Croatie

DODATAK ING REGISTRA 1991. br. 13 od 15. VII. 91.

ZAKON O PARNiČNOM POSTUPKU

Str. J6f

/1015-2 Pl

Zako. Je objavljen u SL SFRJ, br. 4177, a Djelove iuajeae I dopUĐe USL SFRJ, br. 36177-15pr, 36180, 69182, 58/84, 74/87, 57189, 20190, 27190 i 35191.

Dio prvi

OPĆE ODREDBE

Glava prva

OSNOVNE ODREDBE

Član 1. Ovim se zakonom određuju pravila postupka na temelju kojih redovni sud raspravlja i odlu-

čuje u sporovima iz osobnih i porodičnih odnosa, iz radnih odnosa te iz imovinskih i drugih gra- đanskopravnih odnosa fizičkih i pravnih osoba, osim ako su neki od navedenih sporova poseb- nim zakonom stavijeni u nadležnost drugog suda ili državnoga odnosno društvenog organa.

Član 2. U parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Sud ne može odbiti da odlučuje o zahtjevu za koji je nadležan.

Član 3. Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u toku postupka. One se mogu odreći svogzah~eva, priznati zahtjev protivnika i nagoditi se. Sud neće uvažiti raspolaganja stranaka: l) koja su u suprotnosti s prisilnim propisima o samoupravnim pravima radnih ljudi, o raspo-

laganju društvenim sredstvima i drugim prisilnim; propisima; 2) koja su u suprotnosti s pravilima morala samoupravnoga socijalističkog društva.

Član 4. Sud odlučuje o tužbenom zahtjevu, u pravilu, na temelju usmene, neposredne i javne

rasprave.

Clan 5. Sud će svakoj stranci dati mogućnost da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke. Samo kad je to ovim zakonom određeno sud je ovlašten da odluči o zahtjevu o kome protiv-

noj stranci nije bila dana mogućnost da se izjasni.

.Član 6. Parnični postupak vodi se na jeziku koji je u službenoj upotrebi u sudu. Stranke i drugi sudionici u postupku imaju pravo služiti se svojim jezikom i pismom i da im

se pismena dostavljaju na jezicima naroda i narodnosti Jugoslavije u skladu s odredbama zakona.

Član 7. Sud je dužan potpuno i istinito utvrditi sporne činjeniceo kojima ovisi osnovanost zahtjeva. Stranke su dužne ~nijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze

kojima se utvrđuju te činjenice. Sud je ovlašten izvesti i dokaze koje stranke nisu predložile, ako su ti dokazi značajni za od-

lučivanje.

Sud je ovlašten utvrditi i činjenice što ih stranke nisu iznijele ako iz rezultata rasprave i do- kazivanja proizlazi da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (član 3. stav 3), ali svoju odluku ne može temeljiti na činjenicama o kojima strankama nije dana mogućnost da se izjasne.

Član 8. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjererlJ19I,,)l~temelju savje-

sne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelo- kupnog postupka.

Str. 168. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Član 9. Stranke su dužne pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravilima koja su im pri-

znata ovim zakonom.

Član 10. Sud je dužan nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova te

onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

Član ll. Stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima što joj pripadaju prema ovovm zakonu sud će

upozoriti koje parnične radnje može poduzeti.

Član 12. Kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a

o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugi nadležni organ (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno.

Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni učinak samo u parnici u kojoj je to pitanje ri- jeleno.

U parničnom postupku sud je u pogledu postojanja krivičnog djela i krivične odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu krivičnog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

Član 13. U parničnom postupku sudovi sude u zbornom sastavu. Zakonom se odreduje u kojim slučajevima sudi sudac pojedinac.

Član 14. Ako za pojedine radnje nije zakonom određen oblik u kome se mogu poduzeti, stranke po-

duzimaju parnične radnje pismeno izvan ročišta ili usmeno na ročištu.

Glava druga

NADLEžNOST I SASTAV SUDA

l. Zajedničke odredbe

Član 15. Sud ocjenjuje, prema službenoj dužnosti, odmah poslije primitka tužbe, je Ji nadležan i u ko-

jem je sastavu nadležan. To ocjenjivanje nadležnosti obavlja s...na temelju navoda u tužbi i na temelju činjenica koje

su sudu poznate. Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je utemeljena nadležnost suda, ili

ako tužitelj smanji tužbeni zahtjev, sud koji je.bio nadležan u vrijeme podnošenja tužbe ostaje i dalje nadležan i ako bi zbog tih promjena bio nadležan drugi redovni sud iste vrste.

Član 16. Sud u toku cijelog postupka, po službenoj dužnosti, pazi ide Ji rješavanje spora u sudsku

nadležnost. . Kad sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan ni redovni sud ni sud

udruženog rada niti drugi samoupravni sud ustanovljen zakonom Ji) samoupravnim općim ak- tom, nego kakav drugi domaći organ, oglasit će se nadležnim, ukinuti provedene radnje u po- stupku i odbaciti tužbu.

Kad sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan jugoslavenski sud, po službenoj dužnosti proglasit će se nenadležnim, ukinut će provedene radnje u postupku i odba- citi tužbu, osim u slučajevima u kojima nadležnost jugoslavenskog suda ovisi i pristanku tuženi- ka, a tuženik je dao svoj pristanak.

Član 17. Svaki sud u toku cijelog postupka, po službenoj dužnosti, pazi na svoju stvarnu nadležnost. Ako je već održano pripremno ročište, ili ako ono nije održano zato što se tuženik na prvom

ročištu za glavnu raspravu upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, viši sud prvog stepena ne mo- že se ni u povodu prigovora ni po službenoj dužnosti oglasiti stvarno nenadležnim za predmete iz nadležnosti nižeg suda prvog stepena iste vrste.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 169.

Protiv rjeIenja vileg suda prvog stepena kojim se oglasio stvarno nadležnim te protiv riešenja kojim se taj sud oglasio stvarno nenadležnim i predmet ustupio nižem sudu prvog stepena iste vrste nije dopuštena žalba.

Član 18. Kad sudsko vijeće u toku postupka ili predsjednik vijeća na pripremnom ročištu, po službe-

noj dužnosti ili u povodu prigovora stranaka, utvrdi da je riječ o sporu koji treba da sudi sudac pojedinac istog suda, postupak te se nakon pravomoćnosti tog rjdenja nastaviti pred sucem po- jedincem, i to po mogućnosti pred predsjednikom tog vijeća kao sucem pojedincem. Sudac poje- dinac vezan je za pravomoćnu odluku kojom mu se predmet ustupa u nadležnost.

U slučaju iz stavka l. ovog člana vijeće može, prema stanju postupka, odlučiti da predmet ne ustupi sucu pojedincu, već da ono samo provede postupak. Protiv te odluke vijeća nije dopušte- na !alba.

Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primjenjivat će se i kad se u toku postupka pred vijećem promi- jene okolnosti ili tužit~lj smanji tužbeni zahtjev, tako da bi spor trebalo da sudi sudac pojedinac.

Ako je vijeće donijelo odluku o sporu koji je trebalo da sudi sudac pojedinac. ta se odluka ne može pobijati zbog toga što odluku o sporu nije donio sudac pojedinac.

Kad sudac pojedinac u toku postupka, po službenoj dužnosti ili u povodu prigovora strana- ka. nađe da je za suđenje nadlelno vijeće istOJ suda, postupak će se nastaviti pred vijećem. Pro- tiv ovog rjeienja suca pojedinca nije dopuštena !alba.

Član 19. Do donolenja odluke o glavnoj stvari sud će rjeJenjem obustaviti parnični postupak ako

utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima izvanparničnog postupka. Postupak će se na- kon pravomoćnosti rjeIenja nastaviti po pravilima izvanparničnog postupka pred nadležnim su- dom.

RadlQe Ito ih je proveo parnični sud (uviđaj, vjeltačeme, saslulavalije svjedoka i dr.) te odlu- ke koje je donio taj sud nisu bez valnosti samo zato Ito su poduzete u parničnom postupku...

Član 20. Sud se može, u povodu prigovora tuženika, proglasiti mjesno nenadležnim, ako je prigovor

podnesen najkasnije na privremenqp1 ročištu ili, ako ono nije održano, do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu.

Sud se može proglasiti. po službenoj dužnosti, mjesno nenadležnim samo kad postoji isklju- čiva mjesna nadležnost nekoga drugog suda najkasnije na privremenom ročištu ili, ako ono nije održano, do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu ras- pravu.

'Član 21. Nakon pravomoćnosti rjetenja kojim se oglasio nenadležnim (čl. 16. i 20) sud će ustupiti

predmet nadležnome redovnom sudu odnosno samoupravnom sudu (član 16. slava k 2). Prije ne- go Ito ustupi predmet nadležnom sudu sud će, prema potrebi, zatražiti obavijesti od tužitelja.

Sud kome je predmet ustupljen kao nadležnom nastavit će postupak kao da je kod lijega bio pokrenut.

Ako je odluka o nenadležnosti bila donesena na glavnoj raspravi, sud kome je predmet ustu- pljen zakazat će glavnu raspravu i postupiti kao da se rasprava drži pred izmijemenim vijećem (član 315. stavak 3). Ako je odluka o nenadležnosti bila donesena na pripremnom ročištu, neće se zakazati novo pripremno ročište ako predsjednik vijeća smatra da ono nije potrebno s obzi- rom na radnje poduzete na prijašnjem pripremnom ročištu.

Parnične radnje nenadležnog suda (uviđaj, vještačenje, saslušavanje svjedoka i dr.) nisu bez važnosti samo zato što ih je poduzeo nenadležni sud.

Član 22. Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan sud koji mu je

predmet ustupio ili koji drugi sud. dostavit će predmet sudu koji treba da rijeJi taj sukob nadlež- nosti, osim ako nađe da mu je predmet ustupljen zbog očite pogreške, a trebalo je da bude ustu- pljen kojem drugom sudu, u kom će slučaju predmet ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio.

Str. 170. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Kad je u povodu žalbe protiv odluke prvostepenog suda kojom se on oglasio mjesno nenad- ležnim odluku donio drugostepeni sud, za tu je odluku vezan u vezi s nadležnošću i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je odluku donio nadležan za rješavanje sukoba nadlefnosti izmedu tih sudova.

Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadležnosti prvostepenog suda vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostepeni sud nadležan za rlešavanle sukoba nad- ležnosti izmedu tih sudova.

Član 23. Sukob nadležnosti između redovnih sudova iste vrste s teritorija iste republike odnosno au-

tonomne pokrajine, osim sukoba nadležnosti izmedu vojnih sudova. rjelava zajednički nepo- sredno vili sud s teritorija te republike odnosno autonomne pokrajine ako ustavom republike odnosno autonomne pokrajine nije drugačije odredeno.

Sukob nadležnosti izmedu redovnih sudova razne vrste s teritorija iste republike odnosno autonomne pokrajine, osim sukoba nadležnosti izmedu vojnih sudova i drugih redovnih sudova, rjelava vrhovni sud te republike odnosno autonomne pokrajine. .

Sukob nadlefnosti izmedu redovnih sudova i samoupravnih sudova (član 16. stavak 2) s teri- torija iste republike odnosno autonomne pokrajine, osim sukoba nadležnosti izmedu vojnih su- dova i samoupravnih sudova (član 16. stavak 2), rjelava vrhovni sud te republike odnosno auto- nomne pokrajine.

Sukob nadležnosti između sudova s teritorija dviju autonomnih pokrajina i između sudova s teritorija autonomne pokrajine i s ostalog teritorija Socijalističke Republike Srbije, osim sukoba nadležnosti između vojnih sudova i drugih sudova. rjelava sud određen ustavom Socijalističke Republike Srbije.

Sukob nadležnosti izmedu sudova s teritorija dviju ili vile republika, izmedu sudova s terito- rija autonomnih pokrajina i sudova s teritorija drugih republika te izmedu vojnih sudova i drugih sudova rjelava Savezni sud.

Član 24. O sukobu nadležnosti može se odlučiti i kad se stranke prije toga ne izjasne o nadležnosti. Dok se ne rijeli sukob nadležnosti, sud kome je predmet ustupljen dužan je poduzimati one

rad";e u postupku za koje postoji opasnost od odgode. Protiv rjetenja kojim se odlučuje o sukobu nadležnosti nije dopuštene žalba.

Član 25. Svaki sud obavlja radnje u postupku na svom području; ili ako postoji opasnost od odgode,

sud će poduzeti izvršenie pojedinih radnji i na području susjednog suda. O tome će se obavijesti- ti sud na čijem je području poduzeta radnja.

Član 26. U pogledu nadležnosti jugoslavenskih sudova za suđenje strancima koji uživaju pravo imu-

niteta u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji i za suđenje stranim državama u među­ narodnim organizacijama važe pravila medunarodnog prava.

U slučaju sumnje o postojanju i opsegu prava imuniteta objašnjenje daje savezni organ upra- ve nadležan za poslove pravosuđa.

2. Nadlelnost sudova u sporovima s medunarodnim elementom Član 27.

Jugoslavenski sud nadležan je za suđenje kad je njegova nadležnost u sporu s medunarod- nim elementom izričito odredena saveznim zakonom ili međunarodnimugovorom. Ako u save- znom zakonu ili medunarodnom ugovoru nema izričite odredbe o nadležnosti jugoslavenskog suda za određenu vrstu sporova. jugoslavenski sud nadležan je za suđenje u toj vrsti sporova i kad njegova nadležnost proizlazi iz odredaba saveznog zakona o mjesnoj nadležnosti jugosla- venskog suda.

Član 28. do 32. Članovi 28. do 32. prestali su važiti. (1)

3. Stvarna nadležnost Član 33.

U parničnom postupku sudovi u republikama i autonomnim pokrajinama sude u granicama svoje stvarne nadležnosti određene republičkim odnosno pokrajinskim zakonom.

(1) CIt/troy; 18. do J2. prrsloli SII ~oži'i no umr/ju odredb» tl. 108. Zakono o rj"šo~o"ju sukoba zakona s propisima drugih zema- Ij(l u odrrdrnim odnosi"'o - SL SFRJ. br. 43182 .

DODATAK ING REGISTRA 1991.

Savezni sud

Clan 34.

Str. 171.

Savezni sud nadležan je: l) odlučivati o imovinskim sporovima izmedu Federacije i republike odnosno autonomne

pokrajine te između republika odnosno autonomne pokrajine i druge republike; 2) odlučivati o sporovima o zaštiti imovinskih prava Federacije u iJueaju neizvršavanja ili po-

vrede saveznih zakona. drugih propisa i općih akata; 3) odlučivati o zahtjevu stranaka za izvanredno preispitivanje pravomoćne odluke kad je to

ovim zakonom propisano; 4) odlučivati o zahtjevu za zaštitu zakonitosti u slučajevima određenim u ovom zakonu; S) rjeiavati o sukobu nadležnosti u sluČBjevima iz člana 23. stava S. ovog zakona; 6) obavljati i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost saveznim zakonom. u okviru

prava i dužnosti Federacije.

Utvrdivanje vriJedDosti predlDeta- spon

Clan 35. Kad je za utvrdiva~e stvarne nadležnosti, sastava suda, prava na i~avJjiva~e revizije i u dru-

gim slučajevima predviđenim u ovom zakonu mjerodavna vrijednost predmeta spora, kao vrijed- nost predmeta spo~ uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zabtjeva.

Kamate. parnični trolkovi. ugovorna kazna i ostala sporedna lrdenja ne uzimaju se u obzir ako ne čine glavni zahtjev.

Clan 36. Ako se zahtjev odnosi na buduća davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora raču­

na se po njihovu zbroju, ali najvi!e do iznosa koji odgovara zbroju davanja za vrijeme od pet go· dina.

Clan 37. Ako jedna tufba protiv istog tufenika obuhvaća vije zahtjeva koji se temelje na istoj činje.

ničnoj i praVDoj OSDOvi, nadlefnost se odreduje po zbroju vrijednosti svih zahtjeva. Ato zahtJevi u Idbi proizlaze iz raznib osnova, ili su istaknuti protiv viJe tufenika. nadle!-

nost se odreduje prema vrijednosti svato.. pojedinog zahtjeva.

Clan 38. Kad se spor vodi o postojanju najam nog ili zakupnog odnosa, ili iz odnosa korištenja stana

odnosno poslovnih prostorija. vrijednost se računa prema jednogodilnjoj n-.iamnini odnosno za- kupnini, osim ako je riječ o naiamncm ili zakupnom odnosu zaključenom na kraće vrijeme.

Clan 39. Ako se tužbom zahtijeva samo davanje osiguranja za stanovito potraživanje ili ustanovljenje

zalofnog prava, vrijednost predmeta spora određuje se prema iznosu potrafivanja koje treba osi- gurati. Ali ako predmet zaloga ima manju vrijednost od potraživanja koje treba osigurati, kao vri- jednost predmeta spora uzet će se vrijednost predmeta zaloga.

Clan 40. Ako se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu. ali tužitelj u tužbi navede da pristaje da

umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi odredenu novčanu svotu, kao vrijednost predmeta spo- ra uzet će sc ta svota.

U drugim slučajevima, kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužitelj u tužbi naznačio.

Ako je u slučaju iz stavka 2. ovog člana tužitelj vrijednost predmeta spora očito suviše visoko ili suviše nisko naznačio. tako da se postavlja pitanje stvarne nadležnosti, sastava suda ili prava na izjavljivanjc revizije, sud će. najkasnije na pripremnom ročištu, a ako pripremno ročište nije održano, onda na glavnoj raspravi prije početka rasprave o glavnoj stvari. brzo i na prikladan na- čin provjeriti točnost naznačene vrijednosti.

4. Sastav suda

Clan 41. U parničnom postupku sudovi sude u vijeću, a određeni sudovi i u općoj sjednici. U kojim slUeajevima sudi sudac pojedinac određuje se ovim zakonom. a zakonom republike

odnosno autonomnc pok~ine za postupke u područjima u kojima društvene odnose uređuju republike odnosno autonomne pokrajine.

Str. 172. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Predsjednik vijeća može poduzimati samo one radnje u postupku i donositi samo one odluke za čije je poduzimanje odnosno donošenje ovlašten ovim zakonom.

Ako ovim zakonom nije drugačije odredeno. sudac pojedinac u rjeIavanju stvari iz svoje nadležnosti ima sva prava i dužnosti koja pripadaju predsjedniku vijeća i vijeću.

Clan 42. U prvom stepenu sporove sudi vijeće ili sudac pojedinac. Kad sudi u prvom stepenu, vijeće je sastavljeno od jednog suca kao predsjednika vijeća i dvo-

jice sudaca porotnika.

Clan 43. Sudac pojedinac sudi sporove o imovinskopravnim zahtjevima ako vrijednost predmeta spo-

ra ne premašuje 8000 dinara. U postupku stranke se mogu sporazumjeti da imovinskopravne sporove sudi sudac pojedi-

nac, bez obzira na vrijednost predmeta spora. Sudac pojedinac sudi sporove zbog smetanja posjeda. Sudac pojedinac provodi postupak i donosi odluku u predmetima pravne pomoći. Sporove iz autorskog prava te sporove koji se odnose na zaštitu ili upotrebu izuma i tehnič-

kih unapredenja. uzoraka, modela ili žigova. ili prava na upotrebu tvrtke ili imena. sudi u prvom stepenu vijeće. bez obzira na vrijednost predmeta spora.

Clan 44. Kad sudi u drugom stepenu u sjednici vijeća. sud odlučuje u vijeću sastavljenom od trojice

sudaca. U istom sastavu viši sud rje§ava sukob nadležnosti (član 23) i odlučuje u svim ostalim slučajevima ako ovim zakonom nije drugačije odredeno.

Kad sudi u drugom stepenu na raspravi, vijeće drugostepenog suda sastavljeno je od dvojice sudaca i trojice sudaca porotnika.

Kad odlučuje o reviziji i zahtjevu za zaštitu zakonitosti iz člana 401. ovog zakona protiv pra- vomoćnih odluka suda nižeg stepena, vrhovni sud u republici odnosno autonomnoj pokrajini sudi u vijeću sastavljenom od pet sudaca.

Ako je pravomoćnu odluku donio vrhovni sud republike odnosno autonomne pokrajine. o reviziji i zahtjevu za zaštitu zakonitosti iz člana 401. ovog zakona odlučuje taj sud u vijeću sasta- vljenom od pet sudaca ako zakonom republike odnosno autonomne pokrajine nije odredeno da odlučuje sud u širem sastavu. .

Clan 45. Kad sudi u prvom stepenu o imovinskim sporovima iz člana 34. toč. 1) i 2) ovog zakona Sa-

vezni sud odlučuje u vijeću sastavljenom od dvojice sudaca i trojice sudaca porotnika. Kad odlučuje o zahtjevu za izvanredno preispitivanje odluke donesene u sporu iz stavka l.

ovog člana, Savezni sud odlučuje u općoj sjednici. Kad odlučuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti saveznog tužioca (član 409) i o zahtjevu stra-

naka za izvanredno preispitivanje pravomoćne odluke (član 416), Savezni sud odlučuje u vijeću sastavljenom od pet sudaca.

U svim ostalim slučajevima Savezni sud odlučuje u vijeću sastavljenom od trojice sudaca.

s. Mjesna nadlelnost a) Opčemjesna nadlelnost

Clan 46. Ako zakonom nije odredena isključiva mjesna nadležnost kojega drugog suda, za SUđenje je

nadležan sud koji je općemjesno nadležan za tuženika. U slučajevima predviđenim u ovom zakonu za suđenje je osim suda općemjesnenadležnosti

nadležan i drugi odredeni sud.

Clan 47. Za suđenje je općemjesne nadležan sud na čijem području tuženik ima prebivalište, Ako tuženik nema prebivalište ni u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji ni u ko-

joj drugoj državi, općemjesno je nadležan sud na čijem području tuženik ima boravište. Ako tuženik pored prebivallšta ima i boravište u kojem drugom mjestu. a prema okolnosti-

ma može se pretpostaviti da će tu dulje vrijeme boraviti, općemjesneje nadležan i sud boravišta tuženika.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 173.

Član 48. Za sUdenje u sporovima protiv društveno-političkezajednice općemjesneje nadležan sud na

čijem sc području nalazi sjedište njezine skupštine. za sUdenje u sporovima protiv pravnih osoba. općemjesnoje nadležan sud na čijem se po-

dručju nalazi njihovo sjedi!te. U slučaju sumnje. sjediitem će se smatrati mjesto u kojem se na- laze njihovi organi upravljanja.

