koji zastupaju nositelje prava, uključujući i druge organizacije za kolektivno ostvarivanje prava i udruženja nositelja prava, koji ispunjavaju pretpostavke za članstvo utemeljene na objektivnim, transparentnim i nediskriminirajućim kriterijima. Pretpostavke za članstvo organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je uvrstiti u svoj statut ili drugi akt kojim se utvrđuju uvjeti članstva i javno ih objaviti. Odluka organizacije za kolektivno ostvarivanje prava o odbijanju zahtjeva za članstvo mora biti jasno obrazložena.

(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je u svojem statutu utvrditi odgovarajuće i učinkovite mehanizme sudjelovanja svojih članova u postupcima donošenja odluka. Pri tome zastupljenost različitih kategorija članova mora biti poštena i uravnotežena.

(3) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je osigurati da njezini članovi mogu s njom komunicirati elektroničkim putem, uključujući i u svrhu ostvarivanja svojih članskih prava.

(4) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je voditi evidenciju o svojim članovima i redovito je ažurirati.

Pravila o nositeljima prava koji nisu članovi organizacije za kolektivno ostvarivanje prava

Članak 159.b Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava

dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa, osim prava koja se odnose na upravljanje i odlučivanje u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava.

POGLAVLJE 3. UNUTARNJE USTROJSTVO ORGANIZACIJE ZA

KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAVA

Opća skupština članova organizacije za kolektivno ostvarivanje prava

Članak 159.c (1) Opća skupština članova saziva se najmanje

jednom godišnje. (2) Opća skupština članova ima najmanje sljedeće

ovlasti: – donosi statut, njegove izmjene i dopune te

odlučuje o pretpostavkama za članstvo u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava ako one nisu propisane statutom;

– imenuje i razrješuje članove odbora, ocjenjuje općenito njihov rad i odobrava njihove naknade i druge pogodnosti kao što su novčane i nenovčane pogodnosti, izdvajanja u dobrovoljne mirovinske fondove, pravo na nagrade i otpremnine;

– donosi opća pravila o raspodjeli iznosa koji pripadaju nositeljima prava;

– donosi opća pravila o korištenju neraspodjeljivih iznosa te odlučuje o korištenju neraspodjeljivih iznosa, isključivo u svrhu ostvarivanja socijalnih, kulturnih i obrazovnih aktivnosti na korist nositelja prava;

– donosi opća pravila o ulaganju prihoda od prava i drugih prihoda koji proizlaze od ulaganja prihoda od prava;

– donosi opća pravila o odbicima od prihoda od prava i od prihoda koji proizlaze od ulaganja prihoda od prava;

– donosi pravila o upravljanju rizikom; – odobrava kupnju, prodaju ili zalaganje nekretnina

u vlasništvu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava;

– odobrava spajanja i udruživanja s drugim subjektima, osnivanje podružnica, preuzimanje drugih subjekata ili dionica ili udjela u drugim subjektima;

– odobrava uzimanje ili davanje zajmova i osiguranja zajmova.

(3) U organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava u kojoj postoji sustav dvojne uprave opća skupština članova ne odlučuje o imenovanju i razrješenju članova upravnog odbora niti odobrava njihove naknade i druge pogodnosti ako je za obavljanje tih ovlasti nadležan nadzorni odbor.

(4) Opća skupština članova može statutom ili posebnom odlukom svoje ovlasti iz stavka 2. podstavaka 7. – 10. ovoga članka prenijeti na tijelo koje obavlja nadzornu funkciju nad upravljanjem organizacijom za kolektivno ostvarivanje.

(5) Opća skupština članova ovlaštena je nadzirati rad organizacije za kolektivno ostvarivanje prava osobito time što:

– odlučuje o imenovanju i razrješenju revizora i

– odobrava godišnje izvješće o transparentnosti iz članka 168.d ovoga Zakona.

(6) Svi članovi organizacije za kolektivno ostvarivanje prava imaju pravo sudjelovati i glasovati na općoj skupštini članova. Pod uvjetom da to primjenjuje pošteno i razmjerno, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava može u svojem statutu ili pravilima o članstvu ograničiti pravo sudjelovanja i glasovanja članova na temelju jednog ili oba sljedeća kriterija:

– trajanje članstva, – iznosi naknada koje je član primio ili ostvario. (7) Svaki član organizacije za kolektivno ostvarivanje

prava može posebnom punomoći ovjerenom kod javnog bilježnika imenovati bilo koju fizičku ili pravnu osobu kao svojeg opunomoćenika ovlaštenog da umjesto njega sudjeluje i glasuje na općoj skupštini u njegovo ime, pod uvjetom da takvo imenovanje ne dovodi do sukoba interesa (primjerice u slučaju kad član i opunomoćenik pripadaju različitim kategorijama nositelja prava unutar organizacije za kolektivno ostvarivanje prava). Imenovanje opunomoćenika vrijedi samo za jednu opću skupštinu. Opunomoćenik ima na općoj skupštini članova za koju je imenovan sva prava kao i član koji ga je imenovao te je dužan na općoj skupštini sudjelovati i glasovati u skladu s uputama koje je dobio od člana koji ga je imenovao, a koje su sadržane u punomoći. Statutom ili drugim aktom organizacije za kolektivno ostvarivanje prava mogu se pobliže odrediti ograničenja u vezi s imenovanjem opunomoćenika i ostvarivanjem prava glasovanja članova koje predstavljaju.

(8) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava može u svojem statutu utvrditi da ovlasti opće skupštine članova može izvršavati skupština predstavnika izabranih najmanje jednom u četiri godine na općoj skupštini članova, pod uvjetom da je:

– osigurano odgovarajuće i učinkovito sudjelovanje članova u postupcima donošenja odluka i

– zastupljenost različitih kategorija članova u skupštini predstavnika poštena i uravnotežena.

(9) Stavci 1. – 7. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se na skupštinu predstavnika iz stavka 8. ovoga članka.

(10) Ako organizacija za kolektivno ostvarivanje prava zbog svojeg pravnog oblika nema opću skupštinu članova, ovlasti opće skupštine članova izvršava tijelo koje obavlja nadzornu funkciju iz članka 159.d ovoga Zakona. U tom slučaju odredbe iz ovoga članka, osim stavaka 3. i 4. ovoga članka, na odgovarajući način primjenjuju se na tijelo koje obavlja nadzornu funkciju.

(11) Ako organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ima kao članove samo subjekte koji zastupaju nositelje prava, sve ili neke ovlasti opće skupštine članova iz ovoga članka može svojim statutom prenijeti na opću skupštinu članova tih subjekata. U tom slučaju odredbe iz ovoga članka, osim stavaka 8. – 10., na odgovarajući način primjenjuju se na opću skupštinu članova tih subjekata.

NADZORNA FUNKCIJA Članak 159.d

(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je imati tijelo koje obavlja nadzornu funkciju za trajno praćenje aktivnosti i izvršavanje zadaća osoba koje upravljaju poslovanjem organizacije za kolektivno ostvarivanje prava.

(2) U tijelu koje obavlja nadzornu funkciju moraju biti pošteno i razmjerno zastupljene različite kategorije članova organizacije za kolektivno ostvarivanje prava.

(3) Svaki član tijela koje obavlja nadzornu funkciju dužan je općoj skupštini članova dati izjavu o sukobu interesa koja sadrži podatke propisane u članku 159.e stavku 3. ovoga Zakona.

(4) Tijelo koje obavlja nadzornu funkciju sastaje se redovito i ima barem sljedeće ovlasti:

– ovlasti koje mu je povjerila opća skupština članova, uključujući ovlasti u okviru članka 159.c stavka 2. podstavka 2. i stavka 4. ovoga Zakona i

– praćenje aktivnosti i izvršavanje obveza osoba iz članka 159.e ovoga Zakona, uključujući provedbu odluka opće skupštine članova, a posebno općih pravila iz članka 159.c stavka 2. podstavaka 3. – 6. ovoga Zakona.

(5) Tijelo koje obavlja nadzornu funkciju barem jednom godišnje izvještava opću skupštinu članova o izvršavanju svojih ovlasti.

Obveze osoba koje upravljaju poslovanjem organizacije za kolektivno ostvarivanje prava

Članak 159.e (1) Osobe koje upravljaju poslovanjem organizacije

za kolektivno ostvarivanje prava dužne su to činiti s povećanom pažnjom, na razborit i odgovarajući način, koristeći se najboljim administrativnim i računovodstvenim postupcima te mehanizmima unutarnje kontrole.

(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je u svoje poslovanje uvesti i primjenjivati postupke za sprječavanje nastanka sukoba interesa. Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je utvrditi i razotkriti svaki stvarni ili mogući sukob interesa, njime upravljati i nadzirati ga ako ga nije moguće izbjeći te spriječiti da on negativno utječe na zajedničke interese nositelja prava koje zastupa.

(3) Postupci iz stavka 2. ovoga članka uključuju obvezu svake od osoba koje upravljaju poslovanjem organizacije za kolektivno ostvarivanje prava da općoj skupštini članova dade pojedinačnu izjavu koja sadrži sljedeće podatke:

– svaku korist koju ima od organizacije za kolektivno ostvarivanje prava;

– sve naknade primljene u prethodnoj financijskoj godini od organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, uključujući u obliku mirovinskog osiguranja, davanja u naravi i druge oblike povlastica;

– sve iznose koje je kao nositelj prava primila od organizacije za kolektivno ostvarivanje prava u

prethodnoj financijskoj godini i – izjavu o svakom stvarnom ili mogućem sukobu

između bilo kakvih osobnih interesa i interesa organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ili između bilo kakvih obveza prema organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava i dužnosti prema bilo kojoj drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi.«.

Članak 13. Iznad članka 160. dodaje se naziv poglavlja koji

glasi:

»POGLAVLJE 4. ODNOS S KORISNICIMA PREDMETA ZAŠTITE«.

Članak 160. mijenja se i glasi: »(1) Prije početka korištenja predmeta zaštite

pravna odnosno fizička osoba dužna je podnijeti zahtjev za odobrenje korištenja određene vrste predmeta zaštite odgovarajućoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava. U zahtjevu se navodi vrsta i okolnosti korištenja (kao što su način, prostor i vrijeme korištenja te ostali podaci o kojima ovisi visina naknade).