Clan 49. za suđenje u sporovima protiv državljanina SFRJ koji stalno živi u inozemstvu. kamo je

upućen na službu ili na rad od državnog organa ili pravne osobe, općemjesno je nadležan sud njegova posljednjeg prebivališta u SFRJ.

b) Posebna mjesna nadlefnost

Nadležnost za supamičare

Član 50. Ato je jednom tužbom tužene više osoba (član 196. stavak l. točka l), a za njih ne postoji

mjesna nadležnost istol suda, nadležan je sud toji je mjesno nadležan za Jednog od tuženika; a ako medu i:Uima ima "avnih i sporednih obveznika, sud koji je mjesno nadležan za koga od glav- nih obveznika.

Nad/dnost u sporovima za zakonsko uzdržavanje

Član 51. za sUdei:Ue u sporovima za zakonsko uzdržavanje, ako je tužitelj osoba koja traži uzdržava-

nje. nadleIan je pored suda općemjesnenadležnosti i sud na čijem području tužitelj ima prebiva- lište odnosno boravilte.

Ato je u sporovima za zakonsko uzdržavarije s medunarodnim elementom jugoslavenski sud nadležan ZltO Ito tužitelj ima prebivalište u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugostavl- ji, mjesno je nad1e!an sud na čijem području tužitelj ima prebivaliite.

Ato nad1e!nolt ju.oslavensko. suda u sporovima o zakonstom uzdržavai:Uu postoji zato Ito tuženik ima imovinu u Socijalističkoj Federativnoj Republici JUloslaviji iz koje se može naplatiti uzdrfavanje, mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi ta imovina.

Nadležnost u sporovima za naknadu štet«

Član 52. Za suđenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, osim suda općemjesne

nadležnosti, nadležan je i sud na čijem je području štetna radnja počinjena ili sud na čijem je po- dručju štetna radnja učinjena. ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila.

Ato je šteta nastala zbog smrti ili teške tjelesne ozljede, nadležan je pored suda iz stavka l. ovog člana i sud na čijem području tužitelj ima prebivalište odnosno boravište,

Odredbe sl l. i 2. ovog člana primjenjivat će se i u sporovima protiv zajednice osiguranja ra- di natnade štete trećim osobama na temelju propisa o neposrednoj odgcvornosti zajednice osi- luranja, a odredba stavka l. ovog člana i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade štete protiv regresnih d~žnika.

Nad/dnost u sporovima radi zaštite prava na temelju jamstva proiztlodača

Član 53. Za suđenje u sporovima za zaštitu prava na temelju pismenog jamstva protiv proizvođača ko-

ji je jamstvo dao nadležan je, osim suda općemjesne nadležnosti za tuženika. i sud općemjesne nadležnosti za prodavača koji je pri prodaji stvari uručio kupcu pismeno jamstvo proizvođača,

Nadležnost u bračnim sporovima

Član 54. za suđenje u sporovima radi utvrdivanja postojanja ili nepostojanja braka. poništaja braka ili

rastave braka (bračni sporovi) nadležan je pored suda općemjesnenadležnosti i sud na čijem su području bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište.

Ako je u bračnim sporovima jugoslavenski sud nadležan zato Ito su bračni drugovi imali po- sljednje uUedničko prebivalište u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji odnosno zato što tužitelj ima prebivalište u Socijalističkoj Federativnoj Republici JUloslaviji. mjesno je nadle- žan sud na čijem su području bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište odnosno sud na čijem području tužitelj ima prebivalište.

Str. 174. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Član 54a. Ako je u sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova jugoslavenski sud nadležan za-

to što se imovina bračnih drugova nalazi u SFRJ ili zato što tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ima prebivalište ili boravište u SFRJ, mjesno je nadležan sud na čijem području tužitelj ima pre- bivallište ili boravište u vrijeme podnošenja tužbe.

Nadležnost u sporovima o UIYrđil1anju ili osporavanju očinstva ili materinstva

Član 55. U sporovima radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili materinstva dijete može podići tuž-

bu bilo pred sudom općemjesnenadležnosti bilo pred sudom na čijem području ima prebivalište odnosno boravište.

Ako je u sporovima radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili materinstva jugoslavenski sud nadležan zato što tužitelj ima prebivalište u SFRJ, mjesno je nadležan sud na čijem područ­ ju tužitelj ima prebivalište.

Nadležnost u sporovima o nekretninama i zbog smetanja posjeda

Član 56. Za suđenje u sporovima o pravu korištenja i raspolaganja nekretninama u društvenom vla-

sništvu, u sporovima o vlasništvu i o drugim stvarnim pravima na nekretnini u vlasništvu građa­ na i građanskih pravnih osoba, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini, ili iz ugovora o korištenju stana ili poslovnih pro- storija, isključivo je nadležan sud na čijem se području nalazi nekretnina.

Ako nekretnina leži na području više sudova, nadležan je svaki od tih sudova. za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadležan je pored suda općemje­

sne nadležnosti i sud na čijem se području dogodilo smetanje.

Nadležnost u sporovima o zrakoplovu i brodu Clan 57.

Kad je za suđenje u sporovima o Fravu koriltenja i raspolaganja ili o založnom pravu na zra- koplovu, pomorskom brodu i brodu unutrailUe plovidbe u društvenom vlasništvu, o pravu vla- sniltva i o drugim pravima na brodovima odnosno zrakoplovima u vlasništvu građana i lradan- skih pravnih osoba te u sporovima iz zakupnih odnosa na zrakoplovu i brodu nadležan jugosla- venski sud, isključivo je mjesno nadležan sud na čijem se području vodi upisnik u koji je zrako- plov odnosno brod upisan.

Kad je za suđenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima odnosno zrakoplovima iz stavka l. ovog člana nadležan jugoslavenski sud, mjesno je nadležan pored suda na čijem se području vodi upisnik u koji je brod odnosno zrakoplov upisan i sud na čijem se području dogo- dilo smetanje.

Nadležnost za osobe koje nemaju općemjesnu nadležnost u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji

Član 58. Tužba o imovinskopravnim zahtjevima protiv osobe koja nema opčernjesnu nadležnost u

SFRJ može se podnijeti svakome jugoslavenskom sudu na čijem se području nalazi kakva imovi- na te osobe ili predmet koji se tužbom traži.

Ako nadležnost jugoslavenskog suda postoji zato što je obveza nastala za vrijeme boravka tuženika u SFRJ, mjesno je nadležan sud na čijem je području obveza nastala.

U sporovima protiv osobe koja u SFRJ nema općemjesnu nadležnost, za obveze koje treba ispuniti u SFRJ, tužba se može podnijeti sudu na čijem području tu obvezu treba ispuniti.

Nadležnost po mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravne osobe

Član 59. Za SUđenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan svog sjedišta,

ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda općemjesne nadležnosti nadležan je i sud na čijem se području ta poslovna jedinica nalazi.

Nadležnost po mjestu gdje se nalozi zastupništvo strane osobe u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji

Clan 60. U sporovima protiv fizičke iH pravne osobe koja ima sjedište u inozemstvu u pogledu obveza

koje su zasnovane u SFRJ ili im se u njoj ima udovoljiti, tužba se može podnijeti jugoslaven- skom sudu na čijem se području nalazi njezino stalno zastupništvo za SFRJ ili sjedište organa kome je povjereno da obavlja njezine poslove.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 175.

Nadležnost za sporove iz odnosa s vojnim jedinicama

Član 61. U sporovima protiv federacije iz odnosa s vojnim jedinicama isključivoje nadležan sud na či­

jem se području nalazi sjedište komande vojne jedinice.

Nadležnost u sporovima iz nas/jednopravnih odnosa

Clan 62. Dok ostavinski postupak nije pravomoćnozavršen. za sUđenje u sporovima iz nasljednoprav-

nih odnosa te u sporovima o potraživanjima vjerovnika prema ostaviocu, pored suda opčemje­ sne nadležnosti mjesno je nadležan i sud na čijem se području nalazi sud koji provodi ostavinski postupak.

Nadležnost za sporove u izvršnom i st«ajnom postupku

Clan 63. Za suđenje u sporovima koji nastaju u toku i u povodu sudskog ili administrativnoga izvrš-

nog postupka odnosno u toku i u povodu stečajnog postupka mjesno je isključivo nadležan sud na čijem se području nalazi sud koji provodi izvršni ili stečajni postupak odnosno sud na čijem se području provodi administrativno izvršenje.

Nadležnost po mjestu plaćanja

Clan 64. za suđenje u sporovima imaoca mjenice ili čeka protiv potpisnika nadležan je. pored suda

općemjesne nadležnosti. i sud mjesta plaćanja.

Nadležnost u sporovima iz radnih odnosa

Clan 65. Ako je u sporu iz radnoI odnosa tužitelj radnik. za SUđenje jc nadležan, pored suda koji je

općenUesna.adlelan za tUfenika. i sud na čijem se području rad obavlja ili se obavljao odnosno sud na čijem bi se području rad morao obavljati te sud na čijem je području zasnovan radni od- nos.

Uzajamna nad/dnost za tužbe protiv stranih dr/avljana

Clan 66. Ako u stranoj državi državljanin SFRJ može biti tužen pred sudom koji, prema odredbama

ovog zakona., ne bi bio mjesno nadležan za suđenje u toj građanskopravnoj stvari, ista če nadlež- nost važiti i za suđenje državljaninu te strane države pred jugoslavenskim sudom.

e) Odrediv.nje mjesne nadlelnosti od vilel sud. Clan 67.

Ako nadležni sud zbog izuzeća suca ne može postupati, obavijestit če o tome neposredno vi- ši sud, koji če odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud s njegova područ­ ja.

Clan 68. Najviši sud odredene vrste u republici odnosno autonomnoj pokrajini može. na prijedlog

stranke ili nadležnog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud s njegova područja ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi.

Clan 69. Ako je za suđenje nadležan jugoslavenski sud. ali se prema odredbama ovog zakona ne može

utvrditi koji je sud mjesno nadležan. Savezni će sud. na prijedlog stranke, odrediti koji će stvar- no nadležan sud biti mjesno nadležan.

d) Sporazum o mjesnoj nadležnosti Clan 70.

Ako zakonom nije određena isključiva mjesna nadležnost suda stranke se mogu sporazumje- ti da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno nadležan, uz uvjet da je taj sud stvarno nadle- žan.

Ako je zakonom određeno da su za suđenje u određenom sporu mjesno nadležna dva jugo- slavenska suda ili vile jugoslavenskih sudova. stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom ste- penu sudi jedan od tih sudova ili drugi stvarno nadležni sud.

Taj sporazum važi samo ako je pismeno sastavljen i ako se tiče određenog spora ili više spo- rova koji svi proistječu iz odredenog pravnog odnosa.

Ispravu o sporazumu tužitelj mora priložiti uz tužbu.

Str. 176. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Glava treća

IZUZEĆE

Član 71. Sudac ili sudac porotnik ne može obavljati sudačku dužnost: 1) ako je sim stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke. ako je sa strankom u od-

nosu suovlaštenika, suobveznika ili regres nog obveznika ili ako je u istom predmetu saslušan kao svjedok ili vještak;

2) ako stalno ili privremeno radi u radnoj zajednici, organizaciji udruženog rada ili u drugoj društvenoj odnosno građanskoj pravnoj osobi koja je stranka u postupku;

3) ako mu je stranka Hi zakonski zastupnik ili punomoćnikstranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stupnja, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja ili mu je bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja. bez obzira na to je li brak prestao ili nije;

41.) ako je staratelj, usvojitelj ili usvojenik stranke, njezina zakonskog zastupnika ili punomoć­ nika;

5) ako je u istom predmetu sudjelovao u donošenju odluke nižeg suda, samoupravnog suda ili drugog organa;

6) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.

Član 72. Sudac ili sudac porotnik, čim sazna da postoji koji od razloga za izuzeće iz člana 71. toč. 1.

do 5. ovog zakona, dužan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjed- nika suda, koji će mu odrediti zamjenika. Ako je riječ o izuzeću predsjednika suda, on će odredi- ti sebi zamjenika iz reda sudaca tog suda; a ako to nije moguće, postupit će prema članu 67. ovog zakona.

Ako sudac ili sl~dac porotnik smatra da postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njelo- vu nepristranost (član 71. točka 6), obavijestit te o tome predsjednika suda, koji će odlučiti o izu- zeću. Do donošenja rjetenja predsjednika suda sudac može poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode.

Član 73. Izuzeće mogu tražiti i stranke. Stranka je dužna podnijeti zahtjev za izuzeće suca odnosno suca porotnika čim sazna da po-

stoji razlog za izuzeće, a najkasnije do završetka rasprave pred prvostepenim sudom; a ako nije bilo rasprave - do donošenja odluke.

Zahtjev za izuzeće suca višeg suda stranka može staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek~ a ako se pred višim sudom održava rasprava - onda do završetka rasprave.

Stranka je dužna u zahtjevu navesti okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za izuzeće.

. Član 74. O zahtjevu stranke za izuzeće odlučuje predsjednik suda. Ako stranka traži izuzeće predsjednika suda, odluku o izuzeću donosi predsjednik neposred-

no višeg suda. O zahtjevu sranaka za izuzeće predsjednika vrhovnog suda u republici odnosno autonomnoj

pokrajini, Vrhovnoga vojnog suda ili Saveznog suda odlučuje opća sjednica tog suda. Prije donošenja rješenja o izuzeću uzet će se izjava od suca ili suca porotnika čije se izuzeće

traži, a prema potrebi obavit će se i drugi izvidaj. Protiv rješenja kojim se zahtjev za izuzeće prihvaća nije dopuštena žalba. a protiv rješenja

kojim se zahtjev odbija nije dopuštena posebna žalba.

Član 75. Kad sudac ili sudac porotnik sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzeće, dužan je odmah

obustaviti svaki rad na tom predmetu; a ako je u pitanju izuzeće iz člana 71. točke 6. ovog zako- na, može do donošenja rješenja o zahtjevu poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode.

Član 76. Odredbe o izuzeću sudaca i sudaca porotnika primjenjivat će se na odgovarajući način i na

zapisničare.

O izuzeću zapisničara odlučuje predsjednik vijeća odnosno vijeće.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 177.

Glava četvrta

STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI

Član 77. Stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba. Posebnim propisima određuje se tko može biti stranka u postupku osim fizičkih i pravnih

osoba. Parnični sud može. iznimno, s pravnim učinkom u određenoj parnici. priznati svojstvđ'!tran­

ke i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost prema odredbama st. 1. i 2. ovog člana ako utvrdi da. s obzirom na predmet spora. u suštini udovoljavaju bitnim uvjetima za stjecanje stranačke sposobnosti, a osobito ako raspolažu društvenim sredstvima odnosno imovi- nom na kojoj se može provesti izvršenje.

Protiv rjeJenja iz stavka 3. ovog člana kojim se priznaje svojstvo stranke u parnici nije dopuš- tena posebna žalba.

Član 78. Kad su društveni pravobranilac samoupravljanja i javni tužilac zakonom ovlašteni da pokre-

nu parnični postupak, oni mogu poduzimati radnje u postupku potrebne za ostvarivanje svojih ovlaštenia,

Član 79. Stranka koja je potpuno poslovno sposobna može sama obavljati radnje u postupku (parnič­

na sposobnost). Punoljetna osoba kojoj je djelomično ograničenaposlovna sposobnost parnične je sposobna

u granicama svoje poslovne sposobnosti. Maloljetnik-koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parnično je sposoban u granicama

u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost.

Član 80. Stranku koja nema pamičnu sposobnost zastupa njezin zakonski zastupnik. lakonski zastupnik odreduje se zakonom ili aktom nadležnoga državnog organa donesenim

na temelju zakona.

Clan 81. Zakonski zastupnik mole u ime stranke poduzimati sve radnje u postupku; ali akoje za pod-

. noJenje ili povlačenje tulbe za priznanje odnosno za odricanje od tulbenog zahtjeva, za zaklju- čenje nagodbe ili za poduzimanje druJlh radnji u postupku u posebnim propisima odredeno da zastupnik mora imati posebno ovidtenje, on može te radnje poduzimati samo ako ima takvo ovlaštenje.

Osoba koja se pojavljuje kao zakonski zastupnik dužna je na zahtjev suda dokazati da je za- konski zastupnik. Kad je za poduzimanje odredenih radnji u postupku potrebno posebno ovlaš- tenje. zakonski zastupnik dužan je dokazati da ima takvo ovlaštenje.

Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu pal- nju u zastupanju, obavijestit će o tome organ starateljstva. Ako bi zbog propuštanja zastupnika mogla nastati šteta za osobu pod starateljstvom, sud će zastati s postupkom i predložiti da se odredi drugi zakonski zastupnik.

. Član 82. U toku cijelog postupka sud će. po službenoj dužnosti, paziti može li osoba koja se pojavljuje

kao stranka biti stranka u postupku i je li parnično sposobna, zastupa li parnične nesposobnu stranku njezin zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebno ovlaštenje kad je ono po- trebno.

Član 83. Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, a taj

se nedostatak može otkloniti, pozvat će tužitelja da izvrš! potrebne ispravke u tužbi ili će podu- zeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku.

Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik ne- ma posebno ovlaštenje kad je ono potrebno, zatražit će da nadležni organ starateljstva postavi staratelja parnično nesposobnoj osobi odnosno pozvat će zakonskog zastupnika da pribavi po- sebno ovlaštenje ili će poduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parnične nesposobna stranka bila pravilno zastupana.

Sud može odrediti stranci rok za otklanjanje nedostataka iz st. l. i 2. ovog člana. Dok se ne otklone ti nedostaci, mogu se u postupku poduzimati samo one radnje zbog čije bi

odgode mogle nastati štetne posljedice za stranku. Ako se navedeni nedostaci ne mogu otkloniti ili ako odredeni rok bezuspjeJno pretekne, sud

će rješenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su zahvaćene tim nedostacima i odbaciti tužbu ako su nedostaci takve prirode da sprečavaju daljnje vođenje parnice.

Protiv rješenja kojim se naređuju mjere za otklanjanje nedostataka nije dopuštena žalba.

Str. 178. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Član 84. Ako se u toku postupka pred prvostepenim sudom pokaže da bi redovan postupak oko posta-

vljanja zakonskog zastupnika tuženiku trajao dugo, tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati štetne posljedice. sud će tuženiku postaviti privremenog zastupnika.

Oz uvjet iz stavka l. ovog člana sud će postaviti tuženiku privremenog zastupnika osobito u ovim slučajevima:

1) ako tuženik nije parnične sposoban, a nema zakonskog zastupnika; 2) ako postoje suprotni interesi tuženika i njegova zakonskog zastupnika; 3) ako obje stranke imaju istoga zakonskog zastupnika; 4) ako je boravište tuženika nepoznato, a tuženik nema punomoćnika; 5) ako se tuženik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomoćnikau SFRJ, nalaze u

inozemstvu, a dostava se nije mogla obaviti. O postavljaliju privremenog zastupnika sud će bez odgode obavijestiti organ starateljstva, a i

stranke kad je to moguće.

Član 85. Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i dužnosti zakonskog

zastupnika. Ta prava i dužnosti privremeni zastupnik vrši sve dok: se tuženik ili njegov punomoćnik ne

pojavi pred sudom odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja.

Član 86. Ako je privremeni zastupnik postavljen tuženiku iz razloga navedenih u članu 84. stavku 2.

toč. 4. i S. ovog zakona, sud će izdati oglas koji će objaviti u republičkom odnosno pokrajinskom službenom listu i na oaIasnoj ploči suda, a prema potrebi i na drugi prikladan način.

Oglas treba da sadrži: naznaku suda koji je postavio privremenog zastupnika, zakonsku osnovu, ime tuženika kome se postavlja zastupnik, predmet spora, ime zastupnika i lijegovo za- nimanje i boravište te upozorenje da će zastupnik zastupati tuženika u postupku sve dok se tuže- nik ili lijegov punomoćnik ne pojavi pred sudom odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da-··je postavio staratelja. .

Član 81. Pamična sposobnost državljanina SFRJ procjenjuje se prema zakonu republike odnosno au-

tonomne pokr,yine koji je mjerodavan za utvrdivalije lijegove poslovne sposobnosti. DržavljaniirSFRJ koji nije pamično sposoban prema zatonu republike odnosno autonomne

pokr~jine koji je mjerodavan za procjenjivanje njegove poslovne sposobnosti, a pamično je spo- soban prema zakonu republike odnosno autonomne pokrajine pred čijim se sudom provodi po- stupak. može sam poduzimati radnje u postupku. Njegov zakonski zastupnik može poduzimati radnje u postupku samo dok taj državljanin ne izjavi da sam preuzima vodenje parnice.

Član 88. Strani državljanin koji nije parnične sposoban prema zakonu države čiji je državljanin, a par-

nično je spososban prema zakonu republike odnosno autonomne pokrajine pred čijim se sudom provodi postupak, može sam poduzimati radnje u postupku. Zakonski zastupnik može poduzi- mati radnje u postupku samo dok strani državljanin ne izjavi da sam preuzima vodenje parnice.

Glava peta

PUNOMOĆNICI

Član 89. Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punornočnika,ali sud može

pozvati stranku koja ima punomoćnikada se pred sudom osobno izjasni o činjenicama koje tre- ba utvrditi u parnici.

Stranka koju zastupa punomoćnikmože uvijek doći pred sud i davati izjave pored svog pu- nomoćnika.

Član 90. Punomoćnik može biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna. osim osoba koje se

bave nadripisarstvom. Ako se kao punomoćnik pojavi osoba koja se bavi nadripisartstvom, sud će takvoj osobi

uskratiti daljnje zastupaoje i o tome odmah obavijestiti stranku. Zalba protiv rješenja o uskraćivanju zastupanja ne zadržava izvršenje rješenja. Ako utvrdi da punomoćnik koji nije odvjetnik nije sposoban obavljati tu dužnost, sud će

upćzoriti stranku na štetne posljedice koje mogu nastati zbog nepravilnog zastupanja.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 179.

Član 9l. Ako u parnicama o imovinskopravnim zahtjevima vrijednost predmeta spora prelazi 25.000

dinara. punomoćnici pravnih osoba mogu biti samo osobe koje imaju položen pravosudni ispit.

Clan 92. Radnje u postupku što ih punomoćnik poduzima u granicama punomoći imaju isti pravni

učinak kao da ih je poduzela sama stranka.