(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je u primjerenom roku odgovoriti na zahtjev za odobrenje korištenja, navodeći osobito podatke koji su potrebni da bi mogla izdati odobrenje. Po primitku svih relevantnih podataka organizacija je dužna korisniku izdati odobrenje ili obrazložiti zašto nije u mogućnosti izdati odobrenje. Odobrenje mora sadržavati oznaku vrsta prava na koje se odobrenje odnosi, uvjete korištenja s obzirom na način, prostor i vrijeme korištenja te visinu naknade za korištenje, ako je korištenje uz naknadu. Uvjeti iz odobrenja za korištenje moraju biti utemeljeni na objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima.

(3) Korisnik je dužan bez odgađanja obavijestiti organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava o svakoj promjeni okolnosti korištenja ili o samom prestanku korištenja, radi odgovarajuće izmjene uvjeta pod kojima je odobrenje dano, odnosno radi povlačenja odobrenja.

(4) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je omogućiti korisnicima da zahtjev za odobrenje korištenja i svu komunikaciju u svezi s odobrenjem obavljaju elektroničkim putem.

(5) Pravna ili fizička osoba koja omogući korištenje svog prostora drugoj osobi koja u tom prostoru koristi predmete zaštite, dužna je provjeriti ima li ta druga osoba odgovarajuće odobrenje za korištenje predmeta zaštite. Ako pravna ili fizička osoba omogući korištenje svog prostora osobi koja nema odgovarajuće odobrenje za korištenje predmeta zaštite, a znala je ili je morala znati da će se u tom prostoru koristiti predmeti zaštite, solidarno odgovara za isplatu odgovarajuće naknade za korištenje predmeta zaštite.«.

Članak 14. Naslov iznad članka 161. mijenja se i glasi:

»OBVEZE KORISNIKA«. Članak 161. mijenja se i glasi:

»(1) Korisnici su dužni organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava dati relevantne podatke kojima raspolažu, a koji su potrebni za naplatu prihoda od prava i/ili raspodjelu iznosa dugovanih nositeljima prava, u ugovorenom ili prethodno određenom roku te u ugovorenom ili prethodno određenom obliku. Kad odlučuju o obliku u kojem će se dati potrebni podaci, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava i korisnici dužni su uzeti u obzir, koliko je to moguće, standarde koji se dobrovoljno primjenjuju u odnosnom području (dobrovoljne industrijske standarde).

(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je, kad je to moguće, omogućiti korisnicima da podatke iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju elektroničkim putem.

(3) U slučaju nedostatno dobivenih podataka odnosno neovlaštenog korištenja predmeta zaštite nadležna tijela državne uprave odnosno fizičke i pravne osobe koje raspolažu takvim podacima dostavit će organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, na njezin upit, podatke koji se odnose na ostvarivanje prava iz ovoga Zakona, osim u slučaju kada bi takva dostava podataka bila protivna posebnim propisima.«.

Članak 15. Naslov iznad članka 162. mijenja se i glasi:

»CIJENA KORIŠTENJA PREDMETA ZAŠTITE«. Članak 162. mijenja se i glasi:

»(1) Cijena korištenja i drugi uvjeti korištenja predmeta zaštite utvrđuju se prije svega ugovorom između organizacije za kolektivno ostvarivanje prava i korisnika predmeta zaštite ili ugovorom između organizacije za kolektivno ostvarivanje prava i komore korisnika predmeta zaštite. U slučaju da korisnici nisu organizirani putem komore ili iz okolnosti proizlazi da će interesi korisnika biti bolje zastupani putem nekog drugog udruženja korisnika predmeta zaštite, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava može sklopiti ugovor s drugim udruženjem korisnika. Pregovore o sklapanju takvih ugovora organizacije za kolektivno ostvarivanje prava i korisnici odnosno njihove komore ili udruženja dužni su voditi u dobroj vjeri te jedni drugima dostaviti sve podatke potrebne za postizanje dogovora.

(2) Ako cijena korištenja nije određena sukladno stavku 1. ovoga članka, plaća se prema cjeniku organizacije za kolektivno ostvarivanje prava.

(3) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je prije utvrđivanja cjenika iz stavka 2. ovoga članka zatražiti očitovanje o prijedlogu cjenika od komore ili drugog udruženja korisnika.

(4) Ako komora ili drugo udruženje korisnika ne

dostavi pisano očitovanje organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga cjenika, smatrat će se da se ne protivi prijedlogu cjenika.

(5) Ako komora ili drugo udruženje korisnika u pisanom očitovanju ne prihvati u cijelosti ili djelomice cjenik, može se s organizacijom za kolektivno ostvarivanje prava sporazumjeti o postupku arbitraže radi utvrđivanja predmetnog cjenika, najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka prijedloga cjenika. Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava i korisnici mogu i unaprijed sklopiti arbitražni sporazum kojim utvrđuju da će svaki spor u postupku donošenja cjenika riješiti pred arbitražom. Arbitraža se provodi u skladu s odredbama iz članka 162.a ovoga Zakona.

(6) Ako organizacija za kolektivno ostvarivanje prava i komora ili drugo udruženje korisnika ne sklope sporazum o arbitraži u roku iz stavka 5. ovoga članka, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava zatražit će u daljnjem roku od 15 dana mišljenje Vijeća stručnjaka za naknade na području autorskog prava i srodnih prava (u daljnjem tekstu: Vijeće stručnjaka) o predmetu neslaganja. Vijeće stručnjaka dat će svoje mišljenje u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva. Vijeće stručnjaka može zbog opravdanih razloga produžiti rok za donošenje mišljenja za još najviše 30 dana, o čemu je dužno obavijestiti stranke u postupku davanja mišljenja prije isteka prvog roka od 60 dana.

(7) Do dovršetka postupaka utvrđivanja cjenika sukladno odredbama iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka, cijena se plaća prema postojećem cjeniku, a ako postojeći cjenik ne obuhvaća pojedinu vrstu korištenja predmeta zaštite, kao akontacija prema prijedlogu cjenika.

(8) Mišljenje Vijeća stručnjaka iz stavka 6. ovoga članka sadržava ocjenu o tome obuhvaća li cjenik organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ona prava za koja ta organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ima odobrenje Zavoda i mišljenje je li cijena određena u skladu s načelima iz članka 165. ovoga Zakona. Ako Vijeće stručnjaka ne donese mišljenje u roku iz stavka 6. ovoga članka, smatra se da je suglasno s prijedlogom cjenika.

(9) Nakon dovršetka postupka utvrđivanja cjenika po odredbama iz ovoga članka, cjenik se, sukladno članku 168.c ovoga Zakona, objavljuje na internetskoj stranici organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, i primjenjuje se na sve korisnike koji koriste predmete zaštite na način koji je određen cjenikom, počevši od dana pokretanja postupka utvrđivanja cjenika sukladno odredbama iz stavka 3. ovoga članka.«.

Članak 16. Iza članka 162. dodaje se članak 162.a i naslov

iznad njega koji glase:

»UTVRĐIVANJE CJENIKA PRED ARBITRAŽNIM SUDOM

Članak 162.a (1) U skladu s odredbama iz članka 162. stavka

5. ovoga Zakona stranke mogu sklopiti sporazum da se njihov spor o cjeniku konačno riješi arbitražom u skladu s važećim Pravilnikom o arbitraži pri Stalnom arbitražnom sudištu Hrvatske gospodarske komore (Zagrebačka pravila), ako ovim Zakonom nije određeno drukčije.

(2) Arbitraža o cjeniku vodi se po odredbama o ubrzanom arbitražnom postupku u smislu Zagrebačkih pravila iz stavka 1. ovoga članka, bez obzira na to koja je vrijednost predmeta spora, te po ostalim primjenjivim odredbama Zagrebačkih pravila. Ubrzani postupak arbitraže o cjeniku može u pravilu trajati najduže tri mjeseca, računajući od dana kada je konstituiran arbitražni sud u skladu s odredbama članka 164.a ovoga Zakona. Rokove iz Zagrebačkih pravila koji se odnose na ubrzani arbitražni postupak u kojima stranke mogu poduzeti određene radnje arbitražni sud može skratiti ako ocijeni da je to u interesu učinkovitosti postupka, a pri tome se poštuje načelo jednakog postupanja sa strankama.

(3) Ako prijedlog cjenika daju dvije ili više organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, one se u arbitražnom postupku sve zajedno smatraju jednom strankom. Ako interese korisnika na koje se primjenjuje cjenik koji je predmet arbitražnog postupka zastupa više komora i/ili drugih udruženja korisnika, oni se svi smatraju jednom strankom u arbitražnom postupku.

(4) Arbitražnim pravorijekom utvrđuje se cjenik organizacije za kolektivno ostvarivanje prava u skladu s načelima iz članka 165. ovoga Zakona.

(5) Cjenik utvrđen pravorijekom iz stavka 4. ovoga članka, sukladno članku 168.c ovoga Zakona, objavljuje se na mrežnoj stranici organizacije za kolektivno ostvarivanje prava na koju se cjenik odnosi i primjenjuje se na sve korisnike koji koriste predmete zaštite na način koji je određen cjenikom, počevši od dana pokretanja postupka utvrđivanja cjenika sukladno odredbama članka 162. stavka 3. ovoga Zakona.«.

Članak 17. Iza članka 164. dodaje se članak 164.a i naslov

iznad njega koji glase:

»SASTAV I RAD ARBITRAŽNOG SUDA Članak 164.a

Arbitražni sud ima tri arbitra koji se imenuju s Liste arbitara u postupcima bez međunarodnog obilježja pred Stalnim arbitražnim sudištem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i moraju biti stručni u području autorskog prava i srodnih prava. Predsjednik arbitražnog suda mora biti sudac ili bivši sudac Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske. Svaka stranka imenuje po jednog arbitra u arbitražnom sporazumu iz članka 162. stavka 5. ovoga Zakona. Tako imenovani arbitri imenovat će predsjednika arbitražnog suda najkasnije u roku od 15

dana od dana sklapanja arbitražnog sporazuma. Ako se arbitri koje su imenovale stranke ne mogu sporazumjeti o predsjedniku arbitražnog suda, njega će imenovati predsjednik Stalnog arbitražnog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.«.