Član 93. Stranka može izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomoćnika na ročištu na kome je ta izjava

dana. Ako je punomoćnikpriznao koju činjenicu na ročištu kome stranka nije prisustvovala ili je

koju činjenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove, sud će ci- jeniti obje izjave prema članu 221. stavku 2. ovog zakona.

Član 94. Opseg punomoći odreduje stranka. Stranka može ovlastiti punomočnika da poduzima samo određene radnje ili da poduzima

sve radnje u postupku.

Član 95. Ako je stranka izdala odvjetniku punomoć za vođenje parnice, a nije pobliže odredila ovlaš-

tenja u punomoći. odvjetnik je ovlašten na temelju takve punomoći: l) obavljati sve radnje u postupku, a osobito podnijeti tužbu, povući je, priznati tužbeni zah-

tjev ili se odreći tužbenoI zahtjeva. zaključiti nagedbu, podnijeti pravni lijek i odreći se ili odu- stati od njega te zahtijevati izdavanje privremenih mjera osiluranja;

2) stavljati zahtjev za izvrJenje ili osiguranje i poduzimati potrebne radnje u postupku JJ. po- vodu takva zahtjeva;

3) od protivne stranke primiti dosuđene troškove; 4) punomoć prenijeti na druBol odvjetnika ili ovlastiti drulog odvjetnika na poduzimanje sa-

mo pojedinih radnji u postupku. za podDolel\ie prijedloga za ponavljanje postupka odvjetniku je potrebna posebna punomoć,

ako je od pravomoćnosti odluke proteIdo vile od leit mjeseci. Odvjetnika može zamjenjivati odvjetnički pripravnik koji je kod njega zaposlen, i to samo

pred sudom PrvOI stepena, uz uvjete iz člana 91. ovog zakona.

Član 96. Ako stranka u punomoći nije pobliže odredila ovlaštenja punomočnika, punomoćnik koji ni-

je odvjetnik može, na temelju takve punomoći, obavljati sve radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebno izričito ovlaštenje za povlačenje tužbe, za priznanje ili za odricanje od tužbenog zah- tjeva, za zaključenje nagodbe, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenošenje puno- moći na drugu osobu te za podnošenje izvanrednih pravnih lijekova.

Član 97. Stranka izdaje punomoć pismeno ili usmeno na zapisnik kod suda. Stranka koja nije pismena ili nije u stanju potpisati se stavit će na pismenu punomoćumjesto

potpisa otisak kažiprsta. Ako se u tom slučaju punomoć iz~e osobi koja nije odvjetnik, potreb- na je prisutnost dvojice svjedoka koji će se potpisati na punomoći.

Ako posumnja u istinitost pismene punomoći, sud mole rješenjem odrediti da se podnese ovjerena punomoć. Protiv tog rješenja nije dopuštena žalba.

Član 98. Punomoćnik je dužan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomoć. Sud može dopustiti da radnje u postupku za stranku privremeno obavi osoba koja nije pod-

nijela punomoć, ali će istovremeno narediti toj osobi da naknadno u određenom roku podnese punomoć ili odobrenje stranke za obavljanje parnične radnje.

Dok ne pretekne rok za podnošenje punomoći, sud će odgoditi donošenje odluke. Ako taj rok bezuspješno pretekne, sud će nastaviti postupak, ne uzimajući u obzir radnje što ih je obavi- la osoba bez punomoći.

Sud je dužan u toku cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao punomoćnik ovlaštena za zastupanje. Ako sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao punomoćnik nije ovlaš- tena za zastupanje. ukinut će parnične radnje što ih je ta osoba poduzela ako te radnje nije stran- ka naknadno odobrila.

Str. J80. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Član 99. Stranka može punomoć u svako vrijeme opozvati, a punomoćnik je može u svako vrijeme ot-

kazati. Opozivanje odnosno otkaz punomoći mora se saopćiti sudu pred kojim se vodi postupak pi-

smeno ili usmeno na zapisnik. Opozivanje odnosno otkaz punomoći važi za protivnu stranku od časa kad joj je saopćen. Poslije otkaza punomoći punomoćnikje dužan još mjesec dana obavljati radnje za osobu ko-

ja mu je izdala punomoć ako je potrebno da od nje otkloni kakvu štetu koja bi u to vrijeme mo- gla nastati.

Član 100. Ako jc punomoćnikudano ovlaštenje da može obavljati sve radnje u postupku, a stranka od-

nosno njezin zakonski zastupnik umre ili postane poslovno nesposoban. ili ako zakonski zastup- nik bude razriješen dužnosti, punomoćnikje ovlašten i nadalje poduzimati radnje u postupku, ali nasljednik odnosno novi zakonski zastupnik može opozvati punomoć.

U slučajevima navedenim u stavku 1. ovog člana punomoćnikukoji nije odvjetnik uvijek pre- staju ovlaštenja koja se u punomoći moraju izričito navesti (član 96).

Član. 101. Prestankom pravne osobe prestaje j punomoć koju je ona izdala. U slučaju stečaja punomoć koju je izdao stečajni dužnik prestaje kad prema važećim propisi-

ma nastupe pravne posljedice otvaranja steč&,jnog postupka. Iznimno od odredaba st. 1. i 2. ovog člana, punomoćnikje dužan još mjesec dana obavljati

radnje u postupku ako je potreban da od stranke otkloni štetu.

Glava šesta

JEZIK U POSTUPKU

Član 102. Stranke i drugi sudionici u postupku imaju pravo pri sudjelovanju na ročiJtima i pri usme-

nom poduzimanju drugih procesnih radnji pred sudom upotrebljavati svoj jezik. Ato se postu- pak ne vodi na jeziku stranke odnosno drugih sudionika u postupku, osigurat će im se usmeno prevođenje na njihov jezik onoga Ito se na ročištu iznosi te usmeno prevođenje isprava koje se na ročištu koriste radi dokazivanja.

Stranke i drugi sudionici u postupku poučit će se o pravu da usmeni postupak pred sudom prate na svom jeziku uz pomoć tumača. Oni se mogu odreći prava na prevođenje ako izjave da znaju jezik na kojem se vodi postupak. U zapisniku će se zabilježiti da im je dana pouka te izjave stranaka odnosno sudionika.

Prevođenje obavljaju tumači.

Član 103. Pozivi. odluke i druga sudska pismena upućuju se strankama i drugim sudionicima u postup-

ku na jeziku naroda koji je u službenoj upotrebi u sudu. Ako je u sudu u službenoj upotrebi i koji od jezika narodnosti Jugoslavije, sud će na tom je-

ziku dostavljati sudska pismena onim strankama i sudionicima u postupku koji su pripadnici te narodnosti i u postupku se služe tim jezikom. Stranke i drugi sudionici u postupku mogu zahti- jevati da im se sudska pismena dostavljaju na jeziku na kojem se vodi postupak.

Član 104. Stranke i drugi sudionici u postupku upućuju sudu svoje tužbe, žalbe i druge podneske na je-

ziku naroda ili narodnosti koji je u službenoj upotrebi u sudu. Stranke i drugi sudionici u postupku mogu upućivati sudu svoje podneske i na jednom od je-

zika naroda Jugoslavije koji nije u službenoj upotrebi u tom sudu. Stranke i drugi sudionici u postupku mogu upućivati sudu svoje podneske i na jeziku narod-

nosti Jugoslavije koji nije u službenoj upotrebi u sudu ako je to u skladu s ustavom. zakonom ili drugim propisima koji važe na području tog suda.

Član 105. Troškovi prevođenjanajezik naroda i narodnosti Jugoslavije koji nastaju primjenom odreda-

ba ustava i ovog zakona o pravu pripadnika naroda i narodnosti Jugoslavije na upotrebu svog je- zika padaju na teret sredstava suda.

DODATAK ING REGISTRA 1991.

Glava sedma

PODNESCI

Str. 181.

Clan 106. Tužba, odgovor na tužbu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saopćenja koji se daju

izvan rasprave podnose se pismeno (podnesci). Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržati sve ono što je potrebno da bi se u vezi s

njima mogle postupiti. Oni osobito treba da sadrže: oznaku suda. ime, zanimanje i prebivalište odnosno boravilte stranaka. njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih imaju, pred- met spora, sadržaj izjave i potpis podnosioca.

Ako izjava sadrži kakav zahtjev. stranka treba da u podnesku navede činjenice na kojima te- melji zahtjev i dokaze kad je to potrebno.

Izjava koja se daje podneskom može se, umjesto podneskom, dati usmeno na zapisnik kod parničnog suda.

Clan 107. Podnesci koje treba dostaviti protivnoj stranci predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka

za sud i protivnu stranku. Tako treba postupiti i kad se uz podnesak podnose prilozi. Ako je na protivnoj strani više osoba koje imaju zajedničkogazakonskog zastupnika ili puno-

močnika mogu se za sve te osobe podnesci i prilozi predavati u jednom primjerku.

Clan 108. Isprave koje se prilažu podnesku podnose se u izvorniku ili u prijepisu. Ako stranka priloži ispravu u izvorniku, sud će takvu ispravu zadržati, a protivnoj stranci do-

pustiti da je razlleda. Kad prestane potreba da se takva isprava drti u sudu, vratit će se pdnosio- cu na njegov zahtjev, ali sud može tratiti od podnosioca da spisima priloži prijepis isprave.

Ako je isprava prilotena u prijepisu, sud će na zahtjev protivne stranke pozvati podnosioca da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dopustiti da je prelleda. :Kad je to po- trebno, sud će odrediti rok u kojem se isprava ima predati odnosno prolledati.

Protiv tih rjeIenja nije dopuštena žalba. "

Clan 109. Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postu-

piti, sud će podnosioca poučiti i pomoći mu da podnesak ispravi odnosno dopuni i u tu svrhu može ga pozvati u sud ili mu vratiti podnesak radi ispravka.

Kad sud vrati podnesak podnosiocu radi ispravka ili dopune. odredit će rok za ponovno pod- nošenje podneska.

Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku odrede- nom za dopunu ili ispravak, smatrat će se da je podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio podnesen.

Smatrat će se da je podnesak povučen ako ne bude vraćen sudu u određenom roku; a ako bude vraćen bez ispravka odnosno dopune, odbacit će se.

Ako podnesci ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka, sud će pozvati pod- nosioca da ih u određenom roku podnese. Ako podnosilac ne postupi po tom nalogu, sud će podnesak odbaciti. Iznimno, sud može odrediti da se podnesci i prilozi prepišu na trošak stran- ke.

Član 110. Parnični sud kaznit će novčano od 500 dinara osobu koja u podnesku vrijeda sud, stranku ili

drugog sudionika u postupku. Izrečena kazna prema stavku l. ovog člana ne utječe na izricanje kazne za krivično djelo. Ako osoba koja je novčano kažnjena ne može platiti tu kaznu, ona će se zamijeniti zatvorom,

čije trajanje odmjerava sud razmjerno visini izrečene kazne, ali koje ne može biti dulje od deset dana.

Odredba stavka 3. ovog člana primijenit će se u svim slučajevima kad sud izriče novčanu kaz- nu (čl. 248, 255. 316. i 318).

Str. J82. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Glava osma

ROKOVI l ROČIŠTA

Rokovi

Član Ill. Ako rokovi nisu odredeni zakonom, odreduje ih sud s obzirom na okolnosti slučaja. Rok koji sud odredi može se produljiti na prijedlog zainteresirane osobe ako za to postoje

opravdani razlozi. Prijedlog se mora podnijeti prije proteka roka čije se produljenje traži. Protiv rješenja o produljenju roka nije dopuštena žalba.

Član 112. Rokovi se računaju na dane, mjesece i godine. Ako je rok odreden na dane, u rok se ne uračunava dan kad je dostava ili saopćenjeobavlje-

no odnosno dan u koji pada događaj otkad treba računati trajanje roka, već se za početak roka uzima prvi idući dan.

Rokovi određeni na mjesece odnosno na godine završavaju se protekom onog dana posljed- njeg mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpočeo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca.

Ako posljednji dan roka pada na državni praznik, ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud ne radi, rok istječe protekom prvoga idućeg radnog dana.

Član 113. Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je dan u roku ako je prije nego što rok pretekne

predan nadležnom sudu. Ako je podnesak upućen preko pone preporučenom pošiljkom ili telegrafski, dan predaje

polti smatra se danom pred~e sudu kojemu je upućen. Ako je podnesak upućen telegrafski, a ne sadrži sve Ito je potrebno da bi se po njemu moglo

postupiti, smatrat će se da je dan u roku ako uredan podnesak naknadno bude predan sudu ili bude upućen sudu preporučenompoliljkom u roku od tri dana od dana predaje brzojava pošti.

za osobe koje se nalaze u .Jugoslavenskoj narodnoj armiji na obaveznoj vojnoj službi dan predaje podneska vojnoj jedinici odnosno vojnoj ustanovi ili štabu smatra se danom predaje su- du.

Oredbe stavka 4. ovog člana odnosi se i na ostale osobe u Jugoslavenskoj narodnoj armiji ko- je se nalaze u službi u vojnim jedinicama odnosno vojnim ustanovama ili štabovima u mjestima u kojima ne postoji redovna pošta.

Za osobe lišene slobode dan predaje podneska upravi zatvora, kazneno-popravne ustanove ili odgojno-popravnog doma smatra se danom predaje sudu.

Ako je podnesak koji je vezan za rok predan ili upućen nenadležnom sudu prije proteka ro- ka. a stigne nadležnom sudu nakon proteka roka, smatrat će se da je na vrijeme podnesen ako se njegovo podnošenje nenadležnom sudu može pripisati neznanju ili očitoj pogrešci podnosioca.

Odredbe st. 1. do 7. ovog člana primjenjuju se i na rok u kojem se prema posebnim propisi- ma mora podići tužba a i na rok zastare potraživanja ili kakva drugog prava.

Ro~ilta

Clan 114. Ročište odreduje sud kad je to zakonom propisano ili kad to zahtijevaju potrebe postupka.

Protiv rješenja o određivanju ročišta nije dopuštena žalba. Sud će na ročište pravovremeno pozvati stranke i ostale osobe čija se prisutnost smatra po-

trebnom. Uz poziv će se stranci dostaviti podnesak koji je dao povod za određivanje ročišta, a u pozivu će se naznačiti mjesto, prostorija i vrijeme održavanja ročišta. Ako se uz poziv ne dosta- vlja podnesak, u pozivu će se navesti stranke, predmet spora te radnja koja će se na ročištu oba- viti.

Sud će u pozivu osobito upozoriti na zakonske posljedice izostanka s ročišta.

Clan 115. Ročište se, u praviJu, održava u sudskoj zgradi. Sud može odlučiti da se ročište održi izvan sudske zgrade kad ustanovi da je to nužno ili da

će se na taj način uštedjeti u vremenu ili u troškovima postupka. Protiv takva rješenja nije do- puštena žalba.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 183.

Član 116. Sud može ročilte odgoditi kad je to potrebno radi izvoderija dokaza ili kad za to postoje dru-

gi opravdani razlozi. Kad se ročilte odgodi, sud će po mogućnosti prisutnima odmah saopćitimjesto i vrijeme no-

vog ročišta. Protiv rjeIenja o odgodi ročišta nije dopuštena !alba.

Povrat u plijalaje Itaaje

Član 117. Ako stranka propusti ročište ili rok za poduzimarije kakve radnje u postupku i zbog toga

izgubi pravo na poduzimarije te radnje, sud će toj stranci na njezin prijedlog dopustiti da na- knadno obavi tu radnju (povrat u prijašnje stal\ie) ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za propuitanje.

Kad se dopusti povrat u prijairije stanje. parnica se vraća u ono stanje u kojem se nalazila pri. je propuitanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog propuitanja donio.

tian 118. Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se sudu kod kojegaje trebalo obaviti propušte-

nu radl\iu. Prijedlog se mora podnijeti u roku od petnaest dana, računajući od dana kad je prestao raz-

log koji je uzrokovao propuštanje; a ako je stranka tek kasnije saznala za propuitanje - od dana kad je za to saznala.

Nakon proteka tri mjeseca od dana propultaIUa ne može se trUiti povrat u prijaInje stanje. Ako se povrat u prijaInje swue predlale zbog propultaDja ro~ predlagač je dužan istovre-

meno' s podnolenjem prijedloga obaviti i propultenu radnju.

. Član 119. Nete se dopustiti povrat u prijaInje stanje ato je propujten rot za stavljanje prijedlo.. da se

dopusti povrat u prijaltUe stanje ili ako je propuJteno roeilte odredeno u povodu prijedloga za povrat u prijainje stanje.

Član 120. Prijedlog za povrat u prijaInje staJ\je. u pravilu, ne ulječe na tok pamice, ali sud mole odluči­

ti da se postupak prekine do pravomoćnosti rjelotUa oprijedlolu. Ako je sud donio odluku da se postupak prekine, a pred vilim je sudom u toku postupak u

povodu žalbe, obavijestiti će se vili sud o toj odluci.

Član 121. Nepravovremene i nedopuštene prijedloge za povrat u prijašnje stanje odbacit će predsjednik

vijeća rjeIenjem. U vezi s prijedlogom za povrat u prijaInje stanje sud će zakazati ročište, osim ako su činjeni­

ce na kojima se prijedlog temelji općepoznate.

Član 122. Protiv rješenja kojim se prihvaća prijedlog za povrat u prijašnje stanje nije dopuštena žalba,

osim ako je prijedlog prihvaćen protivno članu 119. ovog zakona ili prijedlog koji je nepravovre- meno podnesen.

Glava deveta

ZAPISNICI

Član 123. Zapisnik se sastavlja o radnjama poduzetim na ročištu. Zapisnik se sastavlja i o važnijim izjavama ili saopćenjimakoje stranke ili drugi sudionici da-

ju izvan ročišta. O manje važnim izjavama ili saopćenjimaneće se sastavljati zapisnik, nego će se samo staviti službena bilieška na spisu.

Zapisnik piše zapisničar.

Član 124. U zapisnik se unosi: naziv i sastav suda. mjesto gdje se obavlja radnja, dan i čas kad se oba-

vlja radnja. naznaka predmeta spora i imena prisutnih stranaka odnosno trećih osoba i njihovih zakonskih zastupnika odnosno punomoćnika.

Str. 184. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Zapisnik treba da sadrži bitne podatke o sadržaju poduzete radnje. U zapisnik o glavnoj ras- pravi osobito te se unijeti: je li rasprava bila javna ili je javnost bila isključena.sadmu izjava stra- naka. njihovi prijedlozi, dokazi koje su ponudile. dokazi koji su izvedeni. uz navođenjesadržaja iskaza svjedoka i vjeJtaka te odluke suda donesene na ročištu.

Clan 125. Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije ništa brisati, dodati ili mijenjati. Prekri-

žena mjesta moraju ostati čitljiva.

Clan 126. Zapisnik se sastavlja tako da predsjednik vijeća kazuje glasno zapisničara što će unijeti u za-

pisnik. Stranke imaju pravo da pročitaju zapisnik ili zahtijevati da im se pročita te staviti svoje prigo-

vore na sadržaj zapisnika. To pravo imaju i druge osobe čija je izjava unesena u zapisnik, ali samo u vezi s onim dije-

lom zapisnika koji sadrži njihovu izjavu. Ispravci jJi dodaci u pogledu sadržaja zapisnika koje treba provesti u povodu prigovora stra-

naka ili drugih osoba ili po službenoj dužnosti unijet te se na k~u zapisnika. Na zahtjev tih oso- ba unijet će se i prigovori koji nisu prihvaćeni.

CJan 127. Zapisnik potpisuju predsjednik vijeća. zapisničar, stranke odnosno njihovi zakonski zastup-

nici ili punomoćnici i tumač. Svjedok i vjeJtak potpisuju svoj iskaz na zapisniku kad se oni saslušavaiu pred zamolienim

sucem ili predsjednikom vijeća. Nepismena osoba ili osoba koja se ne može potpisati stavit će na zapisnik otisak kažiprsta. a

zapisničar će ispod otiska upisati njezino ime i prezime. Ako se koja stranka, njezin zakonski zastupnik ili punomoćnik,svjedok ili vjdtak udalji prije

potpisivanja zapisnika ili ne želi potpisati zapisnit, zabiUe!it će se to u zapisnik i navesti razlog koji je iznesen.

Clan 128. O vijećanju iglasanju sastavlja se poseban zapisnik. Ako je kod viJcg suda u postupku u vezi

s pravnim !ijekom odluka donesena jednoglasno. neće se sastaviti zapisnik, nego će se na izvor- niku odluke staviti bilješka o vijećanju iglasanju.

Zapisnik o vijećanju i glasaniu sadrži tok glasanja i odluku koja je donesena. Odvojena mišljenja priključuju se zapisniku o vijećanju i glasanju ako nisu unesena u sam

zapisnik. Zapisnik odnosno bilješku o gJasanju potpisuju svi članovi vijeća i zapisničar. Zapisnik o vijećanju i glasanju zatvorit će se u poseban omot. Taj zapisnik može razgledati

samo viši sud kad rješava o pravnom lijeku i u tom slučaju zapisnik će se ponovno zatvoriti u po- seban omot i na omotu naznačiti da je zapisnik razgledan.

Glava deseta

DONOŠENJE ODLUKE

tian J29. Sud donosi odluke u obliku presude ili rješenja. O tužbenorn zahtjevu sud odlučuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda rješe-

niem, Kad ne odlučuje presudom, sud odlučuje rješenjem. U postupku izdavanja platnog naloga rješenje kojim se prihvaća tužbeni zahtjev donosi se u

obliku platnog naloga. Odluka o troškovima u presudi smatra se rješenjem.

Čjan 130. Odluke vijeća donose se nakon vijećanja glasanjem. U prostoriji u kojoj se vijeća i glasa mogu biti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar. Kad treba donijeti odluku o jednostavnijim pitanjima, vijeće može odluku donijeti i u sa-

mom zasjedanju.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 185.

Clan 131. Predsjednik vijeća rukovodi vijećanjem i gJasarQem i glasa pOIJjedrQi. On se brine da se o

svim pitanjima svestrano i potpuno raspravlja. Za svaku odluku vijeta potrebna je većina glasova. Clanovi vijeta ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeća. Clan vi-

jeća koji je pri glasanju o kojem ranijem pitanju ostao u manjini ne mole se suzdr!ati od glasanja o pitanju o kojem se ima kasnije odlučiti. .

Ako se u vezi s pojedinim pitanjima o kojima se odlučuje glasovi podijele na vile različitih mišljenja, tako da nijedno od njih nema većinu, razdvojit će se pitaJUa i glasanje će se ponavljati sve dok se ne postiane većina. Ako se u pogledu visino nOVČAne svote ili količino glasovi podijeje na vile od dva milljenja, ponovno će se raspravljati o razlozima za svato milijo.; pa ako se i nakon toga ne mok·postići većina, glasovi dani za n~veću novčanu svotu ili količinu dodat će se glasovima danim za najbti!u manju novčanu svotu ili količinu dok se ne postigne većina.

Clan 132. Prije odlučivanja o glavnoj stvari sud odlučuje je li potrebno dop~niti postupak te o drugim

prethodnim pitaqjima. Ako pri rjelavanju o glavnoj stvari treba odlučiti o vile zahtjeva, glasat će se o svakom zab-

tjevu napose.

Glava jedanaesta

DOSTAVA PISMENA I RAZMATRANJE SPISA

N.~ID dostave

Clan 133. Pismena se dostav)jlYu, u pravilu, preko pošte, a mogu le dostavljati preko određenog radni-

ka u sudu, preko nad)e!nol organa opčine ili neposredno u sudu.

CJan 134. Dostava dr!avnim oraanima i pravnim osobama obavlja lep~ompismena osobi ovldte-

noj za primanje pismena ili radniku koji se zatekne u uredu odnosno poslovnoj prostoriji. Kad pismeno treba dostaviti drultvenom pravobraniocu samoupravijaDja, javnom tu!ilaltvu

ili javnom pravobranUaltvu, dostava se obavlja predajom pismena JVelovoj pisarnici. Danom do- stave smatra se dan pred~e pismena pisarnici.

Dostava prema odredbama stavka l. ovog člana obavlja se i kad su stranke, navedene u tom stavku. za svog punomoćnika odredile osobu koja je njihov radnik.

Član 135. Vojnim osobama, radnicima milicije i radnicima kopnenoga, riječnoga, pomorskoga i zrač­

nog prometa poziv se dostavlja preko njihove komande odnosno neposrednog stariešine, a pre- ma potrebi mogu im se na taj način dostavljati i ostala pismena.

Clan 136. Kad dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inozemstvu ili strancima koji uživlYu

pravo imuniteta, dostava će se obaviti diplomatskim putem, ako u međunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu (član 146) nije što drugo određeno.

Ako se dostava pismena ima obaviti državljanima SFRJ u inozemstvu, to se može učiniti preko nadležnoga konzularnog predstavnika ili diplomatskog pređstavnika SFRJ koji obavlja konzularne poslove u toj stranoj državi. Takva dostava pravovaljana je samo alco osoba kojoj se pismeno dostavlja pristane da ga primi.

Član 137. Osobama lišenim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora, kazneno-popravne usta-

nove ili odgojno-popravnog doma.

Clan 138. Kad stranka ima zakonskog zastupnika odnosno punomoćnika, dostava se obavlja zakon-

skom zastupniku odnosno punomočniku, ako u ovom zakonu nije Ito drugo određeno. Ako stranka ima više zakonskih zastupnika odnosno punomočnika,dovoljno je dostavu oba-

viti jednom od njih.

Član 139. Dostava odvjetniku kao punomoćniku može se obaviti i predajom pismena njegovu namieš-

teniku u odvjetničkom uredu.

Str. /86. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Član 140. Dostava se obavlja radnim danom, i to danju, u stanu ili na radnom mjestu osobe kojoj se

dostava ima obaviti ili u sudu kad se ta osoba tamo zatekne. Dostava se može obaviti i u drugo vrijeme i na drugom mjestu, po pristanku osobe kojoj se

dostava ima obaviti ili na temelju posebne odluke suda koju je dostavljačdužan na zahtjev poka- zati.

Odredba da se dostava obavlja samo radnim danom ne važi za dostavu poštom.

Član 141. . Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostava se obavlja

predajom pismena kome od njezinih odraslih članova domaćinstva,koji je dužan primiti pisme- no. Ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno će se predati kućepazitelju ili susjedu, ako oni na to pristanu.

Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta se oso- ba tu ne zatekne, dostava se može obaviti osobi koja na istom mjestu radi, ako ona pristane da primi pismeno.

Predaja pismena drugoj osobi nije dopuštena ako ona sudjeluje u parnici kao protivnik osobe kojoj se dostava ima obaviti.

Član 142. Tužba, platni nalog, izvanredni pravni lijek, presuda i rješenje protiv kojih je dopuštena po-

sebna žalba dostavit će se osobno stranci odnosno njezinu zakonskom zastupniku odnosno pu- nomoćniku. Ostala pismena dostavit će se osobno kad je to ovim zakonom izričito odredeno ili lead sud smatra da je zbog priloženih isprava u izvorniku ili iz kojega drugog razloga potrebna veća opreznost.

AIeo se osoba kojoj se pismeno mora osobno dostaviti ne zatekne tamo gdje se dostava ima obaviti, dostavljač će se obavijestiti kad bi i na kojem mjestu mogao tu osobu zateći i ostaviti joj Ieod jedne od osoba navedenih u članu 141. st. 1. i 2. ovog zakona pismenu obavijest da radi pri- manja pismena bude u određeni dan i sat u svom stanu odnosno na svome radnom mjestu. Ako i nakon toga dostavljač ne zatekne osobu leojoj se pismeno ima dostaviti, postupit te se prema odredbama člana 141. ovog zakona, i time se smatra da je dostava obavljena.

Ato pismeno iz stava l. ovog člana treba dostaviti ddavnim organima i pravnim osobama, dostava se obavlja prema odredbama člana 134. ovog zaleona.

tIan 143. Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti odsutna i da joj osobe navedene u

članu 141. st. 1. i 2. ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati, vratit će se pismeno sudu uz naznaku gdje se odsutni nalazi.

Odbijauje primitka

Član 144. Kad osoba kojoj je pismeno upućeno odnosno odrasli član njezina domaćinstva odnosno

ovlaštena osoba ili radnik državnog organa i pravne osobe bez zakonitog razloga odbije da primi pismeno, dostavljač će ga ostaviti u stanu ili ti prostorijama gdje ta osoba radi ili će pismeno sta- viti na vrata stana ili prostorije. Na dostavnici će zabilježiti dan, čas i razlog odbijanja primitka, a i mjesto gdje je pismeno ostavljeno, i time se smatra da je dostava obavljena.

Promjena stana

Član 145. Kad stranka ili njezin zakonski zastupnik do dostave drugostepene odluke kojom se postu-

pak završava promijene svoje prebivalište ili stan. dužni su o tome odmah obavijestiti SUd. Ako oni to ne učine, a dostavljač ne može saznati u koje su se mjesto odnosno stan odselili,

sud će odrediti da se sve daljnje dostave u parnici za tu stranku obavljaju stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda.

Dostava se smatra obavljenom nakon proteka osam dana od dana stavljanja pismena na ogla- snu ploču suda.

Kad punomoćnik odnosno za primanje pismena do dostave drugostepene odluke kojom se postupak završava promijeni svoje prebivalište ili stan, a ne obavijesti o tome sud, dostava će se obaviti kao da punomoćnik nije ni postavljen.

(Nastavak u idućem DODATKU)

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 187.

Punomo~nik za primanje pismena

tian 146. Stranku ili njezina zakonskog zastupnika koji se nalaze u inozemstvu, a nemaju punomoćni­

ka u SFRJ, pozvat će sud da u primjerenom roku postave punomoćnikaza primanje pismena u SFRJ. Ako stranka ili njezin zakonski zastupnik ne postave takva punomoćnika,sud će stranci na njezin trošak postaviti privremenog zastupnika ovlaltenog za primanje pismena i o tome oba- vijestiti stranku odnosno njezina zakonskog zastupnika.

tIan 147. Ako ville osoba zajednički tuže, a nemaju zajedničkogazakonskog zastupnika odnosno pu-

nomoćnika, sud ih može pozvati da u odredenom roku imenuju ~ajedničkogpunomoćnika za primanje pismena. Istovremeno sud će obavijestiti tužitelje koga će od njih smatrati zajedničkim punomoćnikom za primanje pismena ako oni sami ne imenuju takva punomoćnika.

Odredbe stavka 1. ovog člana primjenjivat će se i kad je vile osoba tužene kao jedinstveni su- parničari..'

Utvrdivanje adrese

Član 148. Ako stranka ne može sama saznati adresu osobe kojoj pismeno treba dostaviti, sud će nasto-

jati od nadležnog organa uprave ili na drugi način dobiti potrebne podatke.

Dostavnica

tIan 149. Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuju primalac i dostavljač. Primalac će na do-

stavnici slovima sam napisati dan primitka. Ako je primalac nepismen ili nije u stanju potpisati se, dostavljač će ispisati njegovo ime i

prezime i slovima dan primitka te staviti napomenu zaita primalac nije stavio svoj potpis. Ako primalac odbije da potpi!e dostavnicu, dostavljačće to zabiljeliti na dostavnici i ispisati

slovima dan pred~e. i time se smatra da je dostava obavljena. Ako je dostava obavljena prema odredbi člana 142. stavka 2. ovog zakona, na dostavnici će se

pored potvrde o primitku pismena naznačiti da je prethodila pismena obavijest. Kad je' prema odredbama OVOI zakona pismeno predano drugoj osobi, a ne onoj kojoj se pi-

smeno imalo dostaviti, na dostavnici će dostavljač naznačiti odnos tih dviju osoba. Ato je na dostavnici netočno naznačen datum dostave, smatrat će se da je dostava obavljena

onog dana kad je pismeno predano. Ako je dostavnica nestala, dostava se može dokazivati i na drugi način.

Razmatranje i prepisivanje spisa

Clan 150. Stranke imaju pravo da razmatraju i P1'episuju spise parnice u kojoj sudjeluju. Ostalim osobama koje imaju opravdan interes može se dopustiti razmatranje i prepisivanje

pojedinih spisa. Kad je postupak u toku, dozvolu daje predsjednik vijeća; a kad je postupak zavr- Jen - predsjednik suda odnosno radnik u sudu koga on odredi.

Glava dvanaesta

TROSKOVI POSTUPKA

ParnU!ni troikovi

Clan 151. Parnične troškove čine izdaci' učlnieni u toku ili u povodu postupka. Parnični troškovi obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba kojima zakon pri-

znaje pravo na nagradu.

Clan 152. . Svaka stranka prethodno sama podmiruje troškove koje je uzrokovala svojim radnjama.

I

Str. 188. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Clan 153. Kad stranka predloži izvođenje dokaza, dužna je po nalogu suda unaprijed položiti iznos po-

treban za podmirenje tro.kova koji će nastati u povodu izvođenja dokaza. Kad izvodenje dokaza predlože obje stranke, ili kad ga sud odredi po službenoj dužnosti, sud

će odrediti da iznos potreban za podmirenje troškova polože obje stranke na jednake dijelove. Ako je sud odredio izvođenje dokaza po službenoj dužnosti, može odrediti da iznos položi samo jedna stranka.

Sud će odustati od izvođenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje troškova ne bude po- ložen u Toku Ito ga sud odredi. U tom će slučaju sud, s obzirom na sve okolnosti po svojem uvjerenju cijeniti od kakve je važnosti što stranka nije u roku položila iznos potreban za podmi- renje troškova. .

Iznimno od odredbe stavka 3. ovog člana, ako sud po službenoj dužnosti odredi izvođenje dokaza radi utvrđivanja činjenica u vezi s primjenom člana 3. stavka 3. ovog zakona, a stranke ne polože određeni iznos, troJkovi za izvođenje dokaza isplatit će se iz sredstava suda.

Clan 154. Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču nado-

knaditi troškove. Ako stranka djelomično uspije u parnici, sud može s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti

da svaka stranka podmiruje svoje troškove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj i umiešaču raz- mjeran dio troJkova. '.

Sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje su protivna stranka i njezin umjeSač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtje- va, a zbog tog dijela nisu nastali posebni trolkovi.

Prema rezultatu dokazivanja sud će odlučiti hoće li troškove iz člana 153. stavka 4. ovog za- tona podmirivati jedna ili obje stranke ili će ti troškovi pasti na teret sredstava suda.

Clan 155. Pri odlučivanju koji će se troškovi stranci nadoknaditi sud će uzeti u obzir samo troškove ko-

ji su bili potrebni radi vode~. parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova ocllufuje sud ocje.vujući brižljivo sve okolnosti.

Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troš- kovi prema toj tarifi.

Clan 156. Stranka je dužna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci troškove koje je

uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio. Sud može odlučiti da zakonski zastupnik ili punomoćnikstranke nadoknadi protivno] stranci

troškove koje je uzrokovao svojom krivnjom.

Clan 157. Ako tuženik nije dao povod za tužbu i ako je u odgovoru na tužbu odnosno na pripremnom

ročištu, a ako se ne održava pripremno ročište:" onda na glavnoj raspravi, prije nego što se upu- stio u raspravljanje o glavnoj stvari, priznao tužbeni zahtjev, tužitelj će nadoknaditi tuženiku parnične troškove.

Clan 158. Tužitelj koji povuče tužbu dužan je protivnoj stranci nadoknaditi parnične troškove, osim

ato je povlačenje tužbe uslijedilo odmah nakon udovoljenja zahtjevu od tuženika. Stranka koja odustane od pravnog lijeka dužna je protivno] stranci nadoknaditi troškove nas-

tale u povodu pravnog lijeka.

Clan 159. Svaka stranka podmiruje svoje troškove ako je parnica završna sudskom nagodbom, a u na-

godbi nije drugačije ugovoreno. Troškovi nagodbe koja je pokušana (član 324), ali nije uspjela ulaze u parnične troškove.

Clan 160. Ako u izlučnoi parnici bude prihvaćen tužbeni zahtjev za izlučenje stvari, a sud utvrdi da je

tuženik kao vjerovnik u izvršnom postupku imao opravdanih razloga da smatra da ne postoje prava trećih osoba na tim stvarima, odredit će da svaka stranka podmiruje svoje troškove.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. /89.

Član 16l. Suparničari podmiruju troškove na jednake· dijelove. Ako postoji znatna razlika u pogledu njihova udjela u predmetu spora, sud će prema razmje-

ru log udjela odrediti kolik će dio trolkova nadoknaditi svaki od suparnieara. Suparničari koji su solidarno odlovorni u glavnoj stvari ·odgovaraju solidarno i za troškove

dosuđene protivnoj strani. Za troškove uzrokovane posebnim parničnim radnjama pojedinih suparničara ostali suparni-

čari ne odgovaraju.

Član 162. Kad društveni pravobranilac samoupravljanja odnosno javni tužilac sudjeluje u postupku

kao stranka, on ima pravo na naknadu troškova prema odredbama OVOI zakona; ali ne i pravo na nagradu.

Troškovi koje bi prema odredbama ovog zakona trebalo da podmiruje društveni pravobrani- lac samoupravljanja odnosno javni tužilac isplatit će se iz sredstava suda.

Svaka stranka podmiruje svoje troškove koji su nastali sudjelovamem društvenog pravobra- nioca samoupravljarUa odnosno javnog tužloca u postupku (čl. 204. i 205).

Trolkovi što ih je druJtveni pravobranilac samoupravljal\ia odnosno javni tužilac imao u po- vodu svog sudjelovanja u postupku (čl. 204. i 205) padaju na teret sredstava društvenog pravo- branioca samoupravljanja odnosno javnog tužilaštva.

Član 163. Odredbe o troškovima primjenjuju se i na stranke Ito ih zastupa javno pravobranilaštvo. U

tom slueaju troškovi postupka obuhvaćaju i iznos koji bi se stranci priznao na ime nagrade odvjetniku.

Član 164. O naknadi troškova odlučuje sud na određen zahtjev stranke, bez raspravljanja. Stranka je dužna u zahtjev odredeno navesti troškove za koje traži naknadu. zahtjev za naknadu tro.kova stranka je đužna staviti najkasnije do zavrietka raspravljaJUa

koje prethodi odlučivanjuo troikovima; a ako je riječ o donoJenju odluke bez prethodnog ras- pravljanja, stranka je dužna zahtjev za naknadu troJkova staviti u prijedlogu o kojem sud treba da odluči.

O zahtjevu za naknadu troškova sud će odlučiti u presudi ili rje.enju kojim se zavrlava po- stupak pred tim sudom.

U slueaju usmene objave presude ili rjeIenja kojim se naređuje naknada troškova sud može odlučiti da će iznos troškova odmjeriti u pismeno izrađenoj presudi odnosno rjeIenju ako se rje- šenje ima dostaviti strankama.

U toku postupka sud će posebnim rješenjem odlučiti o naknadi troškova samo kad pravo na naknadu troškova ne ovisi o odluci o glavnoj stvari.

U slučaju iz člana 158. ovog zakona, ako povlačenje tužbe ili odustanak od pravnog lijeka ni- su obavljeni na raspravi, zahtjev za naknadu troškova može se staviti u roku od petnaest dana nakon što primi obavijest o odustanku.

·Clan 165. U djelomičnoj presudi ili međupresudisud mole izreći da se odluka o troškovima ostavlja za

kasniju presudu.

Član 166. Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek, odlučit će i o troškovima nastalim u postupku u povo-

du toga pravnog lijeka. Kad sud preinači odluku protiv koje je donesen pravni lijek ili ukine tu odluku j odbaci tuž-

bu, odlučit će o troškovima cijelog postupka. . Kad se ukine odluka protiv koje je podnesen pravni lijek i predmet vrati na ponovno suđenje,

ostavit će se da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci. Sud može postupiti prema odredbi stavka 3. ovog člana i kad odluku protiv koje je podnesen

pravni lijek samo djelomično ukine.

Član 167. Odluka o troškovima sadržana u presudi može se napadati samo žalbom na rješenje ako se

istovremeno ne napada i odluka o glavnoj stvari. Ako jedna stranka napada presudu samo u pogledu troškova, a druga u pogledu glavne stva-

ri, viši će sud jednom odlukom odlučiti o oba pravna lijeka.

Str. /90. DODATAK ING REGISTRA 1991.

TroAko.i u postupku za osigura.qe dokaza

Oan 168. Troškove postupka za osigurarije dokaza podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog za osi-

gurarije dokaza. Ona je dulna nadoknaditi i troškove protivnoj stranci odnosno postavljenom privremenom zastupniku.

Te troškove stranka mole naknadno ostvarivati kao dio pamU~nih troškova. prema uspjehu u parnici.

Clan 169. do 171. Clan 169. do 171. briše se. (2)

OslobodeiVe od plata.qa trolkova .postupka

Clan 172. Sud će osloboditi plaćanja troškova postupka stranku koja prema svome općem imovnom

stariju ne može podmiriti te troškove bez štete za nužno uzdržavanje svoje i svoje obitelji. Oslobođenje od pJa~a troškova postupka obuhvaća oslobođenjeod plaćanja taksa i oslo-

bođonje od polaganja predujma za troškove svjedoka. vjeltata. uviđ~a i sudskih oglasa. Sud mole osloboditi stranku samo plaćanja taksa ako bi platanjem taksa bila znatno umanje-

rija sredstva iz kojih se UZdržava stranka i članovi njezine obitelji. Pri donotenju odluke o oslobođenju od platalija troškova postupka sud će brižljivo ocijeniti

sve okolnosti. a osobito če uzeti u obzir vrijednost predmeta spora. broj osoba koje stranka uzdr- !ava i prihode koje im~u stranka i članovi njezine obitelji.

Oan 173. Odluku o oslobođenju od plaćanja troškova postupka donosi prvostepeni sud na prijedlog

stranke. Stranka je dužna uz prijcdlol podnijeti potvrdu nadležnog organa uprave o imovnom stanju. U potvrdi o imovnom stanju mora so naznačiti iznos poreza koji plaća domaćinstvo i pojedi-

ni članovi domaćinstva te drugi izvori njihovih prihoda i uopće imovno stanje stranke kojoj se izd~e potvrda.

Potanje propiso o izdavanju potvrde o imovnom stanju donosi organ određen republičkim odnosno pokrajinskim propisom.

Ka41 je to potrebno, i sam sud može, po službenoj dužnosti, pribaviti potrebne podatke i oba- vijesti o imovnom stanju stranke koja traž] oslobođenje, a može o tome saslulati i protivnu stranku.

Protiv rje!lenja suda kojim se prihvaća prijedlog stranke nije dopuštena žalba.

Clan 174. Kad je stranka potpuno oslobođenaplaćanja troškova postupka (član 172. stavak 2), prvoste-

peni će sud na njezin zahtjev odrediti da je zastupa punomoćnik,ako je to nužno radi zaštite pra- va stranke.

Stranka kojoj je postavljen punomoćnik oslobađa se plaćanja stvarnih izdataka i nagrade po- stavljenom punomočniku. .

Za punomoćnika postavlja se odvjetnik; ali ako u sjedištu suda nema dovoljno odvjetnika, za punomoćnika se mole postaviti i druga osoba s pravnom spremom, sposobna da dade potrebnu pravnu pomoć.

Punomoćnika iz reda odvjetnika postavlja predsjednik suda; a ako se niži sud prvog stepena nalazi u siedištu viJel suda prvog stepena, punomoćnika određuje predsjednik viJeg suda prvog stopena.

Postavljeni punomoćnik može iz opravdanih razloga tražiti da bude razriješen. O tome odlu- čuje izvan glavne rasprave predsjednik vijeća, a na raspravi vijeće. Protiv odJuke suda kojom se punomoćnik razrjeJava nije dopuštena žalba.

Protiv rjeIenja suda kojim se prihvata zahtjev stranke o postavljanju punomoćnika nije do- puštena žalba.

Clan 175. Kad je stranka potpuno oslobođenaplatanja troškova postupka (član 172. stavak 2), iz sred-

stava suda isplatit će se predujam za troškove svjedoka, vjeJtaka, uviđaja i izdavanja sudskog oll:asa te stvarni izdaci postavljenog punomoćnika.

(2) Clano"i 169. do 17/. pr~slali su "ažiti na temelju odr~dbe člana 108. Zakona o rjtlavanju sukoba Zakona s propisima drugih zemalja u odredenim odnosima - SL SFRJ. br. 4J182.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 191.

Član 176. Rješenje o oslobođenju od plaćanja troškova i o pos~vJjanju punomoćnika prvostepeni sud

može u toku postupka ukinuti ako utvrdi da je stranka u stanju podmirivati troškove postupka. Tom prilikom sud će rjeiiti hoće li stranka potpuno ili djelomično nadoknaditi i one troškove i takse od kojih je prije bila oslobođena te stvarne izdatke i nagradu postavljenog punomoćnika.

U prvom redu imaju se nadoknaditi iznosi isplaćeni iz sredstava suda.