Članak 18. Naslov iznad članka 165. mijenja se i glasi:

»NAČELA ZA ODREĐIVANJE VISINE CIJENE KORIŠTENJA PREDMETA ZAŠTITE«. Članak

165. mijenja se i glasi: »(1) Cijena za korištenje predmeta zaštite mora

biti primjerena, bez obzira na to je li riječ o isključivim pravima ili pravima na naknadu. Cjenici moraju biti razumni u odnosu na, među ostalim, ekonomsku vrijednost korištenja prava na tržištu uzimajući u obzir narav i opseg korištenja predmeta zaštite, ekonomsku vrijednost usluge koju pruža organizacija za kolektivno ostvarivanje prava te na odgovarajući način cjenike koji su na snazi u drugim državama članicama Europske unije za istu vrstu i oblik korištenja i istu vrstu prava.

(2) Pri određivanju visine cijene iz stavka 1. ovoga članka u odgovarajućoj mjeri uzet će se u obzir religiozne, socijalne i kulturne potrebe korisnika koji pripadaju osjetljivim društvenim skupinama umirovljenika, djece i osoba s invaliditetom.

(3) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je obavijestiti korisnika na kojeg se to odnosi o kriterijima koje je uzela u obzir pri određivanju iznosa cijene u cjeniku.

(4) Pri određivanju cijene za korištenje predmeta zaštite na internetu, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava nije dužna kao uzor koristiti već utvrđene cjenike za druge vrste i oblike korištenja na internetu ako je riječ o korištenju u novoj vrsti internetske usluge koja je u Europskoj uniji dostupna kraće od tri godine.

(5) Ako je korištenje predmeta zaštite nužno za djelatnost korisnika tako da djelatnost korisnika ovisi o korištenju predmeta zaštite, kao što je to u slučaju radiodifuzijskog emitiranja, koncertnih, plesnih i drugih korištenja predmeta zaštite uz naplatu, visina cijene određuje se, u pravilu, u postotku od prihoda, odnosno primitka što ga korisnik ostvaruje od korištenja predmeta zaštite.

(6) Visina cijene može se odrediti u postotku od troškova potrebnih za korištenje predmeta zaštite, kao što su naknade ili plaće umjetnika izvođača ili trošak korištenja prostora za korištenje predmeta zaštite ili drugi odgovarajući trošak, ako su troškovi potrebni za korištenje predmeta zaštite nerazmjerno veći od prihoda koji se ostvaruje korištenjem.

(7) Uz cijene koje se određuju u postotku odredit će se najniži iznosi cijena.

(8) Ako korištenje predmeta zaštite nije nužno korisniku, ali je korisno ili ugodno (primjerice u slučaju smještajnih objekata, izložbenih prostora, prijevoznih

sredstava i nekih ugostiteljskih objekata), cijena se u pravilu određuje u paušalnim iznosima za stalna i za povremena korištenja predmeta zaštite.

(9) Pril ikom utvrđivanja cijene određene u paušalnom iznosu prema stavku 8. ovoga članka i najniže cijene iz stavka 7. ovoga članka uzimaju se u obzir okolnosti korištenja, kao što su vrsta korištenja, mjesto i zemljopisno područje korištenja, kategorija i veličina prostora u kojem se koriste predmeti zaštite, trajanje i broj korištenja te razlike u visini cijena u poslovanju korisnika.

(10) U slučaju da korisnik uskrati davanje podataka potrebnih za određivanje cijene za korištenje predmeta zaštite, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava može sama utvrditi te podatke prema podacima dobivenim sukladno člancima 161. ili 165.a ovoga Zakona ili na drugi prikladan način.«.

Članak 19. Iza članka 165. dodaje se članak 165.a i naslov

iznad njega, naziv poglavlja 5. i članak 165.b i naslov iznad njega koji glase:

»NADZIRANJE KORIŠTENJA PREDMETA ZAŠTITE Članak 165.a

(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava može, u skladu s ovlaštenjem nositelja prava iz članka 159. ovoga Zakona, nadzirati korištenje predmeta zaštite za koje ima odobrenje za kolektivno ostvarivanje prava izdano od strane Zavoda.

(2) Korisnici predmeta zaštite dužni su davati organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava podatke relevantne za to ostvarivanje te omogućiti uvid u odgovarajuću dokumentaciju.

(3) U ostvarivanju nadzora iz stavka 1. ovoga članka organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava mogu na zahtjev pružati pomoć u obavljanju nadzora nad korištenjem predmeta zaštite: tijelo državne uprave nadležno za provedbu nadzora i inspekcijskih poslova na unutrašnjem tržištu, provedbu carinskih mjera zaštite te tijelo državne uprave nadležno za policijske poslove.

(4) Na zahtjev autora odnosno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava nadležna policijska uprava ili policijska postaja zabranit će održavanje priredbe na kojoj se koriste predmeti zaštite ako korisnik nema odobrenje autora, odnosno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava.

POGLAVLJE 5. UPRAVLJANJE PRIHODOM OD PRAVA NAPLATA I KORIŠTENJE PRIHODA OD

PRAVA Članak 165.b (1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava

s osobitom pažnjom naplaćuje i upravlja prihodom od prava.

(2) U svojim poslovnim knjigama organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je odvojeno voditi:

a) prihode od prava i prihode koje ostvaruje

ulaganjem prihoda od prava i b) vlastitu imovinu i prihode koje ostvaruje od takve

imovine, od prava na trošak ostvarivanja ili od svojih drugih aktivnosti.

(3) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ne smije prihode od prava i prihode koje ostvaruje ulaganjem prihoda od prava koristiti u svrhe različite od raspodjele nositeljima prava, osim za namirenje ili prijeboj s troškom ostvarivanja u skladu s člankom 159.c stavkom 2. podstavkom 6. ili kada je to dopušteno odlukom donesenom u skladu s člankom 159.c stavkom 2. ovoga Zakona.

(4) Kad organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ulaže prihode od prava ili prihode koje je ostvarila ulaganjem prihoda od prava, dužna je to činiti u najboljem interesu nositelja prava čija prava zastupa u skladu s općim pravilima o ulaganju prihoda od prava i drugih prihoda koji proizlaze od ulaganja prihoda od prava te pravilima o upravljanju rizikom iz članka 159.c stavka 2. podstavaka 5. i 7. ovoga Zakona, kao i postupajući po sljedećim pravilima:

– ako postoji ikakva mogućnost sukoba interesa, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je osigurati da je ulaganje u isključivom interesu nositelja prava čija prava zastupa;

– ulaganje se poduzima tako da jamči sigurnost, kvalitetu, likvidnost i profitabilnost portfelja kao cjeline i

– ulaganje se mora primjereno rasporedit i (diverzificirati) da bi se izbjeglo prekomjerno oslanjanje na neki njegov određeni dio te gomilanje rizika u portfelju kao cjelini.«.

Članak 20. Naslov iznad članka 166. mijenja se i glasi:

»RASPODJELA PRIHODA OD PRAVA«. Članak 21.

U članku 166. stavku 1. riječi: »naplaćene naknade« zamjenjuju se riječima: »prihoda od prava«.

U stavku 2. riječi: »naplaćenih naknada« zamjenjuju se riječima: »prihoda od prava«.

Članak 22. Naslov iznad članka 167. mijenja se i glasi:

»OPĆA PRAVILA O RASPODJELI IZNOSA KOJI PRIPADAJU NOSITELJIMA PRAVA«. Članak

167. mijenja se i glasi: »(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava

dužna je redovito, uredno i precizno raspodijeliti i isplatiti iznose namijenjene nositeljima prava, u skladu s općim pravilima iz članka 159.c stavka 2. podstavka 3. ovoga Zakona.

(2) Opća pravila o raspodjeli iznosa koji pripadaju nositeljima prava iz članka 159.c stavka 2. podstavka 3. ovoga Zakona sadržavaju odredbe osobito o:

– predmetu zaštite i nositeljima prava na koje se opća pravila o raspodjeli iznosa koji pripadaju

nositeljima prava odnose, – utvrđivanju udjela pojedinog nositelja prava u

naplaćenim prihodima od prava, pri čemu se mogu stimulirati predmeti zaštite od posebne vrijednosti za kulturu i nacionalno stvaralaštvo,

– utvrđivanju iznosa za isplatu nakon odbitka troškova ostvarivanja prava, izdvajanja u fondove predviđene zakonom, statutom organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ili međunarodnim ugovorima o uzajamnom zastupanju organizacija za kolektivno ostvarivanje prava i

– rokovima u kojima se obavljaju obračuni i isplate raspodijeljenih iznosa koji pripadaju nositeljima prava.

(3) Ugovori o raspodjeli između nositelja prava istog djela imaju prednost pred općim pravilima o raspodjeli iznosa koji pripadaju nositeljima prava.

(4) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ili njezini članovi koji su subjekti koji zastupaju nositelje prava dužni su nositeljima prava isplatiti pripadajuće iznose što je prije moguće, a najkasnije u roku od devet mjeseci nakon završetka financijske godine u kojoj je prihod od prava naplaćen, osim ako objektivni razlozi koji se odnose osobito na korisnička izvješća, identifikaciju prava, nositelja prava ili povezivanje podataka o djelima i predmetima srodnih prava s nositeljima prava onemogućuju poštovanje tog roka.

(5) Ako se pripadajući iznosi ne mogu raspodijeliti u roku iz stavka 4. ovoga članka zato što se ne može identificirati ili pronaći nositelja prava, iznimka iz stavka 4. ovoga članka se u odnosu na taj rok ne primjenjuje, a ti se iznosi čuvaju odvojeno na računu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava.

(6) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je poduzeti sve potrebne mjere radi identificiranja i pronalaženja nositelja prava. Osobito, najkasnije u roku od tri mjeseca nakon isteka roka iz stavka 4. ovoga članka, dužna je učiniti dostupnima podatke o djelima i predmetima srodnih prava za koje nije identificiran ili pronađen jedan ili više nositelja prava:

– nositeljima prava koje zastupa ili subjektima koji zastupaju nositelje prava koji su njezini članovi i

– svim organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava s kojima ima sklopljene ugovore o uzajamnom zastupanju.

Podaci uključuju, gdje je dostupno, osobito: – naslov djela ili predmeta srodnog prava; – ime nositelja prava; – ime relevantnog izdavača ili producenta i – bilo koji drugi dostupan relevantan podatak koji bi

mogao pomoći u identifikaciji nositelja prava. Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna

je također provjeriti evidenciju iz članka 159.a stavka 4. ovoga Zakona te druge dostupne evidencije. Ako sve navedene mjere ne poluče rezultate, dužna je javno objaviti da identifikacija i potraga za nositeljem prava nije uspjela, najkasnije u roku od godinu dana od isteka tromjesečnog roka.