Član 177. Takse i troškovi isplaćeni iz sredstava suda te stvarni izdaci i nagrada postavljenog punomoć-

nika čine dio parničnih troškova. . O naknadi tih trolkova od protivnika stranke koja je oslobođena plaćanja troškova postupka

sud će odlučiti prema odredbama o naknadi tro Ikova. Takse i troškove isplaćene iz sredstava suda naplaćuje,prema službenoj dužnosti, prvostepe-

ni sud od stranke koja je dužna nadoknaditi ih. . Ako je protivnik: stranke koja je oslobođena plaćanja troškova postupka osuđen da nadokna-

di parnične troškove, a utvrdi se da on nije u stanju te troškove platiti, sud mole naknadno odre- diti da troškove iz stavka l. ovog člana plati u cijelosti ili djelomično stranka koja je oslobođena plaćanja trolkova postupka iz onoga Ito joj je dosuđeno. Time se ne dira u pravo te stranke da za ono Ito je platila traži naknadu od protivnika.

Član 178. Član 178. briše se. (3)

Član 178a. Propise o naknadi troškova parničnog postupka koji nastanu pred Saveznim sudom donosi

funkcionar koji rukovodi saveznim organom uprave nadležnim za poslove pravosuđa,a pred voj· nim sudovima - savezni sekretar za narodnu obranu.

Naknada troškova parničnog postupka koji nastanu pred sudovima u republikama odnosno pred sudovima u autonomnim pokrajinama utvrđuje se republičkim odnosno pokrajinskim pro- pisom.

Glava trinaesta

PRAVNA POMOĆ

Član 179. Sudovi su jedan drugome dužni ukazivati pravnu pomoć u parničnom postupku. Ako zamoljeni sud nije nadležan da obavi radnju za koju je zamoljen, ustupit će molbu nad-

ležnom sudu odnosno drugome državnom organu i o tome obavijestiti sud od toga je primio molbu; a ako mu nadležni sud odnosno državni organ nije poznat, vratit će molbu.

Ako u jednom mjestu postoji vile sudova stvarno nadležnih za davanje pravne pomoći, mol- ba za davanje pravne pomoći može se podnijeti bilo kojem od tih sudova, ako republičkim odno- sno pokrajinskim propisima nije drugačije određeno.

Član 180. Sudovi s teritorija raznih republika odnosno autonomnih pokrajina međusobno opće najezi-

ku koji je u službenoj upotrebi u njihovu sudu. Ako je pismeno sastavljeno na jeziku narodnosti Jugoslavije, a upućuje se sudu u kojem je-

zik te narodnosti nije u službeno] upotrebi, uz sudsko pismeno na jeziku narodnosti priJotit će se prijevod tog pismena na jezik naroda Jugoslavije koji je u službenoj upotrebi u sudu kojem se pismeno upučuje.

Član 181. Sudovi će ukazivati pravnu pomoć inozemnim sudovima u slučajevima predviđenim među­

narodnim ugovorom i kad postoji uzajamnost u ukazivanju pravne pomoći. U slučaju sumnje o postojanju uzajamnosti objašnjenje daje Savezni organ uprave nadležan za poslove pravosuđa.

Sud će uskratiti pravnu pomoć inozemnom sudu ako se traži izvršenje radnje koja je protiv- na javnom poretku SFRJ. U takvu će slučaju sud nadležan za davanje pravne pomoći, po službe- noj dužnosti, dostaviti predmet vrhovnom sudu republike odnosno autonomne pokrajine radi donošenja konačne odluke.

Odredbe člana 179. st. 2. i 3. ovog zakona važe i za postupanje s molbom inozemnog suda.

(3) Clan 178. prestao le vatiti na temelju odredb« član« 108. Zakona o rjdovonju sukoba Zakona s propisimo drugih zemat]« u odredenim odnosima - SL SFRJ. br. '41182.

I

SIT. 192. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Član 182. Sudovi ukazuju pravnu pomoć inozemnim sudovima na način predviđen u domaćem zako-

nu. Radnja koja je predmet molbe inozemnog suda može se obaviti i na način koji zahtijeva ino- zemni sud, ako takav postupak nije protivan javnom poretku SFRJ.

Član 183. Ako medunarodnim ugovorom nije što drugo određeno sudovi će uzimati u postupak molbe

za pravnu pomoć inozemnih sudova samo ako su dostavljene diplomatskim putem i ako su mol- ba i prilozi sastavljeni na jednom od jezika naroda Jugoslavije ili ako je priložen ovjereni prije- vod na tom jeziku.

Član 184. Ako međunarodnim ugovorom nije što drugo odredeno, molbe domaćih sudova za pravnu

pomoć dostavljaju se inozemnim sudovima diplomatskim putem. Molbe i prilozi moraju biti sastavljeni na jeziku zamoljene države ili uz njih mora biti priložen njihov ovjereni prijevod na tom jeziku.

Dio drugi

TOK POSTUPKA

A. Postupak pred pnostepenim sudom

Glava četrnaesta

TUŽBA

Član 185. Parnični postupak pokreće se tužbom.

Sadrbj tUlbe

Član 186. Tužba treba da.sadrži određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice

na kojima tužitelj temelji zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a i druge podatke koje mora imati svaki podnesak (član 106).

Kad nadležnost, sastav suda ili pravo na izjavljivanje revizije ovisi o vrijednosti predmeta spora. a predmet tužbenog zahtijeva nije novčana svota. tužitelj je dužan u tužbi naznačiti vri- jednost predmeta spora.

Sud će po tužbi postupiti i kad tužitelj nije naveo pravnu osnovu tužbenog zahtjeva; a ako je tužitelj pravnu osnovu naveo, sud nije za nju vezan.

Tužba za utvrdenje

Član 187. Tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva pra-

va ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave. Takva se tužba može podići kad je to posebnim propisima predviđeno,kad tužitelj ima prav-

ni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava iti pravnog odnosa ili isti- nitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtijeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe.

Ako odluka o sporu ovisi o tome postoji li ili ne postoji kakav pravni odnos koji je u toku parnice postao sporan, tužitelj može, pored postojećeg zahtjeva, istaknuti i tužbeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica teče nad- ležan za takav zahtjev.

Isticanje zahtjeva prema odredbi stavka 3. ovog člana neće se smatrati preinakom tužbe.

Isticanje vile tulbenih zahijeva u jednoj tulbi

Clan 188. U jednoj tužbi tužitelj može istaknuti više zahtjeva protiv istog tuženika kad su svi zahtjevi

povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom. Ako zahtjevi nisu povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom, oni se mogu istaknuti u jednoj tužbi protiv istog tuženika samo kad je isti sud stvarno nadležan za svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odredena ista vrsta postupka.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 193.

Tužitelj može dva ili vile tužbenih zahtjeva u medusobnoj vezi istaknuti. u jednoj tužbi i ta- ko da sud slijedeći od tih zahtjeva prihvati ako nađe da onaj koji je ispred njega istaknut nije osnovan.

Zahtjevi se mogu. prema stavku 2. ovog ČJana. istaknuti u jednoj tužbi samo ako je sud stvar- no nadležan za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve određena ista vrsta postupka.

Ako o nekim od zahtjeva istaknutih u istoj tužbi treba da sudi vijeće. a o drugima sudac poje- dinac istog suda, o svim zahtjevima sudit će vijeće.

Protutulba

Clan 189. Tuženik može do zaključenja glavne rasprave pred sudom podnijeti kod istog suda protutuž-

bu, ako je zahtjev protutužbe u vezi s tužbenim zahtjevom. ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protutužbom traži utvrđenje kakva prava ili pravDog odnosa o čijem postojanju ili nepo- stojanju ovisi u cijelosti ili djelomično odluka o tužbenom zahtjevu.

Protutužba se ne može podnijeti ako je za zahtjev iz protutulbe stvarno nadležan vili sud ili sud druge vrste.

Protutužba se može podnijeti i kad o zahtjevu iz protutužbe treba da sudi isti sud u drugom sastavu.

PrelDaka tube

Clan 190. Tužitelj može do zaključenja glavne rasprave preinačiti tužbu. Nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika; ali i kad se

tuženik protivi, sud mole dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno ljelenje odnosa među strankama.

Smatrat će se da postoji pristanak tuženika na preinaku tužbe ako se on upusti u raspravlja- nje o glavnoj stvari po preinaetnoj tužbi, a nije se prije top protivio preinaci.

Ako je pamU~ni sud za preinaeenu tužbu stvarno nen.dldan. dostavit će predmet nadlež· nom sudu, koji će, ako se tuženik protivi preinaci, rijeliti je li preinaka dopultena.

Na način predviđen u stavku 4. ovog člana postupit će se i kad po preinačenoj tužbi treba da sudi isti sud u drugom sastavu (član 18).

Kad sud dopusti preinaku tužbe, dužan je ostaviti tuženiku vrijeme potrebno da se može pri- premiti za raspravljanje po preinačeno] tužbi, ako za to nije imao dovoljno vremena. Na isti na- čin sud će postupiti ako tuženik koji se ne protivi preinaci zatraži da mu se ostavi potrebno vrije- me radi pripremanja.

Ako je tužba preinačena na ročištu na kojem tuženik nije prisutan, sud će odgoditi ročište i dostaviti tuženiku prijepis zapisnika s tog ročišta.

Protiv riešenia kojim se prihvaća preinaka tužbe nije dopuštena posebna žalba.

Clan 191. Preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva. povećanje postojećeg ili isticanje drugog

zahtjeva uz postojeći. ~ Ako tužitelj preinačuje tužbu tako da, zbog okolnosti k9je su nastale nakon podnošenja tuž-

be, zahtijeva iz iste činjenične osnove drugi predmet ili novčanu svotu, tuženik se takvoj preina- ci ne može protiviti.

Tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen.

Član 192. Tužitelj može sve do zaključenja glavne rasprave svoju tužbu preinačiti i tako da umjesto

prvobitnog tuženika tuži drugu osobu. Za preinaku tužbe prema stavku l. ovog člana potreban je pristanak osobe koja treba da stupi

u parnicu umjesto tuženika; a ako se tuženik već upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potre- ban je i pristanak tuženika.

Osoba koja stupa u parnicu umjesto tuženika mora primiti parnicu u onom stanju u kakvu se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.

Str. 194. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Po,labllje tulbe

Clan 193. Tužitelj može povući tužbu bez pristanka tuženika prije nego Ito se tuženik upusti u raspra-

vljanje o glavnoj stvari. Tužba se može povući i kasnije. sve do zaključenja glavne rasprave. ako tuženik na to prista-

ne. Ako se tuženik u roku od 15 dana od dana obavijesti o povlačenju tužbe ne izjasni o tome. smatrat će se da je pristao na povlačenje.

Povučena tužba smatra se kao da nije ni bila podnesena i može se ponovno podnijeti.

Postojanje parnice

Clan 194. Parnica počinje teći dostavom tužbe tuženiku. U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila u toku postupka parnica počinje teći od časa kad

je o tom zahtjevu obavijeltena protivna stranka. _ Dok parnica teče. ne može se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica medu istim

strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta. sud će tužbu odbaciti. Sud će u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti teče Jiveć druga parnica o istom

zahtjevu među istim strankama.

Član 195. Ako koja od stranaka otuđi stvar jJi pravo o kojem teče parnica, to ne sprečava da se parnica

među istim strankama dovrši. Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem teče parnica mnže stupiti u parnicu umjesto

tužitelja odnosno tuženika samo ako na to pristanu obje stranke.

Glava petnaesta

SUPARNICARI

Član 196. Vile osoba mogu jednom tužbom tužiti odnosno biti tužene (suparničari): l) ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava odnosno obveze

proistječu iz iste činjenične i pravne osnove; 2) ako su predmet spora zahtjevi odnosno obveze iste vrste koji se temelje na bitno istovr-

snoj činjeničnoj i pravnoj osnovi te ako postoji stvarna i mjesna nadležnost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuženika;

3) ako je to drugim zakonom određeno. Do zaključenja glavne rasprave može. uz uvjete iz stavka l. ovog člana, uz tužitelja pristupiti

novi tužitelj ili tužba može biti proširena na novog tuženika s njegovim pristankom. Osoba koja pristupa tužbi odnosno na koju se tužba proširuje mora primiti parnicu u onom

stanju u kojem se ona nalazi kad ona u nju stupa.

ČI~n 197. Tužitelj može tužbom obuhvatiti dva ili više tuženika i tako što će tražiti da tužbeni zahtjev

bude prihvaćen prema sJijedećem tuženiku u slučaju da bude pravomoćnoodbijen prema ono- me koji je u tužbi naveden prije njega.

Na način predviđen u stavku l. ovog člana može tužitelj tužbom obuhvatiti dva ili više tuže- nika samo ako prema svakom od njih ističe isti zahtjev ili ako prema pojedinim od njih ističe raz- ličite zahtjeve koji su u međusobnoj vezi te ako je isti sud stvarno i mjesno nadležan za svaki od zahtjeva.

Član 198. Osoba koja u cijelosti ili djelomično traži stvar ili pravo o kojem između drugih osoba već te-

če parnica može pred sudom pred kojim ta parnica teče tužiti obje stranke jednom tužbom. sve dok se postupak pravomoćno ne završi.

Član 199. Glavni dužnik i jamac mogu biti zajednički tuženi ako to nije u protivnosti sa sadržajem ugo-

vora o jamstvu. .

Član 200. Svaki je suparničar u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili propuštanja niti koriste

niti štete drugim suparničarima.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 195.

Clan 201. Ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može rijditi samo na jednak na-

čin prema svim suparničarima (jedinstveni suparničari). smatraju se oni kao jedna parnifna stranka, tako da se u slučaju ako pojedini suparničar! propuste koju parnlčnu rađniu učinak par- ničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže i na one koji te radnje nisu poduzeli.

Clan 202. Ako rokovi za izvršenje odredene parnične radnje za pojedine jedinstvene suparničareističu

u razno vrijeme tu parničnu radnju može svaki suparničar poduzeti sve dok ma i za jednog od njih jo! teče rok za poduzimanje te radnje.

Clan 203. Svaki suparničar ima pravo podnositi prijedloge koji se tiču toka parnice.

Glava šesnaesta

SUDJELOVANJE TRECIH OSOBA U PARNICI

SadjelovanJe drultvenog pra'fobranioc:a sa.oupra'fJjaDja

Clan 204. Kad društveni pravobranilac samoupravljanja na temelju zakonskog ovlaštenia sudjeluje u

parnici koja teče medu drugim osobama, ovlašten je u granicama tužbenog zahtjeva predlagati da se utvrde i činjenice koje stranke nisu navele i izvedu dokazi koje stranke nisu predložile te da izjavljuje pravne lijekove.

Svoje sudjelovanje u postupku društveni pravobranilac samoupravljanja prijavljuje podne- skom sudu pred kojim se vodi parnica među drugim osobama.

Ako smatra da postoje zakonski uvjeti za sudjelovanje dru.tvenog pravobranioca samoupra- .vljanja u parnici i da je DjelOVO sudjelovanje potrebno, sud će o tome obavijestiti nadležnoga drultvenog pravobranioca samoupravljanja i odrediti mu rok u kojem mole prijaviti svoje sudje- lovanje. Dok taj rok ne protekne, sud će zastati s postupkom, ali se drultveni pravobranilac sa- moupravljanja mole i nakon proteka tog roka koristiti svojim pravom iz stavka 1. ovog člana.

Sud će drultvenol pravobranioca samoupravljanja koji sudjeluje u parnici pozivati na sva lo- či!ta i dostavljati mu sve odluke protiv kojih je dopušten pravni lijek.

Sudjelovanje javnog tulioea

Clan 205. Ako postoji sumnja da se jedna stranka ili obje stranke koriste svojim pravima u postupku da

bi onemogućile primjenu prisilnih propisa o upravljanju i raspolaganju društvenim sredstvima ili da bi izbjegle financijske obveze prema zajednici, ili da bi onemogućile primjenu prisilnih odre- daba medunarodnog ugovora nadležni javni tužilac ima pravo da sudjeluje u takvoj parnici koja teče medu drugim osobama.

U pogledu sudjelovanja javnog tužioca u parnici koja teče medu drugim osobama prema odredbi stavka l. ovog člana na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe člana 204. ovog zakona. .

Sudjelovanje umjeb~a

Član 206. Osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče medu drugim osobama jedna od strana-

ka uspije može se pridružiti toj stranci. Umjdač može stupiti u parnicu u toku cijelog postupka sve do pravomoćnosti odluke o tuž-

benom zahtjevu te u toku postupka nastavljenog podnošenjem izvanrednoga pravnog lijeka. Izjavu o stupanju u parnicu umješač može dati na ročištu ili pismenim podneskom. Podnesak umješača dostavlja se objema parničnim strankama; a ako je izjava umješača dana na ročištu, prijepis,.tog dijela zapisnika dostavit će se samo onoj stranci koja je s ročišta izostala.

Član 207. Svaka stranka može osporiti urniešaču pravo da sudjeluje u postupku i predložiti da se umješač odbije, a sud može i bez izjašnjenja stranaka odbiti sudjelovanje umješača ako utvrdi da ne po- stoji pravni interes umiešača.

Str. 196. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Do pravomoćnosti rjeIenja kojim se odbija sudjelovanje urnješača umješač može sudjelovati u postupku i njegove parnične radnje ne mogu se isključiti.

Protiv odluke suda kojom prihvaća sudjelovanje umiešača nije dopuštena posebna žalba.

tian 208. Umješač mora primiti parnicu u onom stanju u kakvu se nalazi u trenutku kad se umieša u

parnicu. U daljnjem toku parnice on je ovlašten stavljati prijedloge i poduzimati sve ostale par- nične radnje u rokovima u kojima bi tc radnje mogla poduzimati stranka kojoj se pridružio.

Ako je unijdač stupio u parnicu nakon pravomoćnostiodluke o tužbenom zahtjevu. ovlaš- ten je podnijeti i izvanredni pravni lijek.

Ako umješač podnese pravni lijek. primjerak njegova podneska dostavit će se i stranci kojoj se pridružio.

Parnične radrtie umiešača imaju za stranku kojoj se pridružio pravni učinak ako nisu u su- protnosti s njezinim radnjama.

Nakon pristanka obiju parničnih stranaka umješač može stupiti u parnicu kao stranka umje- sto stranke kojoj se pridružio.

Clan 209. Ako pravni učinak presude treba da se odnosi i na umješača, on ima položaj jedinstvenog su-

parničara (član 201). Umješač s položajem jedinstvenog suparničara može podnijeti izvanredni pravni lijek i u

parnici u kojoj do nastupanja pravomoćnosti odluke o tužbenom zahtjevu nije sudjelovao kao umiešač,

Imenovanje prethodnika

Clan 210. Osoba koja je tužena kao imalac kakve stvari ili korisnik kakva prava. a tvrdi da stvar ima ili

pravo vdi u ime trete osobe, mob najkasnije na pripremnom ročištu, a ako ono nije održano - onda na glavnoj raspravi prije nego Ito se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, pozvati preko suda tu treću osobu (pretbodnika) da umjesto nje stupi kao stranka u parnicu.

Pristanak tužitelja da umjesto tuženika u parnicu stupi prethodnik potreban je samo ako tu- žitelj protiv tuženika ističe i takve zahtjeve koji ne ovise o tome ima li tuženik u ime prethodnika stvar ili vrli pravo.

Ako prethodnik koji je uredno pozvan ne dođe na ročište ili odbije da stupi u parnicu, tuže- nik se ne može protiviti da se upusti u parnicu.

Obavijest treće osobe o parnici

Član 211. Ako tužitelj ili tuženik treba da treću osobu obavijesti o otpočete] parnici, da bi se time za-

snovao stanoviti građanskopravni učinak, oni mogu, sve dok se parnica pravomoćno ne dovrši, to učiniti podneskom preko parničnog suda. u kojem će navesti razlog obavijesti i u kakvu se sta- nju nalazi parnica.

Stranka koja je treću osobu obavijestila o parnici ne može zbog toga tražiti prekid otpočete parnice. produljenje rokova ili odgodu ročišta,

Glava sedamnaesta

PREKID I MIROVANJE POSTUPKA

Član 212. Postupak se prekida: l) kad stranka umre ili izgubi parničnu sposobnost. a nema punomoćnika u toj parnici; 2) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlaštenje za zastupanje, a

stranka nema punomoćnika u toj parnici; 3) kad stranica koja je pravna osoba prestane postojati odnosno' kad nadležni organ pravo-

moćno odluči o zabrani rada; 4) kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka; S) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu; 6) kad je to drugim zakonom odredeno.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 197.

Član 213. Osim slučajeva posebno predviđenih u ovom zakonu prekid postupka sud će odrediti: l) ako je odlučio da sam ne rjelava o prijainjem pitanju (član 12); 2) ako se stranka nalazi na području koje je zbog izvanrednih događaja (poplava i st) odsje-

čeno od suda. . Sud može odrediti prekid postupka ako odluka o tužbenorn zahtjevu ovisi o tome je li uči­

njen privredni prjestup ili je li učinjeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, tko je učinilac i je li on odgovoran. a osobito kad se pojavi sumRja da je svjedok ili vjeltak dao lažan iskaz ili da je isprava upotrijebljena kao dokaz lažna. "o

Član 214. Prekid postupka uzrokuje to da prestaju teći svi rokovi određeni za obavljanje parničnih rad-

nji. Za trajanja prekida postupka sud ne može poduzimati nikakve radnje u postupku; ali ako je

prekid nastupio poslije zakljueenja glavne rasprave. sud može na temelju te rasprave donijeti od- luku.

Parni~~ radnje Ito ih je jedna stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj strihei nikakav pravni učinak. Njihov učinak počinje tek nakon Ito postupak bude nasta- vljen.

Clan 215. Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u članu 212. toč. 1. do 4. ovog zakona nastavit

će se kad nasljednik ili staratelj ostavštine, novi zakonski zastupnik. stečajni upravitelj ili pravni sljedbenici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to učine.

Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u članu 213. stavku 1. točki l. i stavku 2. ovog zakona. postupak će se nastaviti kad se pravomoćno zavrli postupak pred sudom ili drugim nadležnim organom ili kad sud ustanovi da vile ne postoje razlozi da se čeka na ~elov završe- tak.

U svim ostalim slučajevimaprekinutiJ)ostupak nastavit će se na prijedIoI stranke čim presta- nu razlozi prekida.

Rokovi koji su zbOI prekida postupka prestali teći počiriju za zainteresiranu stranku teći u ci- jelosti jznova od dana kad joj sud dostavi rjeIenje o nastavljanju postupka.

Stranci koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka rjeienje o nastavljanju postupka dostavlja se prema odredbama člana 142. ovog zakona.

o" o';

Član 216. Mirovanje postupka nastupa ako se obje stranke prije zaključenja glavne rasprave o tome

sporazumiju ili kad obje stranke izostanu s pripremnog ročišta ili ročišta za glavnu raspravu od- nosno kad prisutne stranke na ročištu neće da raspravljaju te kad jedna stranka koja je uredno pozvana izostane. a druga predloži mirovanje. ili kad na ročište dođe samo tužitelj. pa ne predlo- ži donošenje presude zbog izostanka.

Kad su se stranke sporazumjele da postupak miruje, to mirovanje nastupa od dana kad stran- ke o tome obavijeste sud.

Mirovanje postupka neće nastupiti ako obje stranke izostanu s ročišta za izvođenje dokaza pred predsjednikom vijeća ili zamoljenim sucem. U tom slučaju.ako su stranke uredno pozvane. ročište će se održati.

Ako se u istom postupku ponovno udovolji uvjetima za mirovanje, smatrat će se da je tužba povučena. .~

Član 217. U slučaju mirovanja postupka nastupaju iste pravne posljedice kao i pri prekidu postupku,

osim što rokovi odredeni zakonom ne prestaju teći. Postupak miruje dok jedna stranka ne predloži da se postupak nastavi. Takav prijedlog ne

može se staviti prije nego što proteknu tri mjeseca od dana kad je nastupilo mirovanje postupka. Ako nijedna stranka u roku od četiri mjeseca od dana kad je nastupilo mirovanje postupka

ne stavi prijedlog za nastavljanje postupka, smatra se da je tužba povučena, U rješenju kojim se utvrđuje mirovanje postupka naznačit će se od kojcl dana postupak mi-

ruje i upozorit će se stranke na pravne posljedice iz st. l. do 3. ovog člana.

Str. 198. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Clan 218. Zalba protiv rjeienja kojim se utvrđuje (član 212) ili odreduje (član 213) prekid postupka te

protiv rjeienja kojim se utvrđuje mirovanje postupka (član 216) ne zaddava izvršenje rjelenja. Ako je sud na ročištu odbio prijedloa za prekid po,tupka i odlučio da se postupak odmah

nastavi. protiv tog rjeIenja nije do,?uJtena posebna !alba.

Glava osamnaesta

DOKAZI I IZVOĐENJE DOKAZA

Op~e odredbe

Clan 219. Svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili

kojim pobija navode i dokaze protivnika. ..

Clan 220. Dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke. Koji će se dokazi izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, rješava sud,

Clan 221. Ne treba dokazivati činjenice koje je stranka priznala pred sudom u toku parnice, ali sud mo-

že narediti da se dokazuju i takve činjenice ako smatra da stranka njihovim priznanjem ide za tim da raspolale zahtjevom kojim ne može raspolagati (član 3. stavak 3).

Sud će, uziml\iući u obzir sve okolnosti, prema svom uvjerenju ocijeniti hoće li uzeti za pri- znatu ili osporenu činjenicu koju je stranka najprije priznala, a onda potpuno ili djelomičnopo- retla ili ograničila priznanje dodavanjem drugih činjenica.

Ćinjenice čije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, aJi se može dokazivati da te čil\ienice ne postoje, ako zakonom nije Ito drugo određeno.

Ne treba dokazivati činjenice koje su općepoznate.

Clan 221a. Ako sud na temelju izvedenih dokaza (član 8) ne može sa sigurnolću utvrditi neku činjenicu,

postojanju čh\ienice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

tian 222. Clan 222. prestao je vatiti. (4)

Clan 223. Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete, na novčanu svotu ili na zamjenjive

stvari, ali se visina svote odnosno količina stvari ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama, sud će o tome odlučiti prema slobodnoj ocjeni.

tian 224. Dokazi na glavnoj raspravi izvode se pred vijećem, ali vijeće može iz važnih razloga odlučiti

da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda (zamoljeni sudac). U tom slučaju zapisnici o izvedenim dokazima pročitat će se na glavnoj raspravi.

Kad vijeće odluči da se kakav dokaz izvede pred zamoljenim sucem. u zamotnici za izvode- nje dokaza opisat će se stanje stvari prema toku glavne rasprave i posebno će se naznačiti o ko- jim okolnostima treba osobito voditi računa pri izvodenju dokaza.

O ročištu za izvođenje dokaza pred predsjednikom vijeća ili pred zamoljenim sucem obavije- stit će se i stranke, ako nisu izjavile da neće pristupiti ročištu.

Predsjednik vijeća ili zamoljeni sudac ima pri izvođenju dokaza sva ovlaštenja koja ima vije- će odnosno predsjednik vijeća kad se dokazi izvode na glavnoj raspravi.

Protiv rjeIenja suda kojim se izvođenje dokaza povjerava predsjedniku vijeća ili zamoljenom sucu nije dopuštena posebna žalba,

Član 225. Predsjednik vijeća ili zamoljeni sudac kome je povjereno izvođenje kakva dokaza ovlašten je

izvesti i druge dokaze, ako smatra da je to svrsishodno.

Član 226. Ako se prema okolnostima može pretpostaviti da se kakav dokaz neće moći izvesti ili da se

neće moći izvesti u primjerenom roku, ili ako dokaz treba izvesti u inozemstvu. sud će u rješe- nju o izvođenju dokaza odrediti rok do kojeg će se čekati izvođenje dokaza.

Kad određeni rok protekne, rasprava će se provesti bez obzira na to što određeni dokaz nije izveden.

41 Clan ]}]. prestao j~ "aliti na temelju odredbr llano 108. Zakona o 'irral/onju ruknba Zakona t pmpi.rima ."rugih zemalla u odr~denim odnosima - SL SFRJ, br. 43181.

DODATAK ING REGISTRA 1991.

Uvid~

Str. 199.

Clan 227. Uviđaj se poduzima kad je za utvrdivanje kakve činjenice ili za razja§njenje kakve okolnosti

potrebno neposredno opažanje suda. Uviđaj se može obavljati i uz sudjelovanje vještaka.

Clan 228. Vijeće će ovlastiti predsjednika vijeća da obavi uviđaj ako se stvar koju treba razgledati ne

može donijeti u sud ili bi njezino donošenje uzrokovalo znatne troškove, a vijeće smatra da nije nužno neposredno opažanje svih članova vijeća.

Clan 229. Ako treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod treće osobe, kod držav-

nog organa ili kod samoupravne organizacije ili zajednice kojoj je -povjereno vršenje javnog ovIdtenja, na odgovarajući će se način primijeniti odredbe ovog zakona o pribavljanju isprava od tih organa ili organizacija (član 232. do 234.)

Ispnve

Clan 230. Isprava koju je u propisanom obliku izdao državni organ u granicama svoje nadležnosti te

isprava koju je u takvu obliku izdala samoupravna organizacija ili zajednica u vršeniu javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili odlukom općinske skupitine utemeljenom na zako- nu (javna isprava) dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrduje ili odreduje.

Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snale ifjednačene s javnim ispravama.

Dopulteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.

Ako sud posumnja u autentičnost isprave. može zatražiti da se o tome izjasni organ od koje- ga bi ona trebalo da potječe.

Član 231. Ako međunarodnim ugovorom nije što drugo odredeno, inozemne javne isprave koje su

propisno ovjerene imaju. uz uvjet uzajamnosti. istu dokaznu snagu kao i domaće javne isprave.

Član 232. Stranka je dužna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda. Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prijevod. Ako se isprava nalazi kod državnog organa ili druUvene pravne osobe kojoj je povjereno vr-

šenje javnog ovlaltenja, a sama stranka ne može isposlovati da se isprava preda ili pokaže, sud će po službenoj dužnosti pribaviti tu ispravu.

Član 233. Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, sud će tu

stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljajući joj za to odredeni rok. Stranka ne može uskratiti podnošenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu ispra-

vu za dokaz svojih navoda, ili ako je riječ o ispravi koju je po zakonu dužna predati ili pokazati, ili ako se isprava s obzirom na njezin sadržaj smatra zajedničkom za obje strane.

U pogledu prava stranke da uskrati podnošenje drugih isprava na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe čl. 237. i 238. ovog zakona.

Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu poriče da se isprava kod nje nalazi. sud mo- že radi utvrdivanja te činjenice izvoditi dokaze.

Sud će, s obzirom na sve okolnosti, prema svom uvjerenju cijeniti od kakva je značenja što stranka koja drži ispravu neće postupiti po rješenju suda kojim joj se nalaže da podnese ispravu ili protivno uvjerenju suda poriče da se isprava kod nje nalazi.

Protiv odluke suda iz stavka 1. ovog člana nije dopuštena posebna žalba.

so. 200. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Clan 234. Trećoj osobi sud može narediti da podnese ispravu samo kad je ona po zakonu dužna poka-

zati ili je podnijeti ili tad je riječ o ispravi koja je po svojem sadržaju zajednička za tu osobu i stranku koja se poziva na ispravu.

Prije nego Ito donese odluku kojom trećoj osobi naređuje da podnese ispravu sud će pozvati treću osobu da se o tome izjasni.

Kad treća osoba poriče svoju dužnost da podnese ispravu koja se kod nje nalazi, parnični će sud rijditi je li treća osoba dužna podnijeti ispravu.

Kad treća osoba poriče da se isprava nalazi kod nje, sud može radi utvrđivanja te činjenice izvoditi dokaze.

Pravornotno rješenje o dužnosti treće osobe da podnese ispravu može se izvršiti prema pra- vilima izvrInog postupka.

Treća osoba ima pravo na naknadu troškova Ito ih je imala u vezi s podnošenjem isprava. Odredbe člana 249. ovog zakona na odgovarajući će se način primjenjivati i u tom slučaju.

Svjedod

Clan 235. Svaka osoba koja se poziva kao svjedok dužna je odazvati se pozivu; a ako ovim zakonom ni-

je drugačije određeno, dužna je i svjedočiti. Kao svjedoci mogu se saslu lati samo osobe koje su sposobne dati obavijesti o činjenicama

koje se dokazuju.

Clan 236. Ne može se saslu!lati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja

službene ili vojne .UOne, dok je nadležni organ ne oslobodi te dužnosti.

Clan 237. Svjedok može uskratiti svjedočenje: l) o onome Ito mu je stranka kao svom punomoćniku povjerila; 2) o onome o čemu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovije-

dala; 3) o činjenicama Ito ih je svjedok saznao kao odvjetnik, liječnik ili u obavljanju kakva drugog

poziva ili kakve druge djelatnosti ako postoji obveza da se kao tajna čuva ono što se saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti.

Predsjednik vijeća upozorit će te osobe da mogu uskratiti davanje iskaza.

Član 238. Svjedok može uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako za to postoje važni razlozi, a osobito

ako bi svojim odgovorom na ta pitanja izložio teško] sramoti, znatnoj imovinskoj šteti ili krivič­ nom gonjenju sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj li- niji do trećeg stupnja zaključno, svoga bračnog druga ili srodnike po tazbini do drugog stupnja zaključno i onda kad je brak prestao te svog staratelja ili staranika, usvojitelja ili usvojenika.

Predsjednik vijeća upozorit će svjedoka da može uskratiti davanje odgovora na postavljeno pitanje.

Clan 239. Svjedok ne može zbog opasnosti od kakve imovinske nete uskratiti svjedočenje o pravnim

poslovima pri kojima je bio prisutan kao pozvani svjedok, o radnjama što ih je u pogledu spor- nOI odnosa poduzeo kao pravni prethodnik ili zastupnik jedne od stranaka, o činjenicama koje se tiču imovinskih odnosa uvjetovanih porodišnom ili bračnom vezom, o činjenicama koje sc ti- ču rođenja, sklapanja braka ili smrti te kad je na temelju posebnih propisa dužan podnijeti prija- vu ili dati izjavu.

Član 240. Opravdanost razloga za uskraćivanje svjedočenja ili odgovora na pojedina pitanja ocjenjuje

sud pred kojim svjedok treba da svjedoči. Ako je potrebno, prije toga će se o tome saslušati stranka.

Protiv rjetenja suda iz stavka 1. ovog člana stranke nemaju pravo na posebnu žalbu, a svje- dok mole to rjeJenje pobijati u žalbi protiv rjeienja o novčanoj kazni ili o zatvoru zbog toga što je uskratio svjedočenje ili odgovor na pojedino pitanje (član 248. stavak 2).

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 20J.

Clan 241. Stranka koja predlaže da se odredena osoba sasluša kao svjedok mora prije toga naznačiti o

čemu ona treba da svjedoči i navesti njezino ime i prezime, zanimanje i boravište,

Clan 242. Svjedoci se pozivaju dostavom pismenog poziva u kojem se navodi prezime i ime i zanima-

nje pozvanoga, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao svjedok. U pozivu će se svjedok upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka (član 248) i na pravo na naknadu tro!kova (član 249).

Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu sa- slušat će se u svom stanu.

Clan 243. Svjedoci se saslušavaju pojedinačno i bez prisutnosti svjedoka koji će se kasnije saslušavan.

Svjedok je dužan odgovore davati usmeno. Svjedok će se najprije opomenuti da je dužan govoriti istinu i da ne smije ništa prešutjeti, a

nakon toga će se upozoriti na posljedice davania lažnog iskaza. Zatim će se svjedok pitati za ime i prezime, ime oca, zanimanje, boravište, mjesto rodenja,

godine života i njegov odnos sa strankom.

Clan 244. Poslije općih pitanja svjedok se poziva da iznese sve što mu je poznato o činjenicama o koji-

ma treba da svjedoči, a nakon toga mu se mogu postavljati pitanja radi provjere, dopune ili ra- zjalrijenja. Nije dopušteno postavljati pitanja u kojima je već sadržano kako bi trebalo odgovori- ti.

Svjedok će se uvijek pitati odkud mu je poznato ono o čemu svjedoči. Svjedoci se mogu suočiti ako se njihovi iskazi ne slažu o važnim činjenicama. Suočeni će se

o svakoj okolnosti u kojoj se ne slažu pojedinačnosaslušati i njihov odgovor unijet će sc u zapi- snik.

. Clan 245. Svjedok koji ne zna jezik na kojme se vodi" postupak saslušat će se preko tumača. Ako je svjedok gluh, postavljat će mu se pitanja pismeno, a ako je nijem pozvat će se da pi-

smeno odgovara. Ako se saslušanje ne može obaviti na taj način. pozvat će se kao tumač osoba koja se sa svjedokom može sporazumjeti.

Sud će tumačaupozoriti na dužnost vjernog prenošenja pitanja koja se svjedoku postavljaju i izjava koje svjedok bude davao.

Član 246. Sud može odlučiti da svjedok položi zakletvu na iskaz koji je dao. zakletva se polaže usmeno izgovaranjem ovih riječi; »Zaklir\iem se čašću da sam o svemu

što me je sud pitao istinu govorio i da .ništa što sam o ovoj stvari znao nisam prešutio« Sud može odlučiti da svjedok položi zakletvu i prije nego što bude saslušan. Nijemi svjedoci koji znaju čitati i pisati zaklinju se tako da potpisuju tekst zakletve. a gluhi će

svjedoci pročitati tekst zakletve. Ako gluhi ili nijemi svjedoci ne znaju ni čitati ni pisati. zaklet će se preko tumača.

Ako se svjedok ponovno saslušava, neće po drugi put polagati zakletvu. nego će se samo opomenuti na već položenu zakletvu.

Član 247. Neće se zaklinjati svjedoci koji u času saslušanja nisu punoljetni ili ne mogu shvatiti znače­

nje zakletve. Protiv odluke suda kojom se svjedoku naređuje da položi zakletvu ili se odreduje da se svje-

dok ne zaklinje, stranke i svjedok nemaju pravo na žalbu.

Clan 248. Ako svjedok koji jc uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili

opravdanog razloga udaJji s mjesta gdje treba da bude saslušan, sud može narediti da se prisilno dovede i podmiruje troškove dovođenja, a može ga i kazniti novčano. do SOO dinara.

Str. 202. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Ako svjedok dođe i nakon Ito je upozoren na posljedice uskrati svjedočenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud ocijeni da su razlozi uskračivalUa neopravdani, može ga kazniti novčano do 500 dinara; a ako i poslije toga odbije da svjedoči, može ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svje- dok ne pristane da svjedoči ili dok njegovo saslušanje ne postane nepotrebno, ali najdulje mjesec dana.

Žalba protiv rjdenja o novčanoj kazni ili o zatvoru ne zaddava izvršenje Ijelenja, osim ako se u toj žalbi pobija i odluka suda kojom nisu prihvaćeni razlozi svjedoka za uskraćivanje svjedo- čenja' ili odgovora na pojedino pitanje.

Sud će na zahtjev stranke odlučiti da je svjedok dužan nadoknaditi troškove Ito ih je uzroko- vao svojim neopravdanim izostankom odnosno neopravdanim odbijanjem dao svjedoči.

Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak. sud će opozvati svoje ljelenje o kazni. a mo- že svjedoka sasvim ili djelomičnoosloboditi naknade troškova, Sud može opozvati svoje rješenje o kazni i kad svjedok naknadno pristane da svjedoči.

Vojne osobe i radnici milicije ne mogu se zatvoriti, ali će se o njihovu odbijanju da svjedoče izvijestiti njihova komanda radi kažnjavanja. Ako je potrebno da se te osobe radi svjedočenja pri- silno dovedu, sud će se obratiti njihovu starješini koji će narediti da se one privedu sudu.

Clan 249. Svjedok ima pravo na naknadu putnih trošova i troškova za prehranu i prenoćište te na na-

knadu izmakle zarade. Svjedok treba da zahtijeva naknadu odmah nakon saslušanja; inače gubi pravo na nju. Sud je

dužan na to upozoriti svjedoka. U rješenju kojim se odmjeravaju troškovi svjedoka sud će odrediti da se odredena svota is-

plati iz položenog predujma; a ako predujam nije položen, naredit će stranci da odredenu svotu plati svjedoku u roku od osam dana. biba protiv tog rjdenja ne zadržava izvršenje rjeIenja.

VjeJtaci

Clan 250. Sud će izvesti dokaz vjeltačenjem kad je radi utvrdivanja ili razjašnjenja kakve činjenice po-

trebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.

Clan 251. Vjdtačenje obavljaju vjeltaci koje odreduje parnični sud. Prije nego što odredi koje će osobe uzeti za vještake sud će o tome saslušati stranke. U hit-

nim slučajevima sud može odrediti vještaka iako prije toga stranke nisu saslušane, Parnični sud može ovlastiti predsjednika vijeća ili zamoljenog suca da oni odrede vještake

ako je njima povjereno izvodenje dokaza vještačenjem. Umjesto odredenog vještaka sud može uvijek odrediti drugog vještaka.

Član 252. Vještačenje. u pravilu, obavlja jedan vještak; a kad sud ocijeni da je vještačenje složeno, mo-

že odrediti dva ili više vještaka. Vještaci se odreduju u prvom redu iz reda stalnih sudskih vještaka za odredenu vrstu vješta-

čenja.

Vještačenje se može povjeriti i stručnoj ustanovi (bolnici. kemijskom laboratoriju. fakultetu i sl.).

Ako postoje posebne ustanove za određene vrste vještačenja (vještačenje lažnog novca, ru- kopisa. daktiloskopsko vještačenje i sl.), takva vještačenja, a osobito složenija, povjeravat će se. u prvom redu. tim ustanovama.

Član 253. Odredeni vještaci dužni su odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i mišljenje. Sud će vještaka, na njegov zahtjev. osloboditi dužnosti vještačenja iz razloga iz kojih svjedok

može uskratiti svjedočenje ili odgovor na pojedino pitanje. Sud može vještaka, na njegov zahtjev, osloboditi dužnosti vjdtačenja i iz drugih opravdanih

razloga. Oslobođenje od dužnosti vještačenja može tražiti i ovlašteni radnik organa ili organiza- cije u kojoj vještak radi.

Clan 254. Vještak može biti izuzet iz istih razloga iz kojih može biti izuzet sudac ili sudac porotnik, ali

se za vještaka može uzeti i osoba koja je već bila saslušana kao svjedok.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 203.

Stranka je dužna podnijeti zahtjev za izuzeće vjdtaka čim sazna da postoji razlog za izuzeće. a mijkasnije prije početka izvodenja dokaza vjeltačenjem. Ako je sud prije odredivanja vjeltaka saslušao stranku o ličnosti vjdtaka, stranka se dužne tom prilikom izjasniti o izuzeću.

U zahtjevu za izuzeće vjeltaka stranka je dužna navesti okolnosti na kojima temelji svoj zah- tjev za izuzeće.

O zahtjevu za izuzeće odlučuje patnični sud. Sudac zamoljenog suda i predsjednik vijeća od- lučuju o izuzeću ako im je povjereno izvođenje dokaza vje.tačenjem.'.

Protiv rjdenja kojim se prihvaća zahtjev za izuzeće nije dopuštena žalba, a protiv rje!enja kojim se zahtjev odbija nije dopuštena posebna falba.

Ako je stranka saznala za razlog izuzeća poslije obavljenog vjeJta:čenja i prigovora vjdtače­ nju iz tog razloga. sud će postupiti kao da je zahtjev za izuzeće stavljen prije obavljenog vjeltače­ njao

Clan 255. Sud može kazniti novčano do 500 dinara vjeltaka k.oji ne dođe na ročište iako je uredno po-

zvan, a izostanak ne opravda, a ivjeItaka kojj bez opravdanog razloga odbije da vjeltači. lijelenje o kazni sud može opozvati uz uvjete jz člana 248. stavka 5. ovog zakona. Na zahtjev stranke sud može riešeniem narediti vjeJtaku da nadoknadi troškove koje je uzro-

kovao svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijai:Uem da vjeltači.

Član 256. VjeJtak ima pravo na naknadu putnih troškova i trolkova za prehranu i prenočište, na nakna-

du izmakle zarade i trolkova vjdtačenja te pravo na nagradu za obavljeno vjeltačenje. U pogledu naknade trolkova i nagrade vjeAtaka na odgovarajući će se način primjenjivati

odredbe člana 249. st. 2. i 3. ovog zakona.

Član 257. Vjeltaci se pozivaju dostavom pismenog poziva u kojem sc navodi ime i prezime i zanimanje

pozvanoga, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao vjeltak. U pozivu će se vjeltak upozoriti na posljedice neopravdanoI izostanka (član 255) i na pravo na naknadu Irolkova (član 256).