(7) Ako se iznosi koji pripadaju nositeljima prava ne mogu raspodijeliti nakon isteka roka od tri godine od završetka financijske godine u kojoj je naplaćen prihod od prava, te pod uvjetom da su poduzete sve mjere za identifikaciju i pronalazak nositelja prava, ti će se iznosi smatrati neraspodjeljivima.

(8) Opća skupština članova organizacije za kolektivno ostvarivanje prava odlučuje o korištenju neraspodjeljivih iznosa u skladu s pravilima iz članka 159.c stavka 2. podstavka 4. ovoga Zakona, ne šteteći pravu nositelja prava da u zastarnom roku od tri godine zahtijevaju isplatu iznosa koji im pripadaju.

(9) Opći obračun raspodjele mora utvrditi nadležno tijelo organizacije za kolektivno ostvarivanje prava te ispitati i ocijeniti ovlašteni revizor.

(10) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je dostaviti opći obračun raspodjele iz stavka 9. ovoga članka Zavodu u roku od 15 dana od dana primitka izvješća o obavljenoj reviziji.«.

Članak 23. Naslov iznad članka 167.a mijenja se i glasi:

»TROŠAK OSTVARIVANJA PRAVA I DRUGA IZDVAJANJA TE POTICANJE STVARALAŠTVA I

KULTURE«. Članak 167.a mijenja se i glasi:

»(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je nositelje prava obavijestiti o trošku ostvarivanja prava i drugim izdvajanjima iz prihoda od prava i drugih prihoda od ulaganja prihoda od prava, prije dobivanja punomoći za ostvarivanje prava.

(2) Trošak ostvarivanja prava ne smije biti veći od stvarnih i opravdanih troškova upravljanja pravima. Trošak ostvarivanja mora biti dokumentiran u skladu s najboljim računovodstvenim standardima.

(3) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava može, povrh ukupnog troška ostvarivanja određenog u stavku 2. ovoga članka, odlučiti da se iz ukupne mase prihoda od prava najviše 3 % utroši na mjere usmjerene protiv piratstva i krivotvorenja te druge mjere usmjerene na podizanje razine svijesti o vrijednosti autorskog i srodnih prava.

(4) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava može u punomoćima o zastupanju sa svojim članovima te u međunarodnim ugovorima o uzajamnom zastupanju odrediti izdvajanja u fond za poticanje odgovarajućeg umjetničkog i kulturnog stvaralaštva pretežno nekomercijalne naravi i kulturne raznolikosti u odgovarajućem umjetničkom i kulturnom području. Prihod fonda nije dopušteno koristiti u druge svrhe. Izdvajanja u navedeni fond ne smiju prelaziti 10 % ukupne mase prihoda od prava osim ako je riječ o prihodu od prava ostvarenog na ime prava na naknadu za reproduciranje za privatno ili drugo vlastito korištenje iz članka 32., članka 128. stavka 1., članka 136., članka 141. te članka 145. stavka 1. ovoga Zakona, u kojem slučaju izdvajanja u navedeni fond ne smiju prelaziti 30 % ukupne mase prihoda od tog prava na naknadu.

(5) Sva izdvajanja od prihoda od prava u fondove propisane ovim Zakonom ili statutom organizacije za kolektivno ostvarivanje prava trebaju biti razumna u odnosu na usluge koje organizacija za kolektivno ostvarivanje prava pruža nositeljima prava, uključujući i usluge iz stavka 6. ovoga članka, te moraju biti utemeljena na objektivnim kriterijima.

(6) Ako organizacija za kolektivno ostvarivanje prava pruža društvene, kulturne ili edukativne usluge koje se financiraju iz izdvajanja od prihoda od prava i od prihoda koji nastanu ulaganjem prihoda od prava, takve usluge dužna je pružati na temelju poštenih kriterija, posebno u odnosu na pristup tim uslugama i opseg tih usluga.«.

Članak 24. Iza članka 167.a dodaje se članak 167.b i naslov

iznad njega koji glase:

»RASPODJELA, TROŠAK OSTVARIVANJA PRAVA I IZDVAJANJA PREMA UGOVORIMA O

MEĐUSOBNOM ZASTUPANJU Članak 167.b

(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je redovito, uredno, i precizno raspodijeliti i isplatiti iznose namijenjene drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava koje zastupa na temelju ugovora o međusobnom zastupanju.

(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava nije ovlaštena drugoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju zastupa na temelju ugovora o međusobnom zastupanju obračunavati izdvajanja iz prihoda od prava i drugih prihoda od ulaganja prihoda od prava bez njezine izričite suglasnosti, osim troška ostvarivanja prava.

(3) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava koje zastupa na temelju ugovora o međusobnom zastupanju isplatiti pripadajuće iznose što je prije moguće, a najkasnije u roku od devet mjeseci od završetka financijske godine u kojoj je prihod od prava naplaćen, osim ako objektivni razlozi koji se odnose osobito na korisnička izvješća, identifikaciju prava, nositelja prava ili povezivanje podataka o djelima i predmetima srodnih prava s nositeljima prava, onemogućuju poštovanje tog roka.

(4) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ili njezini članovi koji su subjekti koji zastupaju nositelje prava dužni su nositeljima prava isplatiti pripadajuće iznose koje su primili od druge organizacije za kolektivno ostvarivanje prava na temelju ugovora o međusobnom zastupanju što je prije moguće, a najkasnije u roku od šest mjeseci od završetka financijske godine u kojoj je prihod od prava primljen, osim ako objektivni razlozi koji se odnose osobito na korisnička izvješća, identifikaciju prava, nositelja prava ili povezivanje podataka o djelima i predmetima srodnih prava s nositeljima prava onemogućuju poštovanje tog roka.«.

Članak 25. Iznad naslova članka 168. dodaje se naziv poglavlja

koji glasi:

»POGLAVLJE 6. TRANSPARENTNOST I IZVJEŠĆIVANJE«.

Naslov iznad članka 168. mijenja se i glasi:

»IZVJEŠĆIVANJE NOSITELJA PRAVA O UPRAVLJANJU NJIHOVIM PRAVIMA«.

Članak 168. mijenja se i glasi: (1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava će

najmanje jednom godišnje nositeljima prava kojima je dužna isplatiti prihod od prava ili je izvršila plaćanje u razdoblju na koje se podaci odnose, učiniti dostupnim najmanje sljedeće podatke:

a) sve podatke koje je nositelj prava dao organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava da ih koristi za identifikaciju i pronalazak nositelja prava;

b) iznos koji pripada nositelju prava; c) iznose koje je organizacija za kolektivno

ostvarivanje prava isplatila nositelju prava, prema kategoriji prava i vrsti korištenja;

d) razdoblje u kojem se dogodilo korištenje za koje je organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna nositelju prava isplatiti prihod od prava, osim ako objektivni razlozi koji se odnose na izvješćivanje korisnika sprječavaju organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava da to učini;

e) izdvajanja na ime troška ostvarivanja prava; f) izdvajanja za bilo koju drugu svrhu različitu

od troška ostvarivanja, uključujući ona za kulturne, socijalne ili edukativne svrhe i

g) sve iznose koje pripadaju nositelju prava za bilo koje razdoblje, a nisu mu plaćeni.

(2) Kad organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ima kao članove subjekte koji su odgovorni za raspodjelu prava nositeljima prava, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je dati podatke iz stavka 1. ovoga članka tim subjektima ako ih ti subjekti nemaju. U tome slučaju, ti subjekti dužni su najmanje jednom godišnje dati te podatke nositeljima prava kojima su dužni isplatiti prihod od prava ili su izvršili plaćanje za razdoblje na koje se ti podaci odnose.«.

Članak 26. Iza članka 168. dodaju se članci 168.a, 168.b, 168.c

i 168.d i naslovi iznad njih, poglavlje 7. s člancima 168.e, 168.f, 168.g, 168.h, 168.i, 168.j, 168.k, 168.l, 168.m, 168.n i 168.o i naslovima iznad njih, poglavlje 8. sa člancima 168.p, 168.r, 168.s, i 168.t i naslovima iznad njih koji glase:

»IZVJEŠĆIVANJE DRUGIH ORGANIZACIJA ZA KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAVA O

UPRAVLJANJU PRAVIMA PREMA UGOVORU O UZAJAMNOM ZASTUPANJU

Članak 168.a Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava će

drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava koje zastupa na temelju ugovora o uzajamnom zastupanju, najmanje jednom godišnje, za razdoblje na koje se odnose, učiniti dostupnim barem sljedeće podatke i to u elektroničkom obliku:

a) prihode od prava koji prema ugovoru o uzajamnom zastupanju pripadaju drugoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, iznose koje joj je platila, prema kategoriji prava i vrsti korištenja, kao i sve prihode od prava koji joj pripadaju za bilo koje razdoblje, a nisu joj plaćeni;

b) izdvajanja na ime troška ostvarivanja; c) izdvajanja za bilo koju drugu svrhu različitu

od troška ostvarivanja, uključujući ona za kulturne, socijalne ili edukativne svrhe;

d) podatke o odobrenjima za korištenje koja je dodijelila ili odbila dodijeliti za predmete zaštite na koje se odnosi ugovor o uzajamnom zastupanju, i

e) odluke koje je donijela opća skupština članova organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ako se odnose na upravljanje pravima u okviru sporazuma o uzajamnom zastupanju.

Podaci koj i se nosite l j ima prava, drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava i korisnicima daju na zahtjev

Članak 168.b Na obrazloženi zahtjev nositelja prava, druge

organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koju zastupa na temelju ugovora o uzajamnom zastupanju ili korisnika, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je u primjerenom roku elektroničkim putem dostaviti barem sljedeće podatke:

a) predmete zaštite za koje ostvaruje prava, prava koja ostvaruje neposredno ili posredstvom ugovora o uzajamnom zastupanju te područja koja obuhvaća ili

b) ako se zbog opsega djelovanja organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ne mogu odrediti predmeti zaštite za koje ostvaruje prava, treba dostaviti vrste predmeta zaštite, prava koja ostvaruje i područja koja obuhvaća.

Podaci koji se javno objavljuju Članak 168.c

Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je javno na svojoj mrežnoj stranici objaviti barem sljedeće podatke te ih kontinuirano ažurirati:

a) svoj statut; b) pretpostavke za članstvo i pretpostavke

otkazivanja odobrenja za upravljanje pravima ako nisu uključeni u statut;

c) obrasce ugovora o davanju dopuštenja za

korištenje; d) cjenike koje primjenjuje, uključujući popuste; e) popis osoba iz članka 159.e ovoga Zakona; f) opća pravila o raspodjeli iznosa koji pripadaju

nositeljima prava; g) opća pravila o troškovima ostvarivanja prava; h) opća pravila o odbicima od prihoda od prava i

od prihoda koji proizlaze od ulaganja prihoda od prava, različitih od troška ostvarivanja prava, uključujući odbitke za socijalne, kulturne i obrazovne svrhe;

i) popis ugovora o međusobnom zastupanju koje je potpisala i imena organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje su stranke tih ugovora;

j) opća pravila o korištenju neraspodjeljivih iznosa i k) o postupcima po žalbama i rješavanju sporova

koji su dostupni u skladu s člancima 168.p, 168.r i 168.s ovoga Zakona.

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O TRANSPARENTNOSTI Članak 168.d

(1) Najkasnije u roku od osam mjeseci nakon završetka financijske godine organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je sastaviti i objaviti na svojoj mrežnoj stranici godišnje izvješće o transparentnosti koje uključuje posebno izvješće iz stavka 3. ovoga članka. Objavljeno izvješće na mrežnoj stranici mora ostati dostupno javnosti najmanje pet godina.

(2) Godišnje izvješće o transparentnosti sadrži barem sljedeće podatke:

a) financijsko izvješće koje sadrži bilancu ili izvješće o imovini i obvezama, račun prihoda i rashoda za financijsku godinu te izvješće o novčanom tijeku;

b) izvješće o aktivnostima u financijskoj godini; c) podatke o odbijanju izdavanja odobrenja u skladu

s člankom 160. stavkom 2. ovoga Zakona; d) opis pravne i upravljačke strukture organizacije

za kolektivno ostvarivanje prava; e) podatke o svim subjektima koji su izravno ili

neizravno, u cijelosti ili djelomično u vlasništvu ili pod kontrolom organizacije za kolektivno ostvarivanje prava;

f) podatke o ukupnom iznosu naknada plaćenih u godini za koju se financijsko izvješće podnosi osobama iz članka 159.d stavka 3. te članka 159.e ovoga Zakona kao i opis drugih koristi koje su im dodijeljene;

g) financijske podatke iz stavka 3. ovoga članka i h) posebno izvješće o korištenju iznosa izdvojenih

za socijalne, kulturne i obrazovne usluge iz stavka 4. ovoga članka.

(3) U godišnjem izvješću o transparentnosti navode se barem sljedeći financijski podaci:

a) financijski podaci o prihodima od prava, po kategoriji prava i vrsti korištenja (npr. emitiranje, internet, javna izvedba), uključujući podatke o prihodu od ulaganja prihoda od prava te korištenju tih prihoda (jesu li raspodijeljeni nositeljima prava ili drugim

organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava ili su korišteni na drugi način);

b) financijski podaci o troškovima ostvarivanja prava i drugih usluga koje organizacija za kolektivno ostvarivanje prava daje nositeljima prava, s detaljnim opisom barem sljedećih stavki:

– svi operativni i financijski troškovi s raspodjelom po kategoriji prava i, tamo gdje su troškovi neizravni i ne mogu se pripisati jednoj ili više kategorija prava, obrazloženjem metode kojom se koristilo za dodjeljivanje takvih neizravnih troškova;

– operativni i financijski troškovi, s raspodjelom po kategoriji prava i, tamo gdje su troškovi neizravni i ne mogu se pripisati jednoj ili više kategorija prava, obrazloženjem metode kojom se koristilo za dodjeljivanje takvih neizravnih troškova i to samo u odnosu na upravljanje pravima, uključujući naknade za upravljanje koje su odbijene od prihoda od prava ili prihoda koji proizlaze od ulaganja prihoda od prava u skladu s člankom 165.b stavkom 3. i člankom 167.a stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona ili se s njima prebijaju;

– operativni i financijski troškovi u odnosu na usluge, isključujući usluge upravljanja pravima, ali uključujući socijalne, kulturne i obrazovne usluge;

– sredstva za pokrivanje troškova ostvarivanja prava;

– izdvajanja od prihoda od prava, s raspodjelom po kategoriji prava i po vrsti korištenja te svrhu izdvajanja kao što su troškovi ostvarivanja prava ili troškovi obavljanja socijalnih, kulturnih ili obrazovnih usluga i

– trošak ostvarivanja i obavljanja drugih usluga koje organizacija za kolektivno ostvarivanje prava pruža nositeljima prava izražen u postotku u odnosu prema prihodu od prava u financijskoj godini, po kategoriji prava i, tamo gdje su troškovi neizravni i ne mogu se pripisati jednoj ili više kategorija prava, obrazloženje metode kojom se koristilo za dodjeljivanje takvih neizravnih troškova;

c) financijski podaci o iznosima koji pripadaju nositeljima prava s detaljnim opisom barem sljedećih stavki:

– ukupan iznos dodijeljen nositeljima prava, po kategoriji prava i vrsti korištenja;

– ukupan iznos isplaćen nositeljima prava, po kategoriji prava i vrsti korištenja;

– učestalost isplata, po kategoriji prava i vrsti korištenja;

– ukupan iznos prikupljen, ali koji još nije dodijeljen nositeljima prava, po kategoriji prava i vrsti korištenja te s naznakom financijske godine u kojoj je prikupljen;

– ukupan iznos dodijeljen, ali koji još nije isplaćen nositeljima prava, po kategoriji prava i vrsti korištenja te s naznakom financijske godine u kojoj je prikupljen;

– razlozi kašnjenja ako organizacija za kolektivno ostvarivanje prava nije u rokovima propisanim u članku 167. stavku 4. ovoga Zakona izvršila raspodjelu i isplatu;

– ukupni neraspodjeljivi iznosi s obrazloženjem za

što su utrošeni; d) financijski podaci o odnosima s drugim

organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava s opisom barem sljedećih stavki:

– iznosi primljeni od i isplaćeni drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava, po kategoriji prava i vrsti korištenja te po organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava;

– troškovi ostvarivanja prava i druga izdvajanja od prihoda od prava koji pripadaju drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava, po kategoriji prava i vrsti korištenja te po organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava;

– troškovi ostvarivanja prava i druga izdvajanja koja su druge organizacije za kolektivno ostvarivanje prava platile, po kategoriji prava i vrsti korištenja te po organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava;

– iznosi isplaćeni neposredno nositeljima prava koji su članovi drugih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, po kategoriji prava i po organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava.

(4) U posebnom izvješću organizacija za kolektivno ostvarivanje prava objavljuje najmanje sljedeće podatke o korištenju iznosa izdvojenih za socijalne, kulturne i obrazovne usluge:

a) iznosi izdvojeni za socijalne, kulturne i obrazovne usluge u financijskoj godini, po vrsti i svrsi i, za svaku od njih po kategoriji prava i vrsti korištenja;

b) obrazloženje o korištenju tih iznosa po vrsti svrhe uključujući troškove upravljanja iznosima izdvojenim za socijalne, kulturne i obrazovne usluge kao i zasebnih iznosa korištenih za socijalne, kulturne i obrazovne svrhe i

c) iznosi iz članka 167.a stavka 3. ovoga Zakona. (5) Računovodstvene podatke uključene u godišnje

izvješće o transparentnosti mora revidirati jedan ili više revizora ovlaštenih u skladu sa Zakonom o reviziji. Revizorsko izvješće sa svim eventualnim primjedbama objavljuje se u cijelosti u godišnjem izvješću o transparentnosti. Računovodstveni podaci uključuju financijske izjave iz stavka 2. točke a) ovoga članka, financijske podatke iz stavka 2. točaka g) i h) ovoga članka, te financijske podatke iz stavka 3. ovoga članka.

POGLAVLJE 7. IZDAVANJE ODOBRENJA ZA KORIŠTENJE

INTERNETSKIH PRAVA NA AUTORSKIM GLAZBENIM DJELIMA ZA VIŠE DRŽAVNIH

PODRUČJA

IZDAVANJE ODOBRENJA NA UNUTARNJEM TRŽIŠTU EUROPSKE UNIJE

Članak 168.e Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja

ima sjedište ili poslovni nastan u Republici Hrvatskoj dužna je u izdavanju odobrenja za korištenje internetskih prava na autorskim glazbenim djelima za više državnih

područja unutar Europske unije (u daljnjem tekstu: multiteritorijalna odobrenja) poštovati odredbe iz ovoga poglavlja ovoga Zakona.

KAPACITET OBRADE MULTITERITORIJALNIH ODOBRENJA Članak 168.f

(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja izdaje multiteritorijalna odobrenja za korištenje internetskih prava na autorskim glazbenim djelima dužna je imati dostatan kapacitet za elektroničku obradu, na učinkovit i transparentan način, podataka koji su potrebni za izdavanje takvih odobrenja, uključujući i za utvrđivanje repertoara i praćenje njegova korištenja, izdavanje računa korisnicima, prikupljanje prihoda od prava te raspodjele iznosa nositeljima prava.

(2) Za ostvarenje svrhe iz stavka 1. ovoga članka organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je ispunjavati najmanje sljedeće pretpostavke:

– sposobnost točnog utvrđivanja, u cijelosti ili u dijelu, autorskih glazbenih djela koje je ovlaštena zastupati;

– sposobnost točnog utvrđivanja, u cijelosti ili u dijelu, za svako relevantno državno područje, prava i odgovarajućih nositelja prava;

– korištenje jedinstvenih identifikatora za utvrđivanje nositelja prava i autorskih glazbenih djela, uzimajući u obzir, koliko je to moguće, standarde koji se dobrovoljno koriste u industriji i praksu razvijenu na međunarodnoj razini ili na razini Europske unije, i

– korištenje odgovarajućih načina za identificiranje te pravodobno i učinkovito rješavanje nedosljednosti u podacima koje imaju druge organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koje daju multiteritorijalna odobrenja za korištenje internetskih prava na autorskim glazbenim djelima.