Član 258. Prije početka vjdtačenja pozvat će se vještak da predmet vjeltačenja brižljivo razmotri, da

točno navede sve Ito opazi i nađe i da svoje mlšlienie iznese savjesno i u skladu s pravilima zna- nosti i vjeAtine, a upozorit će se i na posljedice davanja lažnog iskaza.

Nakon toga će se vjeStak pitati za ime i prezime, ime oca, zanimanje. boravište, mjesto rode- nja, godine života i njegov odnos sa strankom.

Clan 259. Sud rukovodi vjdtačenjem, označuje vještaku predmet koji će se razgledati, postavlja mu pi-

tanja i, prema potrebi, trali objalnjenja u vezi s danim nalazom i miSljenjem. Vjeltaku se mogu davati razjaJnjenja. a može mu se dopustiti i razmatranje spisa. Na zahtjev

vjeltaka mogu se izvoditi i novi dokazi da bi se utvrdile okolnosti koje su važne za stvaranje miš- ljenja vje!taka.

Clan 260. Sud će odrediti hoće li vjdtak iznijeti svoj nalaz i mišljenje samo usmeno na raspravi ili će ih

podnijeti i pismeno prije rasprave. Sud će odrediti rok za pismeno podnošenje nalaza i mišljenja. Vještak mora uvijek obrazložiti svoje mišljenje. Sud će, po mogučnosti, dostaviti strankama pismeni nalaz i mišljenje prije ročišta na kojem

će se o njima raspravljati.

Član 261. Ako je odredeno više vještaka. oni mogu podnijeti zajednički nalaz i mišljenje kad se u nala-

zu i miJljenju slažu. Ako se u nalazu i mišljenju ne slažu, svaki vještak posebno iznosi svoj nalaz i mišljenje.

Str. 204. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Ako se podaci vještaka o njihovu naJazu bitno razilaze. ili ako je nalaz jednog ili vile vjeltaka nejasan. nepotpun ili u proturiječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima. a ti se nedo. staci ne mogu otkloniti ponovnim saslula~emvjeltaka. obnovit će se vjeltačenje s istim ili dru- gim .vjeltacima. •

Ako u milijenju jednog ili vile vjeltaka ima proturječnostiili nedostataka. ili se pojavi osno- vana sumnja u pravilnost danog mijljenja. a ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponov- nim sasfušanjem vjdtalea. zatrdit će se milljenje drugih vještaka.

Clan 262. Protiv rjeIenja suda iz čl. 251. 252. i 261. ovog zakona nije dopuštena žalba.

Clan 263. Odredbe člana 251. člana 252. stavka 2. čl. 253. do 257. člana 258. stavka 2. i člana 262. ovog

zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na tumače.

Saslullaje stnDlb

Clan 264. Sporne činjenice važne za odluku sud može utvrdivati i saslušavaniem stranaka. Sud može odlučiti da se izvede dokaz sasiuIanjem stranaka kad nema drugih dokaza ili kad

unatoč izvedenim drugim dokazima ustanovi da je to potrebno za utvrfivanje važnih činjenica.

Clan 265. Ako sc uvjerio da stranci odnosno osobi koja se ima saslušatl za stranku nisu poznate sporne

činjenice, ili ako saslušanje te stranke nije moguće. sud može odlučiti da se sasluša samo druga stranka.

Isto tako sud može odlučiti da se saslula samo jedna stranka. ako druga stranka uskrati dava- nje iskaza ili se ne odazove pozivu suda.

Clan 266. Izvođenje dokaza saslušaniem stranaka preko predsjednika vijeća ili zamoljenog suca dopuš-

teno je samo ako stranka zbog neotklonjivih smetnji ne može osobno doći ili ako bi njezin dola- zak uzrokovao nerazmjerne troškove,

Clan 267. za stranku leoja nema parničnu sposobnost saslulat će se njezin zakonski zastupnik. Sud mo-

le odlučiti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika sasluša sama stranka. ako je njezino sa- slubnje moguće.

Za pravnu osobu saslušat će se osoba leojaje zakonom ili pravilima odredena da je zastupa. Ako kao stranka u sporu SUdjeluje na jednoj strani više osoba. sud će odlučiti hoće li se sa-

slulati sve te osobe ili samo neke od njih.

Član 268. Poziv na ročište na kojem će se izvoditi dokaz saslulanjem stranaka dostavit će se osobno

strankama odnosno osobi koja će se za stranku saslušati. U pozivu te se naznačiti da te se na ročištu izvoditi dokaz saslušanjem stranaka i da stranka

koja dođe na ročište može biti saslušana u odsutnosti druge stranke (član 265. stavak 2).

Clan 269. Ne mogu se primijeniti nikakve prisilne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu su-

da radi saslulanja niti se stranka može prisiliti na davanje iskaza. Sud će, s obzirom na sve okolnosti, ocijeniti od kakva je značenja što stranka nije došla na

saslušanle ili što je uskratila iskaz.

Član 270. Dokaz saslušanjem stranaka izvodi se bez polaganja zakletve.

Clan 271. Odredbe o izvođenju dokaza svjedocima primjenjivat će se i pri izvođenju dokaza sasluša-

njem stranaka, ako za saslušanje stranaka nije što drugo propisano.

DODATAK ING REGISTRA 1991.

Glava devetnaesta

Str. 205.

OSIGURANJE DOKAZA

Clan 272. Ako postoji opravdana bojazan da se dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvo-

đenje biti otežano, može se u toku. a i prije pokretanja parnice predložiti da se taj dokaz izvede. U postupku za osiguranje dokaza ne može se izvesti dokaz saslulanjem stranaka. Osiguranje dokaza mole se tražiti i nakon Ito odluka kojom se postupak zavrJava postane

pravomotna, ako je to potrebno prije ili u toku postupka po izvanrednim pravnim lijekovima.

Clan 273. Ako je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen u toku parničnog postupka, za postupanje je

nadležan sud pred kojim je postupak u toku. Kad se traži osiguranje dokaza prije pokretanja postupka te u hitnim slučajevima ako je po-

stupak već u toku, nadlelan je niži sud prvog stepena na čijem se području nalaze stvari koje tre- ba razgledati odnosno sud na čijem području boravi osoba koju treba saslutati.

O prijedlogu iz stavka l. ovog člana odlučuje predsjednik vijeta ili sudac pojedinac koji vodi postupak. a u slučajevima iz stavka 2. ovog člana sudac pojedinac nadležnog suda.

Clan 274. U podnesku kojim traži osiguranje dokaza predlagač je dužan navesti činjenice koje se imaju

dokazati, dokaze koje treba izvesti i razloge iz kojih smatra da se kasnije dokaz neće moći izvesti ili da te njegovo izvodenje biti otežano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika, osim at04lk okolnosti pr~istječe da on nije poznat.

Clan 275. Podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza dostavit će se protivniku, ako je

poznat. Ato postoji opasnost od odgode, sud će o prijedlogu odlučiti i bez prethodnog izjaJl\ie- l\ia protivnika.

U deJenju tojim se prihvata prijedlog sud će odrediti ročiltc za izvođel\ie dokaza. navest će činjenice o kojima će se izvoditi dokazi te dokaze koji će se izvesti; a ako je potrebno, imenovat će ivjeitate.

Ako protivniku nije prije bio dostavljen podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza, OD će mu se dostaviti zajedno s rješenjem suda kojim se prihvata prijedlog za osiguranje dokaza.

Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravište sud može radi sudjelovanja na ročištu za izvođenje dokaza postaviti privremenog zastupnika (član 84). O tom postavljanju nije potrebno izdati oglas.

Sud može u hitnim slučajevima odrediti da izvođenje dokaza započne i prije nego što se rje- šenje kojim se prihvaća prijedlog za osiguranje dokaza dostavi protivniku.

Protiv rjdenja suda kojim se prihvaća prijedlog za osiguranje dokaza te protiv rješenja kojim se odlučuje da izvođenje dokaza započne prije nego što se rješenje dostavi protivniku nije do- puštena žalba.

.Član 276. Ako su dokazi izvedeni prije nego što je postupak pokrenut. zapisnik o izvođenju dokaza ču­

vat te se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni. Ako je postupak u toku, a osiguranje dokaza nije izveo parnični sud. zapisnik će se dostaviti

parničnom sudu.

Glava dvadeseta

PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE

Clan 277. Nakon primitka tužbe obavljaju se pripreme za glavnu raspravu. Te pripreme obuhvaćaju prethodno ispitivanje tužbe. dostavu tužbe tuženiku na odgovor,

održavanje pripremnog ročišta i zakazivanje glavne rasprave. Pripremanjem glavne rasprave rukovodi predsjednik vijeća. U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upućivati podneske u kojima će navesti či­

njenice koje namjeravaju iznijeti na glavnoj raspravi te dokaze čije izvođenje namjeravaju pred- ložiti.

Str. 206. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Član 218. U toku pripremanja glavne rasprave do ročiita za glavnu raspravu predsjednik vijeća ovlašten

je da odlučuje: o stupanju prethodnika u parnicu, o sudjelovanju umješača,o osiguranju dokaza. o preinaci tužbe. o troškovima postupka u slučaju povlačenja tužbe. o prekidu ili mirovanju po- stupka. o privremenim mjerama osiguranja. o spajanju parnica. o razdvajanju postupka. o odre- đivanju sudskih rokova ili njihovu produljenju. ozakazivanju ročiita ili njihovoj odgodi. o povra- tu u prijainje stanje zbog propuitanja roka ili ročlšta, o oslobođenju stranke od plaćanja trOJkova postupka, o osiguranju parničnih trolkova, o polaganju predujma na ime troškeva za poduzima- nje pojedinih radnji u postupku. o postavljanju privremenog zastupnika, o dostavi sudskih pi- smena. o mjerama za ispravljanje podnesaka, o urednosti punomoći te o svim pitanjima koja se tiču upravljanja postupkom.

Protiv odluka koje donosi predsjednik vijeća u toku pripremanja glavne rasprave, a koje se odnose na upraVljanje postupkom, nije dopuštena žalba.

tIan 219. Predsjednik vijeća može u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na temelju pri-

znanja, presudu na temelju odricanja i presudu zbog izostanka i primiti na zapisnik nagodbu stranaka.

Prethodno ispitivanje talbe

Član 280. Nakon prethodnog ispitivanja tužbe predsjednik vijeća ovlašten je donositi rjetenja iz člana

278. ovog zakona. ako nije riječ o pitanjima o kojima se po prirodi stvari ili prema odredbama ovog zakona odluka može donijeti tek u daljnjem toku postupka.

tian 281. Kad utvrdi da je tužba nerazumljiva ili nepotpuna, ili da postoje nedostaci koji se tiču spo-

sobnosti tužitelja ili tuženika da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonsko. zastu- panja stranke, ili nedostaci koji se odnose na ovlaltenje zastupnika da pokrene parnicu kad je ta- kvo ovIdtenje potrebno, predsjednik će vijeća radi otklanjanja tih nedostataka poduzeti potreb- ne mjere predvidene u ovom zakonu (čl. 83. i 109).

Clan 282. Nakon prethodnog ispitivanja tužbe predsjednik vijeća donosi rješenje kojim se tužba odba-

cuje ako utvrdi da cjelavanje o tužbenom zahtievu ne ide u sudsku nadležnost (član 26) ili da je tulba podnesena nepravovremeno, ako je posebnim propisima odreden rok za podnošenje tuž- be.

Predsjednik vijeća donosi i rješenje kojim se sud oglašava nenadležnim (čl. 11. i 20) i pred- met ustupa drugome redovnom sudu iIi sudu udruženog rada.

tian 283. Ako smatra da nema dovoljno osnova za donošenje odluke o pitanju koje se postavilo u toku

prethodnog ispitivanja tužbe, predsjednik vijeća ostavit će da o tom pitanju donese odluku na- kon primitka odgovora na tužbu ili na pripremnom ročištu.

PripremDO rolilte i odgovor na talbu

tIan 284. Ako predsjednik vijeća smatra da se na temelju tužbe može dalje postupati, zakazat će, u

pravilu, pripremno ročište i narediti da se primjerak tužbe dostavi tuženiku. Pripremno ročište neće se zakazivati kad je za suđenje nadležan sudac pojedinac. Predsjednik vijeća može odmah zakazati ročište za glavnu raspravu ako smatra da s obzirom

na navode u tužbi i na prirodu spora nije potrebno održavanje pripremnog ročišta.

Član 285. Prije zakazivanja pripremnog ročišta predsjednik vijeća može zatražiti od tuženika da podne-

se odgovor na tužbu. ako bi zbog složenosti spora ili zbog većeg broja zahtjeva stavljenih u tužbi bilo svrsishodno da se tuženik pismeno izjasni o navodima u tužbi.

Odgovor na tužbu podnosi se u roku koji odredi predsjednik vijeća, ali taj rok ne može biti dulji od petnaest dana od dostave tužbe. Iznimno, s obzirom na osobite okolnosti slučaja, taj rok mole biti i do 30 dana.

(Nastavak u idućem DODATKU)

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 207.

Ako tuženik podnese odgovor na tužbu, predsjednik vijeća ocijenit će je li s obzirom na pri- jedlogc i navođe stranaka potrebno zakazati pripremno ročište ili se može zakazati odmah roči!­ te za glavnu raspravu.

Ako tuženik u određenom roku ne podnese odgovor na tužbu, predsjednik vijeća zakazat će pripremno ročište ili rcčište za glavnu raspravu.

Tuženik može pismeno odgovoriti na tužbu iako mu sud to nije naložio, Pošto primi odgovor na tužbu, predsjednik vijeća može donijeti sva rjeienja koja može do-

nositi u toku prethodnog ispitivar\ia tužbe.

Član 286. Pripremno ročiJte treba odrediti tako da strankama ostane dovoljno vremena za pripremu, a

n~manje osam dana od primitka poziva. U pozivu za pripremno ročilte naložit će se strankama da na ročište donesu sve isprave koje

im slute za dokaz, a i sve predmete koje treba razgledati u sudu. Ako je potrebno da se za pripremno ročište pribave spisi, isprave ili predmeti koji se naJaze

kod suda ili kod kojcga dru,og državnog organa ili organizacije kojoj je povjereno vršenje javno, ovJaltema, predsjednik vijeta naredit će da se ti predmeti odnosno isprave pravovremeno priba- ve.

Član 287. Pripremno ročište počinje izlaganjem tužbe, a nakon toga tuženik iznosi svoj odgovor na

tužbu. . Kad bude potrebno, predsjednik vijeća zatrdit će od stranaka razjaJnjenje u vezi s njihovim

navodima ili prijedlozima.

Čjan 288. Na pripremnom ročištu n~prije se raspravlja o pitanjima koja se odnose na smetnje za daljni

tok postupka, bilo da je predsjednik vijeta nakon ispitivanja tužbe odgodio rjeIavanje tih pitanja bilo da su ona pokrenuta u odgovoru na tužbu ili na pripremnom ročiltu. O tim se pitanjima mo,u na pripremnom ročiltu izvoditi dokazi kad je to potrebno.

Osim rjele.ua koje je ovlatten da donosi nakon prethodnog ispitivama tužbe na pripremnom ročištu predsjednik vijeća donosi i rjeienje o odbacivanju tužbe, ako utvrdi da o tužbenom zah- tjevu vet teče pami~da je stvar pravomotno presuđena,da je o predmetu spora sklopljena sud- ska DIIodba ili da ne postoji pravni interes tužitelja za podnolenj'e tužbe za utvrđeme.

Ako predsjednik vijeta ne prihvati prigovor da postoji koja od smetnji za vođenje postupka iz stavka 2. ovog člana, nastavit će se s raspravljanjem, a odluku o prigovoru donijet će vijeće po- sebno ili zajedno s odlukom o glavnoj stvari.

Na pripremnom ročištu predsjednik vijeća ima u pogledu upravljanja postupkom sva ovlašte- nja koja imaju predsjednik vijeća i vijeće na glavnoj raspravi.

Clan 289. Kad ustanovi da ne postoje smetnje za daljnje vođenje postupka, predsjednik će vijeća, pre-

ma rezultatima raspravljama na pripremnom ročištu, odlučiti koji će se svjedoci i vještaci pozvati na glavnu raspravu i koji će se drugi dokazi pribaviti. O tome koji će se od tih dokaza izvesti od- lu~uje vijeće na ,lavnoj raspravi:

Ato predsjednik vijet. ne prihvati prijedloge stranaka o dokazima, stranke mogu svoje pri- jedloge ponoviti na glavnoj raspravi.

Clan 290. Ako predsjednik vijeća smatra da je neke sporne činjenicepotrebno utvrditi preko vještaka. a

nijedna se stranka ne protivi da se obavi vjeJtačenje,predsjednik vijeća imenovat će vjdtake. od- lučiti o zahtjevima za izuzeće vještaka i pozvati jednu stranku ili obje stranke da polože svotu potrebnu za troškove vještake

Imenovane vjdtake sud će obavijestiti o predmetu koji treba razgledati i pozvati ih da do glavne rasprave pripreme svoj naJaz i mišljenje (član 260. stavak l).

Ako je potrebno, predsjednik vijeća može. uz suglasnost stranaka, obaviti uviđaj izvan suda. Ako se taj uviđaj obavlja uz sudjelovanje vještaka, primijenit će se pri tome odredbe st. 1. i 2. ovog člana. .

Član 291. Ako na pripremno ročište ne dođe tužitelj ili ne dođe tuženik, a nema uvjeta za donošenje

presude zbog izostanka, predsjednik vijeća raspravljat će s prisutnom strankom.

Str. 208. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Član 292. Na pripremnom ročištu predsjednik vijeća, u pravilu, saopćava strankama dan i sat kad će se

održati glavna rasprava.

Zakazivanje ročitta za glavnu' nspnvu

Član 293. Ročište za glavnu raspravu zakazuje predsjednik vijeća. Uz poziv za glavnu raspravu tuženiku će se dostaviti tužba, ako mu već prije nije bila dosta-

vljena. Predsjednik vijeća pozvat će na ročište stranke te svjedoke i vje§take koje je na pripremnom

ročištu odlučio da pozove na glavnu raspravu. Ako pripremno ročište nije održano, predsjednik vijeća odlučit će koje će od svjedoka što su ih stranke predložile pozvati, a stranke će upozoriti da mogu na ročište dovesti i druge svjedoke.

Odredbe člana 286. ovog zakona primiienit će se i pri zakazivanju ročišta za glavnu raspravu.

Glava dvadeset prva

GLAVNA RASPRAVA

Tok glavne rlspnve

Član 294. Predsjednik vijeća otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja. Nakon toga

utvrđuje jesu li došle sve pozvane osobe; pa ako nisu. provjerava jesu li uredno pozvane i jesu li opravdale svoj izostanak.

Član 295. Ako s prvog roeiJta za glavnu raspravu izostane tužitelj, ili ako na to ročište ne dođe tuženik,

a nema uvjeta za donošenje presude zbog izostanka, te kad s kojega kasnijeg ročišta izostane tu- žitelj ili tuženik, rasprava se može održati.

Član 296. Ako stranka ili zakonski zastupnik stranke nije u stanju da se jasno i odredeno izjasni o pred-

metu o kojemu se raspravlja, a nema punomoćnika,predsjednik vijeća upozorit će je na potrebu da uzme punomoćnika.

Ako stranka ne može odmah uzeti punomoćnika,vijeće će na njezin prijedlog odgoditi ročiš- te.

Član 297. Ako nije prije toga održano pripremno ročište, prvo ročište za glavnu raspravu počinje izla-

ganjem tužbe, a nakon toga tuženik odgovara na navode tužbe. Ako je prije glavne rasprave održano pripremno ročište, predsjednik vijeća upoznat će vijeće

s tokom i rezultatima toga ročišta. Stranke mogu dopuniti izlaganje predsjednika vijeća. U daljnjem toku rasprave raspravljat će se o prijedlozima stranaka i činjeničnim navodima

kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge odnosno pobijaju prijedloge protivnika, a i o dokazima p6nudenim s njihove strane, izvodit će se dokazi i raspravljati o rezultatima njihova izvodenja.

Stranke mogu iznositi i svoja pravna shvaćanja koja se odnose na predmet spora. Kad je u ovom zakonu predviđeno da stranka može staviti odreden prigovor ili prijedlog ili

poduzeti kakvu drugu parničnu radnju dok se tuženik na glavnoj raspravi ne upusti u raspravlja- nje o glavnoj stvari, takav prigovor odnosno prijedlog tužitelj može staviti odnosno drugu par- nlčnu radnju poduzeti dok ne završi izlaganje po tužbi, a tuženik dok ne završi svoj odgovor na tužbu.

Član 298. Predsjednik će se vijeća postavljanjem pitanja i na drugi svrsishodan način brinuti da se u to-

ku rasprave iznesu sve odlučne činjenice, da se dopune nepotpuni navodi stranaka o važnim či­ njenicama, da se označe ili dopune dokazna sredstva koja se odnose na navode stranaka i, uop- će, da se dadu sva razjašnjenja potrebna da bi se utvrdilo činjenično stanje važno za odluku.

Clan 299. Svaka stranka treba u svojim izlaganjima iznijeti sve činjenice potrebne za obrazloženje svo-

jih prijedloga, ponuditi dokaze potrebne za utvrđivanje svojih navoda te izjasniti se o navodima i ponuđenim dokazima protivne stranke.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 209.

Stranke mogu u toku cijele glavne rasprave iznositi nove ~injenice i predlagati nove dokaze. Stranke mogu i u toku glavne rasprave upućivati podneske u kojima će navesti činjenice koje

namjeravaju iznijeti na ročištu. a i dokaze čije izvođenje namjeravaju predložiti.

tian 300. Izvođenje dokaza odreduje vijeće rješenjem u kojemu će se naznačiti sporna činjenica o ko-

joj treba izvesti dokaz i dokazno sredstvo. Predložene dokaze koje ne smatra važnim za odluku vijeće će odbiti i u riešenju naznačiti

razlog odbijanja. Protiv riešenia kojim se određuje ili odbija izvođenje dokaza nije dopuštena posebna žalba. Sud nije u daljnjem toku parnice vezan za svoje prijašnje rješenje o izvođenju dokaza.

tian 301. Ako stranka prigovori da rješavanje o tužbenom zahtjevu ne ide u sudsku nadležnost. da sud

nije stvarno iIi mjesno nadležan, da o istom zahtjevu već teče parnica, da je stvar pravomoćno presuđena,da je o predmetu spora sklopljena sudska nalodba, ili da sc tužitelj pred sudom odre- kao tu!benog zahtjeva, sud će riješiti hoće Ji o tim prigovorima raspravljati i odlučivati odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom.