TRANSPARENTNOST PODATAKA O MULTITERITORIJALNOM REPERTOARU

Članak 168.g (1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava

koja izdaje multiteritorijalna odobrenja za korištenje internetskih prava na autorskim glazbenim djelima dužna je pružateljima internetskih usluga, nositeljima prava čija prava zastupa i drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava, na njihov obrazloženi zahtjev, elektroničkim putem davati ažurne podatke koji omogućuju utvrđivanje repertoara koji zastupa na internetu. To uključuje:

– autorska glazbena djela koja zastupa; – prava koja zastupa u cijelosti ili u dijelu i – državna područja koja obuhvaća. (2) Kada je to nužno, organizacija za kolektivno

ostvarivanje prava može poduzeti razumne mjere za zaštitu točnosti i cjelovitosti podataka, kontrolu njihove ponovne uporabe te za zaštitu komercijalno osjetljivih podataka.

TOČNOST PODATAKA O MULTITERITORIJALNOM REPERTOARU Članak 168.h

(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja izdaje multiteritorijalna odobrenja za internetska prava na autorskim glazbenim djelima dužna je propisati postupke kroz koje će omogućiti nositeljima prava, drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava i pružateljima internetskih usluga da zahtijevaju ispravak podataka iz članka 168.f stavka 2. i članka 168.g ovoga Zakona ako iz razumnih dokaza koje su podnijeli uz svoj zahtjev proizlazi da su ti podaci netočni. Ako to podneseni dokazi opravdavaju, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je u primjerenom roku ispraviti takve podatke.

(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je nositeljima prava na glazbenim autorskim djelima koje zastupa u svom vlastitom repertoaru kao i nositeljima prava koji su joj povjerili zastupanje u skladu s člankom 168.m ovoga Zakona učiniti dostupnim odgovarajuća sredstva pomoću kojih će oni biti sposobni u elektroničkom obliku dostavljati organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava podatke o svojim autorskim glazbenim djelima, o udjelu svojih prava na tim djelima te o državama za koje ovlašćuju tu organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava. Tom prigodom organizacija za kolektivno ostvarivanje prava i nositelji prava uzet će u obzir, koliko je to moguće, dobrovoljne industrijske standarde ili prakse koji se odnose na razmjenu podataka, a razvijeni su na međunarodnoj ili unijskoj razini, dopuštajući nositeljima prava da odrede glazbeno djelo, u cijelosti ili u dijelu, internetska prava, u cijelosti ili u dijelu i države za koje ovlašćuju neku organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava.

(3) Ako organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ovlasti drugu takvu organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava za izdavanje odobrenja za korištenje internetskih prava na autorskim glazbenim djelima sukladno člancima 168.k i 168.l ovoga Zakona, ovlaštena organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je primijeniti odredbe iz stavka 2. ovoga članka i na nositelje prava na glazbenim autorskim djelima koja su uključena u repertoar organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koja daje ovlast, osim ako je drukčije ugovoreno.

TOČNO I PRAVODOBNO IZVJEŠĆIVANJE I IZDAVANJE RAČUNA

Članak 168.i (1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava

koja izdaje multiteritorijalna odobrenja za internetska prava na autorskim glazbenim djelima dužna je nadzirati korištenje internetskih prava na glazbenim djelima koja zastupa u cijelosti ili djelomično kod onih pružatelja internetskih usluga koje je ovlastila na takvo korištenje.

(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je ponuditi pružateljima internetskih usluga mogućnost dostavljanja u elektroničkom obliku izvještaja

o stvarnom korištenju internetskih prava na autorskim glazbenim djelima, a pružatelji internetskih usluga dužni su je o tome točno izvješćivati. Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je ponuditi uporabu barem jedne metode izvješćivanja koja uzima u obzir dobrovoljne industrijske standarde ili prakse razvijene na međunarodnoj ili unijskoj razini za elektroničku razmjenu takvih podataka. Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava može odbiti izvješće pružatelja internetskih usluga dostavljeno u njihovu vlastitom formatu ako ujedno omogućuje da se za izvješćivanje upotrebljava industrijski standard za elektroničku razmjenu podataka.

(3) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava elektronički izdaje račun pružateljima internetskih usluga. Dužna je ponuditi uporabu barem jedne metode izvješćivanja koja uzima u obzir dobrovoljne industrijske standarde ili prakse razvijene na međunarodnoj ili unijskoj razini za elektroničku razmjenu takvih podataka. Na računu je dužna specificirati autorska djela i prava za koja je odobrenje izdano, u cijelosti ili u dijelu, na temelju podataka navedenih u popisu pretpostavki iz članka 168.f stavka 2. ovoga Zakona i odgovarajućeg stvarnog korištenja, u mjeri u kojoj je to moguće učiniti na temelju podataka dobivenih od pružatelja internetskih usluga i formata koji je korišten za davanje tih podataka. Pružatelj internetskih usluga ne može odbiti račun zbog njegova formata ako organizacija za kolektivno ostvarivanje prava upotrebljava industrijski standard.

(4) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je izdati račun pružatelju internetskih usluga točno i u primjerenom roku nakon što je pružatelj prijavio stvarno korištenje internetskih prava na autorskom glazbenom djelu, osim u slučajevima kad to nije moguće zbog razloga koje je skrivio pružatelj internetskih usluga.

(5) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je omogućiti pružateljima internetskih usluga podnošenje prigovora protiv računa, uključujući slučajeve kad pružatelj internetskih usluga primi račun od jedne ili više organizacija za kolektivno ostvarivanje prava za isto internetsko pravo na istom glazbenom djelu.

TOČNA I PRAVODOBNA ISPLATA NOSITELJIMA PRAVA

Članak 168.j (1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava

koja izdaje multiteritorijalna odobrenja za internetska prava na autorskim glazbenim djelima dužna je isplatiti iznose koje duguje nositeljima prava iz takvih odobrenja točno i u primjerenom roku, nakon primitka izvješća o stvarnom korištenju, osim ako to nije moguće zbog razloga koji su na strani korisnika (pružatelja internetskih usluga).

(2) Zajedno sa svakom isplatom iz stavka 1. ovoga članka organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je nositelju prava dati barem sljedeće podatke:

– razdoblje korištenja na koje se odnosi isplata i državna područja na koja se odnosi isplata;

– naplaćeni prihod od prava, odbitke i iznose koji su isplaćeni za svako internetsko pravo za svako glazbeno djelo za koje je nositelj prava ovlastio tu organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava da ga zastupa, u cijelosti ili u dijelu i

– prihod od prava naplaćen za tog nositelja prava, odbitke i iznose koji su isplaćeni za svakog korisnika (pružatelja internetskih usluga).

(3) U slučaju kad organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ovlasti drugu takvu organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava da u njezino ime i za njezin račun izdaje multiteritorijalna odobrenja za internetska prava na autorskim glazbenim djelima sukladno člancima 168.k i 168.l ovoga Zakona, ovlaštena organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je isplatiti iznose iz stavka 1. ovoga članka točno i u primjerenom roku te dati podatke iz stavka 2. ovoga članka organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koja ju je ovlastila. U tome slučaju je ta organizacija za kolektivno ostvarivanje prava odgovorna za daljnju isplatu tih iznosa i prosljeđivanje podataka nositeljima prava, osim kad su organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ugovorile drukčije.

UGOVORI IZMEĐU ORGANIZACIJA ZA KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAVA ZA

MULTITERITORIJALNA ODOBRENJA Članak 168.k

(1) Ugovori između organizacija za kolektivno ostvarivanje prava kojima jedna takva organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ovlašćuje drugu da za njezin račun izdaje multiteritorijalna odobrenja za internetska prava na autorskim glazbenim djelima za njezin repertoar ne mogu biti isključive naravi. Ovlaštena organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je ostvarivati povjerena internetska prava bez diskriminacije.

(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja je drugoj takvoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava dala ovlast iz stavka 1. ovoga članka dužna je svoje članove obavijestiti o glavnim uvjetima ugovora kojim je tu ovlast dala, uključujući njegovo trajanje i trošak usluge koju ovlaštena organizacija za kolektivno ostvarivanje prava pruža.

(3) Ovlaštena organizacija za kolektivno ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka dužna je organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava koja ju je ovlastila obavijestiti o glavnim uvjetima pod kojima izdaje odobrenja za korištenje internetskih prava na autorskim glazbenim djelima iz njezina repertoara, uključujući narav korištenja, sve odredbe koje se odnose ili utječu na iznos cijene za izdavanje odobrenja, trajanje odobrenja, obračunska razdoblja te obuhvaćena državna područja.

OBVEZA ZASTUPANJA DRUGE ORGANIZACIJE ZA KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAVA ZA

IZDAVANJE MULTITERITORIJALNIH ODOBRENJA ZA INTERNETSKA PRAVA NA AUTORSKIM

GLAZBENIM DJELIMA Članak 168.l

Ako organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja ne izdaje niti nudi izdavanje multiteritorijalnih odobrenja za internetska prava na autorskim glazbenim djelima iz svojeg repertoara zatraži od druge organizacije za kolektivno ostvarivanje prava da s njom sklopi ugovor kojim bi je ovlastila na zastupanje svojeg repertoara, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava od koje je zatraženo sklapanje takvog ugovora ne može odbiti takav zahtjev ako već izdaje ili nudi izdavanje multiteritorijalnih odobrenja za istu kategoriju internetskih prava na autorskim glazbenim djelima za repertoar jedne ili više drugih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava.

Članak 168.m (1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava

kojoj je upućen zahtjev iz članka 168.l ovoga Zakona dužna je na njega u primjerenom roku odgovoriti pisano.

(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava kojoj je upućen zahtjev iz članka 168.l ovoga Zakona dužna je zastupati povjereni repertoar pod istim uvjetima koje primjenjuje na svoj repertoar te uključiti povjereni repertoar u sve ponude koje upućuje pružateljima internetskih usluga.

(3) Trošak ostvarivanja koji organizacija za kolektivno ostvarivanje prava kojoj je upućen zahtjev iz članka 168.l ovoga Zakona naplati za zastupanje povjerenog repertoara ne smije premašiti iznos opravdanih troškova koji joj nastanu u obavljanju te usluge.

(4) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja upućuje zahtjev iz članka 168.l ovoga Zakona dužna je organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava kojoj upućuje taj zahtjev učiniti dostupnim sve podatke o svom vlastitom repertoaru koji su potrebni za izdavanje multiteritorijalnih odobrenja za internetska prava na autorskim glazbenim djelima. Ako su ti podaci nedostatni ili pruženi u obliku koji nije prikladan za ispunjavanje pretpostavki za izdavanje multiteritorijalnih odobrenja za internetska prava na autorskim glazbenim djelima iz ovog poglavlja ovog Zakona, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava kojoj je upućen zahtjev iz članka 168.l ovoga Zakona ima pravo naplatiti razumne troškove nastale prigodom ispunjavanja tih pretpostavki ili isključiti djela za koja su podaci nedostatni ili se ne mogu koristiti.

PRISTUP MULTITERITORIJALNIM ODOBRENJIMA Članak 168.n

Ako organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ne izdaje niti nudi izdavanje multiteritorijalnih odobrenja za internetska prava na autorskim glazbenim djelima, te ako nije ovlastila drugu organizaciju za kolektivno

ostvarivanje prava na zastupanje njezina repertoara u tu svrhu do 31. prosinca 2017., nositelji prava koji su ovlastili tu organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava da ostvaruje njihova internetska prava na autorskim glazbenim djelima mogu povući to ovlaštenje u odnosu na izdavanje multiteritorijalnih odobrenja za korištenje internetskih prava i ostaviti joj ovlast za ostvarivanje tih prava na području Republike Hrvatske (jednoteritorijalno odobrenje) te izdavanje multiteritorijalnih odobrenja za internetska prava obavljati individualno (osobno), putem specijalizirane pravne osobe ili kolektivno putem neke druge organizacije za kolektivno ostvarivanje prava.

IZUZECI ZA INTERNETSKA PRAVA NA AUTORSKIM GLAZBENIM DJELIMA U ODNOSU NA RADIJSKE I

TELEVIZIJSKE PROGRAME Članak 168.o

Ovo poglavlje ovoga Zakona ne primjenjuje se na organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koje izdaju, na temelju dobrovoljnog objedinjavanja potrebnih prava te u skladu s odredbama o zaštiti tržišnog natjecanje iz članaka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, multiteritorijalna odobrenja za internetska prava na autorskim glazbenim djelima organizacijama za radiodifuziju u slučaju kad one priopćavaju ili stavljaju na raspolaganje javnosti svoje radijske ili televizijske programe istodobno sa svojim primarnim emitiranjima ili nakon njega, kao i bilo koji drugi internetski materijal koji su proizvele ili je proizveden za njih, uključujući najave, a dodatan je u odnosu na primarno emitiranje njihova radijskog ili televizijskog programa.

POGLAVLJE 8. PROVEDBENE MJERE

PRIGOVORI Članak 168.p

(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je utvrditi učinkovite i pravodobne postupke u kojima će rješavati prigovore svojih članova i drugih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava u čije ime ostvaruje prava u skladu s ugovorima o uzajamnom zastupanju, osobito u odnosu na punomoći za zastupanje i prestanak ili povlačenje prava, uvjete članstva, prikupljanje iznosa koji pripadaju nositeljima prava, izdvajanja te raspodjele.

(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je pisano odgovarati na prigovore iz stavka 1. ovoga članka te u slučaju odbijanja prigovora obrazložiti razloge.

RJEŠAVANJE SPOROVA IZMEĐU ORGANIZACIJE ZA KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAVA I

KORISNIKA Članak 168.r

Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava kao i korisnik, koji su u sporu o njihovu međusobnom odnosu, a posebno o uvjetima davanja odobrenja za korištenje ili povredu ugovora, mogu svoj spor izložiti pred

arbitražnim sudom stručnim u području intelektualnog vlasništva u skladu s propisima o arbitraži ili pred nadležnim sudom u skladu s propisima o parničnom postupku.

POSEBNO O ALTERNATIVNOM RJEŠAVANJU SPOROVA U SVEZI S MULTITERITORIJALNIM ODOBRENJIMA ZA INTERNETSKA PRAVA NA

AUTORSKIM GLAZBENIM DJELIMA Članak 168.s

(1) U svrhu provedbe odredaba iz poglavlja 7. ovoga Zakona (Izdavanje odobrenja za korištenje internetskih prava na autorskim glazbenim djelima za više državnih područja) sljedeće sporove povezane s organizacijom za kolektivno ostvarivanje prava koja izdaje multiteritorijalna odobrenja za internetska prava na autorskim glazbenim djelima, sa sjedištem ili poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, strane u sporu mogu iznositi pred arbitražni sud u skladu s propisima o arbitraži:

a) sporove s postojećim ili potencijalnim pružateljem internetskih usluga u vezi s primjenom članaka 160., 168.g, 168.h i 168.i ovoga Zakona;

b) sporove s jednim ili više nositelja prava u vezi s primjenom članaka 168.g, 168.h, 168.i, 168.j, 168.k, 168.l i 168.m ovoga Zakona;

c) sporove s drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava u vezi s primjenom članaka 168.g, 168.h, 168.i 168.j 168.k i 168.m ovoga Zakona.

(2) Stranke u sporovima iz stavka 1. ovoga članka mogu od Vijeća stručnjaka zatražiti da dade mišljenje o predmetu njihova spora. Na postupak davanja mišljenja na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 162. stavka 6. ovoga Zakona.

ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA Članak 168.t

Obrada osobnih podataka koja se provodi u skladu s ovim Zakonom podliježe primjeni zakona kojim se propisuje zaštita osobnih podataka.«.

Članak 27. Članak 169. mijenja se i glasi: »(1) Zavod izdaje odobrenje organizacijama iz

članka 157. ovoga Zakona. (2) Zavod vodi evidenciju organizacija za kolektivno

ostvarivanje prava koje obavljaju djelatnost na području Republike Hrvatske.

(3) Zavod obavlja inspekcijske poslove vezane uz rad organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje imaju sjedište ili poslovni nastan u Republici Hrvatskoj u smislu obavljanja djelatnosti u skladu s ovim Zakonom.

(4) U pogledu rada organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava na području Republike Hrvatske, ali sjedište ili poslovni nastan imaju u drugim državama članicama Europske unije, Zavod obavlja inspekcijske poslove u smislu obavljanja djelatnosti u skladu s

odgovarajućim propisima te države članice u koje je implementirana Direktiva 2014/26/EU. Inspekcijski poslovi obavljaju se sukladno članku 170. stavku 2.b. ovoga Zakona te odredbama članka 171.a. ovoga Zakona.

(5) Zavod će rješenjem ukinuti odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ako organizacija za kolektivno ostvarivanje prava sa sjedištem ili poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj prestane udovoljavati propisanim uvjetima za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava ili ako teže i ponovljeno krši odredbe iz ovoga Zakona. U tom će slučaju Zavod prethodno pisanim putem upozoriti organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava i dati joj odgovarajući rok za uklanjanje utvrđenih nepravilnosti. Ova odredba primjenjuje se na odgovarajući način u skladu s odredbama članka 171.a na organizacije za kolektivno ostvarivanje prava sa sjedištem ili poslovnim nastanom u drugoj državi članici Europske unije, a koje obavljaju djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava na području Republike Hrvatske.

(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(7) Rješenje o odobrenju obavljanja djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka te rješenje o ukidanju toga odobrenja objavljuje se u službenom glasilu Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

(8) Ministar u čijem je djelokrugu nadzor nad radom Zavoda donosi Pravilnik o stručnim mjerilima i postupku izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava i o naknadama za rad Vijeća stručnjaka.«.

Članak 28. Iznad članka 170. dodaje se naziv poglavlja koji

glasi:

»POGLAVLJE 9. NADZOR NAD KOLEKTIVNIM OSTVARIVANJEM

PRAVA«. Članak 170. mijenja se i glasi:

»(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora državni službenik Zavoda zadužen za provedbu inspekcijskog nadzora (u daljnjem tekstu: inspektor) ovlašten je zahtijevati uvid u isprave i poslovnu dokumentaciju koja se odnosi na obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava.

(2) Inspekcijski nadzor nad radom organizacija za kolektivno ostvarivanje prava može biti redoviti i izvanredni, pri čemu:

a) redoviti inspekcijski nadzor provodi se periodički, u pravilu jednom godišnje;

b) izvanredni inspekcijski nadzor može se provesti na dostatno obrazloženi zahtjev članova organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, korisnika, druge organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ili druge osobe koja ima pravni interes za provođenjem takvog nadzora u kojem se upozorava na radnje ili

okolnosti koje prema mišljenju podnositelja zahtjeva predstavljaju povredu ovog Zakona u obavljanju djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava, ili se može provesti po službenoj dužnosti ako Zavod na bilo koji način stekne spoznaju o mogućoj nepravilnosti u radu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava.

(3) Ako inspektor u provođenju nadzora utvrdi da organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja ima sjedište ili poslovni nastan u Republici Hrvatskoj djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava obavlja protivno izdanom rješenju odnosno odredbama iz ovoga Zakona, rješenjem će narediti uklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti u određenom roku.

(4) Ako u određenom roku iz stavka 3. ovoga članka nedostaci i nepravilnosti ne budu uklonjeni i ako organizacija za kolektivno ostvarivanje prava sa sjedištem ili poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj i dalje ne udovoljava propisanim uvjetima za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava ili ako teže i ponovljeno krši odredbe iz ovoga Zakona inspektor donosi rješenje kojim se ukida odobrenje iz članka 169. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Protiv rješenja iz stavka 3. i stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Odredba iz stavka 3. ovoga članka primjenjuje se na odgovarajući način sukladno odredbama članka 171.a. i na organizacije za kolektivno ostvarivanje prava sa sjedištem ili poslovnim nastanom u drugoj državi članici Europske unije, a koje obavljaju djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava na području Republike Hrvatske.

(7) Ako je organizacija za kolektivno ostvarivanje prava registrirana kao udruga, o poduzetim mjerama iz stavaka 3. i 4. ovoga članka inspektor je dužan obavijestiti ured državne uprave koji vodi upis udruge u registru udruga.

(8) Inspektor je ovlašten sudjelovati na općoj skupštini iz članka 159.c ovoga Zakona bez prava glasovanja. Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je pravodobno dostaviti obavijest Zavodu o mjestu i vremenu održavanja opće skupštine.«.

Članak 29. Članak 171. mijenja se i glasi: »Zavod obavlja stručne, tehničke i administrativne

poslove u vezi s osnivanjem i radom Vijeća stručnjaka te druge poslove iz svoje nadležnosti na tom području.«.

Članak 30. Iza članka 171. dodaje se članak 171.a i naslov

iznad njega te poglavlje 10. i članci 171.b, 171.c i 171.d kao i naslovi iznad njih koji glase:

»SURADNJA S NADLEŽNIM TIJELIMA U DRUGIM DRŽAVAMA ČLANICAMA EUROPSKE UNIJE I

EUROPSKOM KOMISIJOM Članak 171.a

(1) Zavod je dužan u primjerenom roku odgovoriti na

zahtjev za dostavu podataka o primjeni Direktive 2014/26/ EU, što posebno uključuje podatke o aktivnostima organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje imaju sjedište ili poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, koji je primio od tijela države članice Europske unije koje je odgovarajućim propisom te države određeno kao tijelo za provedbu nadzora nad radom organizacija za kolektivno ostvarivanje prava. Zavod nije dužan odgovarati na zahtjeve koji nisu dostatno obrazloženi.

(2) Ako Zavod smatra da organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja ima sjedište ili poslovni nastan u nekoj drugoj državi članici Europske unije, a obavlja poslove kolektivnog ostvarivanja prava u Republici Hrvatskoj ne obavlja te poslove u skladu s propisima te države članice u koje je implementirana Direktiva 2014/26/EU, može sve relevantne podatke dostaviti tijelu te države članice koje je odgovarajućim propisom u njoj određeno kao tijelo za provedbu nadzora nad radom organizacija za kolektivno ostvarivanje prava. Prema potrebi Zavod može priložiti i zahtjev tome tijelu za poduzimanje odgovarajuće mjere u skladu s nadležnostima tog tijela.

(3) Ako je Zavod od tijela koje je u nekoj državi članici Europske unije odgovarajućim propisom određeno kao tijelo za provedbu nadzora nad radom organizacija za kolektivno ostvarivanje prava primio zahtjev iz stavka 2. ovoga članka, dužan je odgovoriti u roku od tri mjeseca od dana primitka zahtjeva.

(4) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka Zavod može uputiti i stručnoj skupini koju čine predstavnici nadležnih tijela država članica Europske unije, a kojom predsjeda predstavnik Europske komisije.

(5) Zavod je dužan u primjerenom roku odgovoriti na sve upite Europske komisije i surađivati s Europskom komisijom radi razvijanja multiteritorijalnih odobrenja za korištenje internetskih prava na autorskim glazbenim djelima te postizanja ciljeva redovite razmjene svih relevantnih informacija između Europske komisije i Zavoda, podnošenja izvješća Europskoj komisiji o stanju i razvoju izdavanja multiteritorijalnih odobrenja u Republici Hrvatskoj do 10. listopada 2017., redovitog izvješćivanja o promjenama u popisu organizacija za kolektivno ostvarivanje prava sa sjedištem ili poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj te za potrebe ostvarivanja zadaća stručne skupine iz stavka 4. ovoga članka.

POGLAVLJE 10. NEOVISNI UPRAVLJAČKI SUBJEKTI

OBAVIJEST O NAMJERI OBAVLJANJA DJELATNOSTI KOLEKTIVNOG OSTVARIVANJA

PRAVA Članak 171.b

(1) Neovisni upravljački subjekt koji na području Republike Hrvatske namjerava kolektivno ostvarivati prava dužan je o toj svojoj namjeri obavijestiti Zavod, bez obzira na to gdje mu se nalazi sjedište ili poslovni nastan. U pisanoj obavijesti Zavodu dužan je navesti

sve podatke o vrsti prava i kategoriji nositelja prava te broju nositelja prava za koje na temelju dobivenih punomoći namjerava ostvarivati prava. Zavod može od takvog subjekta zatražiti i druge podatke (npr. pojedinačne punomoći, identifikaciju nositelja prava te predmeta zaštite za koje ostvaruje prava).

(2) Tijekom obavljanja djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava neovisni upravljački subjekt dužan je redovito obavještavati Zavod o svim promjenama podataka iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Sva prepiska između Zavoda i neovisnih upravljačkih subjekata koji na području Republike Hrvatske kolektivno ostvaruju ili namjeravaju kolektivno ostvarivati autorska i srodna prava vodi se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

(4) Zavod vodi evidenciju o neovisnim upravljačkim subjektima koji na području Republike Hrvatske kolektivno ostvaruju prava.

(5) Ako Zavod zaprimi obrazloženi zahtjev bilo koje osobe koja ima pravni interes ili po službenoj dužnosti stekne spoznaju da neovisni upravljački subjekt kolektivno ostvaruje prava na području Republike Hrvatske bez prethodne dostave obavijesti Zavodu iz stavka 1. ovoga članka, Zavod od tog subjekta može tražiti informacije i dokumentaciju radi utvrđivanja obavlja li kolektivno ostvarivanje prava u skladu s odredbama ovoga Zakona.

NADZOR NAD RADOM NEOVISNIH UPRAVLJAČKIH SUBJEKATA I MJERE ZAVODA

Članak 171.c (1) Ovlašteni inspektori Zavoda obavljaju inspekcijski

nadzor nad radom neovisnih upravljačkih subjekata koji na području Republike Hrvatske imaju sjedište ili poslovni nastan, u smislu obavljanja djelatnosti u skladu s ovim Zakonom.

(2) Odredba iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se na odgovarajući način sukladno odredbama stavka 3b) ovoga članka i članka 171.a. ovoga Zakona na neovisne upravljačke subjekte sa sjedištem ili poslovnim nastanom u drugoj državi članici Europske unije, a koji obavljaju djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava na području Republike Hrvatske.

(3) Inspekcijski nadzor nad radom neovisnih upravljačkih subjekata može biti redoviti i izvanredni, pri čemu:

a) redoviti inspekcijski nadzor provodi se periodički, u pravilu jednom godišnje;

b) izvanredni inspekcijski nadzor može se provesti na dostatno obrazloženi zahtjev opunomoćitelja neovisnog upravljačkog subjekta, korisnika, organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ili druge osobe koja ima pravni interes za provođenje takvog nadzora u kojem se upozorava na radnje ili okolnosti koje prema mišljenju podnositelja zahtjeva predstavljaju povredu ovoga Zakona u obavljanju djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava, ili se može provesti po službenoj dužnosti ako Zavod na bilo koji način stekne spoznaju o mogućoj

nepravilnosti u radu neovisnog upravljačkog subjekta. (4) U obavljanju inspekcijskog nadzora državni

službenik Zavoda zadužen za provedbu inspekcijskog nadzora ovlašten je zahtijevati uvid u isprave i poslovnu dokumentaciju koja se odnosi na obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava.

(5) Ako inspektor u provođenju nadzora utvrdi da neovisni upravljački subjekt koji ima sjedište ili poslovni nastan u Republici Hrvatskoj djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava obavlja protivno odredbama iz ovoga Zakona, rješenjem će narediti uklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti u određenom roku. Protiv tog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Ako u određenom roku iz stavka 5. ovoga članka nedostaci i nepravilnosti ne budu uklonjeni, inspektor donosi rješenje kojim se zabranjuje rad neovisnom upravljačkom subjektu na području Republike Hrvatske. Protiv tog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

PRIMJENA DRUGIH ODREDABA OVOG ZAKONA Članak 171.d

Na neovisne upravljačke subjekte na odgovarajući način primjenjuju se odredbe iz članka 162. stavka 1., članaka 168. i 168.b, članka 168.c točaka a), b), c), f), g) i h), članka 168.t i članka 171.a ovoga Zakona.«.

Članak 31. U članku 179. stavku 1. riječ: »naknadu« zamjenjuje

se riječju: »cijenu«.

Članak 32. Iza članka 192.a dodaje se članak 192.b i naslov

iznad njega koji glase:

»NEDOSTAVLJANJE PODATAKA NA ZAHTJEV ORGANIZACIJE ZA KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE

PRAVA Članak 192.b

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako na zahtjev organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ne dostavi podatke kojima raspolaže, a odnose se na ostvarivanje prava iz ovoga Zakona, kad je dužna dostaviti takve podatke (članak 161. stavak 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna fizička osoba.«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 33.

Udruga za kolektivno ostvarivanje prava dužna je nositeljima prava koji su je do stupanja na snagu ovoga Zakona ovlastili da upravlja njihovim pravima,

kategorijama prava ili vrstama djela ili predmetima srodnih prava dostaviti na odgovarajući način podatke o njihovim pravima iz članka 159. koji je izmijenjen člankom 11. ovoga Zakona najkasnije u roku od osam dana od dana stupanja na snagu Pravilnika iz članka 35. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

Članak 34. (1) Sve udruge za kolektivno ostvarivanje prava koje

imaju sjedište ili poslovni nastan u Republici Hrvatskoj dužne su uskladiti svoje akte, unutarnji ustroj te svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu Pravilnika iz članka 35. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

(2) Sve udruge za kolektivno ostvarivanje prava dužne su u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu Pravilnika iz članka 35. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona podnijeti zahtjev za odobrenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo iz članka 8. ovoga Zakona te priložiti sve isprave i drugu dokumentaciju kojom dokazuju da ispunjavaju pretpostavke za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava iz ovoga Zakona.

(3) Sva odobrenja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo za kolektivno ostvarivanje prava koja su na snazi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do izvršnosti odluke Zavoda o zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka ako je zahtjev podnesen u propisanom roku. U slučaju nepodnošenja zahtjeva u propisanom roku, odobrenja će prestati važiti, o čemu će Zavod donijeti posebno rješenje u roku od trideset dana od dana isteka roka iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Svi cjenici udruga za kolektivno ostvarivanje prava koji su važeći na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi.

Članak 35. (1) Ministar u čijem je djelokrugu nadzor nad radom

Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti s odredbama ovoga Zakona sljedeće pravilnike:

1. Pravilnik o stručnim mjerilima i postupku izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava i o naknadama za rad Vijeća stručnjaka (»Narodne novine«, br. 72/04., 151/08. i 90/13.) i

2. Pravilnik o visini naknade za rad Vijeća stručnjaka (»Narodne novine«, br. 24/06. i 148/08.).

(2) Pravilnik o stručnim mjerilima i postupku izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava i o naknadama za rad Vijeća stručnjaka (»Narodne novine«, br. 72/04., 151/08. i 90/13.) i Pravilnik o visini naknada za rad Vijeća stručnjaka (»Narodne novine«, br. 24/06. i 148/08.) ostaju na snazi do stupanja na snagu usklađenih pravilnika iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 36. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana

objave u »Narodnim novinama«.