Ako sud ne prihvati prigovor iz stavka l. ovog člana o kojemu se raspravljalo zajedno s glav- nom stvari, ili ako sud nakon odvojenog raspravljanja ne prihvati prigovor i odluči da sc odmah nastavi glavna rasprava, rješenje o prigovoru unijet će se u odluku o glavnoj stvari.

Protiv rje§enja kojim se odbijaju prigovori stranaka nije dopuštena posebna žalba ako je vije- će odlučilo da se odmah nastavi raspravljanje o glavnoj stvari.

Odredbe st. 1. do 3. ovog člana primijenit će sc i kad sud po službenoj dužnosti odluči da odvojeno od glavne stvari raspravi o tome da li stvar ide u sudsku nadležnost, da li je sud stvarno nadlelao, da li već teče parnica. da li je stvar već pravomoćnopresuđena,da li sc tu!itelj pred su- dom odrekao tužbenog zahtjeva tc da li je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba.

tian 302. Kad predsjednik vijeća završi saslušanje pojedinog svjedoka, vje!taka ili stranke. članovi vi-

jeća mogu toj osobi neposredno postavljati pitanja. Stranka i njezin zastupnik ili punomoćnikmogu po odobrenju predsjednika vijeća neposred-

no postavljati pitanja protivnoj stranci, svjedocima i vještacima. Predsjednik vijeća zabranit će stranci postavljanje odredenih pitanja ili će zabraniti odgovor

na postavljeno pitanje ako je već u pitanju sadržano kako na nj treba odgovoriti ili ako se pitanje ne odnosi na predmet.

Ako predsjednik vijeća zabrani postavljanje odredenog pitanja iJi davanje odgovora, stranka može zahtijevati da o tome odluči vijeće.

Na zahtjev stranke u zapisnik će se unijeti pitanje koje je vijeće odbilo, a i pitanje na koje je zabranjen odgovor.

tian 303. Saslu§ani svjedoci i vještaci ostaju u sudnici, ako ih predsjednik vijeća. nakon izjašnjenja

stranaka, sasvim ne otpusti ili ne odredi da se privremeno udalje iz SUdnice. Predsjednik vijeća može odrediti da se saslušan! svjedoci kasnije ponovno pozovu i još jed-

nom saslušaju u prisutnosti ili odsutnosti svjedoka i vještaka,

Član 304. Kad vijeće smatra da je predmet raspravljen tako da se može donijeti odluka, predsjednik vi-

jeća saopćit će da je glavna rasprava zaključena, i nakon toga će se vijeće povući na vijećanje i glasanje radi donošenja odluke.

Vijeće može odlučiti da glavnu raspravu zaključi i kad je ostalo da se pribave stanoviti spisi koji sadrže dokaze potrebne za odlučivanje ili ako treba saeekati zapisnik o dokazima izvedenim od zamoljenog suca, a stranke odustanu od raspravljanja o tim dokazima ili vijeće smatra da to raspravljanje nije potrebno.

SIr. 210. DODATAK ING REGISTRA 1991.

r

Clan 305. Vijeće može u toku vijećanja i glasanja odlučiti da se zaključena glavna rasprava ponovno

otvori ako je lo potrebno radi dopune postupka ili razjašnjenja pojedinih važnijih pitanja.

Javnost glavne rasprave

Clan 306. Glavna je rasprava javna. Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetne osobe. Osobe koje prisustvuju raspravi ne (miju nositi oružje ili opasno orude. Odredba stavka 3. ovog člana ne odnosi se na čuvare osoba koje sudjeluju u postupku.

.. Član 307. Vijeće može isključitijavnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njezin dio ako to zahtijevaju

interesi čuvanja službene, poslovne ili osobne tajne, interesi javnog reda ili razlozi morala. Vijeće može isključitijavnost i kada se mjerama za održavanje reda predviđenim u ovom za-

konu ne bi moglo osigurati nesmetano održavanje rasprave.

CJan 308. Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomočnike i

umje!ače.

Vijeće može dopustiti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost isključena prisustvuju pojedine slulbene osobe, a i znanstveni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu službu odnosno znanstvenu ili javnu djelatnost.

Na zahtjev stranke vijeće može dopustiti da raspravi prisustvuju najviše dvije osobe koje ona označi.

Predsjednik vijeća upozorit će osobe koje prisustvuju raspravi na kojoj je javnost isključena da su dužne kao tajnu čuvati sve ono što su na raspravi saznale i upozoriti ih na posljedice oda- valija tajne.

Clan 309. O isključenju javnosti odlučujevijeće rjdenjem, koje mora biti obrazloženo ijavnoobjavljeno. Protiv rje!enja o isključenju javnosti nije dopuštena posebna biba.

Clan 310. Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi na odgovarajućiće se način primjenjivati i na pripre-

mnom ročištu, na ročištu izvan glavne rasprave pred predsjednikom vijeća te na ročištu pred za- moljenim sucem.

Rukovodenje glavnom raspravom

Član 311. Predsjednik vijeća rukovodi glavnom raspravom, ispituje stranke, izvodi dokaze, daje riječ

članovima vijeća, strankama, njihovim zakonskim zastupnicima i punomočnicima te objavljuje odluke vijeća.

Dužnost je predsjednika vijeća da se brine da se o predmetu spora svestrano raspravlja, ali da se zbog toga postupak ne odugovlači, tako da se rasprava po mogućnosti dovrši najednom ročiš­ tu.

Ako se osoba koja sudjeluje na raspravi protivi kakvoj mjeri predsjednika vijeća koja se od- nosi na rukovođenje raspravom ili kakvu pitanju koje je postavio predsjednik vijeća, član vijeća ili druga osoba koja sudjeluje u postupku, o takvu protivljenju odlučuje vijeće.

Sud nije vezan za svoje rješenje koje se odnosi na rukovođenje raspravom. Protiv rješenja koja se odnose na rukovođenje raspravom nije dopuštena posebna žalba.

Član 312. Izvan ročišta za glavnu raspravu predsjednik vijeća donosi rješenje o ispitivanju podneska, o

postavljenju privremenog zastupnika, o urednosti punomoći,o polaganju predujma na ime troš- kova za poduzimanje pojedinih radnji u postupku, o oslobodenju od plaćanja troškova postupka, o osiguranju parničnih troškova, o dostavi sudskih pismena, o osiguranju dokaza, o privremenim mjerama osiguranja, o prekidu i mirovanju postupka, o troškovima postupka u slučaju povlače­ nja tužbe, o zakazivanju ročišta i njihovoj odgodi, o spajanju parnica te o određivanju rokova i njihovu produljivanju.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 2JJ.

Predsjednik vijeća isto je tako ovlašten da, nakon što primi zapisnik o izvođenju dokaza pred zamoljenim sucem, odredi da se obave potrebni ispravci ili dopune.

Izvan ročiJta za glavnu raspravu predsjednik vijeta ovlašten je da u povodu izjave tuženika odnosno tužitelja, dane pismeno ili na zapisnik kod parničnog suda, donese presudu na temelju priznanja odnosno presudu na temelju odricanja te da primi na zapisnik sudsku nagodbu.

Član 313. Ako pred istim sudom teče više parnica između istih osoba ili u. kojima je ista osoba protiv-

nik raznih tužitelja ili raznih tuženika, sve se te parnice mogu riešenjem vijeća spojiti radi zajed- ničkog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troJkovi. za sve spojene par- nice sud može donijeti zajedničku presudu.

Vijete može odrediti da se radi zaijedničkog raspravljanja pred njim spoji više parnica i onda kad je za koju od njih nadležan sudac pojedinac istog suda.

Vijete može odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima u istoj tužbi i nakon zametka odvojenog raspravljanja može donijeti posebne odluke o tim zahtjevima.

Clall 314. Kad vijeće odluči da se odgodi ročište za glavnu raspravu, predsjednik vijeća brinut će se da

se za iduće ročište pribave svi dokazi čije je izvođenjeodređeno za to ročište i da se obave druge pripreme kako bi se rasprava mogla zavrJiti na tom roČiJtu.

Protiv (jeJenja suda kojim se odgađa ročiJte ili se odbijaju prijedlozi stranaka o odgodi ročiš­ ta nije dopuštena žalba.

Clan 315. Ako se ročište odgodi, novo ročište održat te se po mogućnosti pred istim vijećem. Ako se novo ročište drti pred istim vijećem, glavna će se rasprava nastaviti i predsjednik će

vijeta ukratko izložiti tok prijdnjih ročišta, ali u tom slučaju vijeće može odlučiti da rasprava počne iznova.

Ato se roči.te drti pred izmijenjenim vijećem,glavna rasprava mora početi iznova, ali vijete mole, nakon Ito se stranke o tome i7Jasne, odlučiti da se ponovno ne saslulavaju svjedoci ivjeI- taci i da se ne obavlja DOV uviđaj, već da se proči~u zapisnici o izvođenju tih dokaza.

Clan 316. Sud u toku postupka može kazniti novčanom kaznom do SOO dinara stranku, zakonskog zas-

tupnika, punomoćnika ili umjdačakoji su svojim parničnim radnjama teže zloupotrijebili prava priznata ovim zakonom.

Odrfavanje reda na Ilavnoj raspravi

Clan 317. Dužnost je predsjednika vijeća da se u toku glavne rasprave brine o održavanju reda u sudni-

ci i o dostojanstvu suda.

. Clan 318. Ako osoba koja sudjeluje u postupku ili osoba koja kao slušalac prisustvl.\ie raspravi vrijeda

sud ili druge sudionike u postupku. ometa rad ili se ne pokorava naredbama predsjednika vijeća za odrtavanje reda, predsjednik vijeća opomenut će je. Ako opomena bude bezuspješna, vijeće može opomenutu osobu udaljiti iz sudnice ili kazniti novčanom kaznom do SOO dinara, a može je i udaljiti i kazniti novanom kaznom.

Ako stranka bude udaljena iz sudnice, ročište će se održati i bez njezine prisutnosti. Ako iz sudnice bude udaljen punomoćnik, vijeće će na zahtjev stranke odgoditi rcćište; a

ako stranka nije prisustvovala ročištu, vijeće će uvijek odgoditi ročište i obavijestiti stranku da je njezin puno,moćnik udaljen s roči.ta zbog narulavanja reda.

Kad sud kazni novčanom kaznom ili udalji iz sudnice odvjetnika ili odvjetničkogpripravnika kao punomočnlka, obavijestit će o tome odvjetničku komoru.

Žalba protiv rješenja o novčanoj kazni ili udaljenju iz sudnice ne zadržava izvršenje rješenja.

Clan 319. Ako društveni pravobranilac samoupravljanja, javni tužilac ili javni pravobranilac odnosno

osoba koja ih zamjenjuje narušava red, predsjednik vijeća obavijestit će o tome nadle!noga druš- tvenog pravobranioca samoupravUarija, javnog tu2ioca odnosno javnog pravobranioca. a vijeće može odgoditi ročište i od nadležnoga društvenog pravob.ranioca samoupravUarUa, javnog tužio- ca odnosno javnog pravobranioca zatražiti da odredi drugu osobu za sudjelovanje u parnici.

•

Str. 212. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Clan 320. Ovlaštenia koja za odrlavanje reda na glavnoj raspravi imaju predsjednik vijeća i vijeće pripa-

daju predsjedniku vijeća na pripremnom roei!tu i na ročištu izvan glavne rasprave, a i zamolje- nom sucu.

Glava dvadeset druga

SUDSKA NAGODBA

Clan 321. Stranke mogu u toku cijelog postupka pred pamlčnirn sudom prvog stepena zaključiti nagod-

bu o predmetu spora (sudska nagodba). Nagodba se može odnositi na cio tužbeni zahtjev ili na jedan njegov dio. Sud će u toku postupka upozoriti stranke na mogućnost sudske nagodbe i pomoći im da za-

ključe nagodbu. Pred sudom se ne mole zaključiti nagodba u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu ras-

polagati (čJan 3. stavak 3). - - Kad sud donese rjdenje kojim ne dopušta nagodbu stranaka. zastat će s postupkom dok to

rjeIenje ne postane pravomoćno.

Član 322. Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik. Nagodba je zaključena kad stranke nakon protitanog zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik. Strankama če se na njihov zahtjev izdati ovjeren prijepis zapisnika u koji je unesena nagodba.

Clan 323. Sud će u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti vodi li se parnica o predmetu o

kojemu je ranije bila zaključena sudska nagodba; i ako utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kojemu je već zaključena sudska nagodba, odbacit če tužbu.

Član 324. Osoba koja namjerava podići tužbu mole preko nileg suda prvog stepena na čijem području

protivna strana ima prebivalilte pokuJati da postigne nagodbu. Sud kojemu je takav prijedlog upućen pozvat će protivnu stranu i upoznati je s prijedlogom o

nagodbi. Tro§kove tog postupka podmiruje podnosilac prijedloga.

Glava dvadeset treća

PRESUDA

Clan 325. Presudom sud odlučuje o zahtjevu koji se tiče glavne stvari i sporednih traženja. Ako postoji više zahtjeva, sud će o svim tim zahtjevima. u pravilu, odlučiti jednom presudom. Ako je više parnica spojeno radi zajedničkog raspravljanja, a za konačnu odluku sazrela je sa-

mo jedna parnica, može se donijeti presuda samo za tu parnicu.

Clan 326. Sud može naložiti tuženiku da izvrši određenu činidbu samo ako je ona dospjela do zaklju-

če~a glavne rasprave. Ako sud prihvati zahtjev za uzdržavanje, može obavezati tuženika i na činidbe koje nisu do-

spjele. Presuda kojom se tuženik obavezuje da preda ili preuzme stvari dane u najam ili zakup može

se donijeti i prije prestanka tih odnosa.

Član 327. Ako je tužitelj u tužbi tražio da mu se dosudi stanovita stvar, a istovremeno je u tužbi ili do

zaključenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto stvari primiti određenu novčanu svotu, sud će, ako prihvati tužben! zahtjev, izreći u presudi da se tuženik može osloboditi davanja stva- ri ako plati tu novčanu svotu.

Član 328. Kad se stranci u presudi nalaže izvršenje kakve činidbe, odredit će se i rok u kojemu je tu či­

nidbu dužna Izvršiti. Ako posebnim propisima nije drugačije određeno. rok za Izvršenje činidbe jest petnaest da-

na. ali za činidbe koje se ne sastoje u novčanom davanju sud može odrediti dulji rok. U mjenič­ nim i čekovnim sporovima taj je rok osam dana.

Rok za izvršenje činidbe počinje teći prvog dana nakon dostave prijepisa presude stranci ko- joj je naloženo izvršenle.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 213.

Djelo.l~na presada

Član 329. AkO su od vile tužbenih zahtjeva, zbog priznanja ili na temelju raspravljanja, samo neki sa-

zreli za konačnu odluku ili ako je samo dio jednoI zahtjeva sazrio za konačnu odluku, sud može u vezi sa sazrelim zahtjevima odnosno dijelom zah~eva zaključiti raspravu i donijeti presudu (djelomična presuda).

Djelomičnu presudu sud mole donijeti i kad je podnesena protutužba, ako je za odluku sa- zrio samo zahtjev tužbe ili zahtjev protutužbe. .

Pri ocjeni pitarUa hoće li donijeti djelomičnu presudu sud će osobito uzeti u obzir veličinu zahtjeva ili dijela zahtjeva koji je sazrio za odluku.

Sto se tiče pravnih lijekova i izvrlenja djelomična presuda smatra se samostalnom presu- dom.

Medupresuda

Član 330. Ako je tuženik osporio i osnovu tužbenog zahtjeva i iznos tužbenog zahtjeva, a u pogledu

osnova stvar je sazrela za donošenje odluke, sud može iz razloga svrsishodnosti donijeti najprije presudu samo o osnovi tužbeno& zahtjeva (međupresuda), .

Do pravomoćilosti medupresude sud će zastati s raspravljanjem o iznosu tužbenog zahtjeva.

Presada na temelja priznanja

Član 331. Ako tuženik do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev, sud će bez daljnjeg ras-

pravljanja donijeti presudu kojom prihvaća tužbeni zah~ev (presuda na temelju priznanja). . Sud neće donijeti presudu na temelju priznanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima, ako

DIde da je rijee o zahtjevu kojim stranke ne mOlu raspolapti (~n 3. stavak 3). Donole.ve presude na temelju priznaJUa odlodit će se ato je potrebno da se o okolnostima

iz stavka 2. OVOI tlana prije tOli pribave obavijesti. Prizn&JUe tužbenog zahtjeva, na ročiJtu ili u pismenom podnesku, tuženik može i bez pri-

stanka tužitelja opozvati do donošenja presude.

Presada na temelja odricanja

Član 331a. Ako se tužitelj do zaključenja glavne rasprave odrekne tužbenog zahtjeva, sud će bez dalj-

njeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tužbeni zahtjev (presuda na temelju odricanja). Za odricanje od tužbenog zahtjeva nije potreban pristanak tuženika. Sud neće donijeti presudu na temelju odricanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima ako

utvrdi da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (član 3. stav 3). Donolenje presude na temelju odricanja odgodit će se ako je potrebno da se o okolnostima

iz stava 3. ovog elana prethodno pribave obavijesti. Odricanje od tužbenog zahtjeva, na ročiltu ili u pisanom podnesku, tužitelj može i bez pri-

stanka tuženika opozvati do donošenja presude.

Presuda zbog izostanu

Član 332. Kad tuženik ne dode na pripremno ročište do njegova zaključenja, ili na prvo ročište za glav-

nu raspravu ako pripremno ročište nije održano, ili ako dođe na ta ročišta, ali neće da se upusti u raspravljanje ili se udalji s ročišta, a ne ospori tužbeni zahtjev. donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog izostanka), ako je udovoljeno ovim uvjetima:

l) ako je tuženik bio uredno pozvan; 2) ako tužitelj predloži donošenje presude zbog izostanka; 3) ako tuženik nije podneskom osporio tužbeni zahtjev; 4) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi; S) ako činjenice na kojima se temelji tužbenl zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je

sam tužitelj podnio ili s einjenicama koje su općepoznate; 6) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani

razlozi da dođe na ročište.

Str. 214. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Neće se donijeti presuda zbog izostanka i kad je udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovog člana ako sud nade da je riječ o zabijevu kojim stranke ne mogu raspolagati (član 3. stavak 3).

Donošenje presude zbog izostanka odgodit će se ako je potrebno da se o okolnostima iz stavka 2. ovog člana prije toga pribave obavijesti.

. Ako iz činjenica navedenih u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, a tužba na ro- čiltu nije preinačena, sud će donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija.

Donošenje presude zbog izostanka može se odgoditi i ako nema dokaza daje tuženik uredno pozvan, a nesumljivo je da mu je poziv upućen. U tom slučaju predsjednik vijeća odredit će rok. koji ne mole biti dulji od trideset dana za dostavu u zemlji odnosno dulji od Jest mjeseci za do- stavu u inozemstvu, da se izvidi je li tuženik uredno pozvan. Ako se u tom roku utvrdi da je tu- lenik bio uredno pozvan, predsjednik vijeća donijet će presudu zbog izostanka.

Protiv odluke suda kojom Se odbija prijedlog tužitelja da se donese presuda zbog izostanka dopuštena je posebna žalba.

U slueajevima predvidenim u st. 3. i 5. ovog člana presudu zbog izostanka sud može donijeti bez sasluIanja stranaka.

Pravomotnost presude

Clan 333. Presuda koja se vile ne može pobijati žalbom postaje pravomoćna ako je njome odlučeno o

zahtjevu tužbe ili protutužbe. Sud tokom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena; i

ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kojemu je već pravomoćnoodlučeno,odbacit će tužbu.

Ako je u presudi odlučeno o potraživanju koje je tuženik istakao prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju toga potraživanja postaje pravomoćna.

Član 334. Sud je vezan za svoju presudu čim je objavljena, a ako presuda nije objavljena, čim je otpra-

vljena. Prema strankama presuda ima ueinak tek od dana kad im je dostavljena.

Dono§enje i objava presude

Clan 335. Presuda se donosi i objavljuje u ime naroda. Kad se glavna rasprava održava pred vijećem, presudu donose predsjednik vijeća i članovi vi-

jeća koji su sudjelovali na ročištu na kojemu je glavna rasprava zaključena. Odmah nakon zaklju- čenja glavne rasprave sud donosi presudu koju objavljuje predsjednik vijeća.

U složenijim predmetima sud može odgoditi donošenje presude za osam dana od dana za- kljufenja glavne rasprave. U takvu slueaju presuda se neće objaviti, već će sud prijepis presude dostaviti strankama.

U slučaju iz elana 304. stavka 2. ovog zakona presuda će se donijeti najkasnije u roku od osam dana od dana primitka spisa odnosno- zapisnika. Ta se presuda neće objavljivati.

Član 336. Kad se presuda objavljuje, predsjednik vijeća javno će pročitati izreku i saopćiti ukratko raz-

loge presude. Pri objavi presude mole se saopćiti da je sud odlučio da se o odmjeravanju troškova naknad-

no odluei. U takvu slučaju odmjeravanje troškova obavlja predsjednik vijeća, a odluka se unosi u pismeni sastav presude. .

Ako'je javnost na glavnoj raspravi bila isključena izreka presude uvijek će se javno pročitati, a sud će cdlučlt] hoće li se i koliko isključiti javnost pri objavi razloga presude.

Svi prisutni saslušat će čitanje izreke presude stojeći.

Pismena izrada i dostav. presude

Član 337. Presuda se mora pismeno izraditi u roku od osam dana od donošenja. Izvornik presude potpisuje predsjednik vijeća. Strankama se dostavlja ovjeren prijepis presude s uputom o pravu na izjavljivanje pravnog li-

jeka protiv presude.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 215.

Član 338. Pismeno izrađena presuda mora imati uvod, izreku i obrazloženje. Uvod presude sadrži: naznaku da se presuda izriee u ime naroda, naziv suda, ime i prezime

predsjednika i tlanova vijeća, ime i prezime, zanimanje i prebivalište odnosno boravište strana- ka, njihovih zastupnika i punomoćnika, kratku oznaku predmeta spora, dan zatljutenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomoćnika koji su toj raspravi prisustvovali te dan kad je presuda donesena. .

Izreka presude sadr2i odluku suda o prihvaćanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiču glavne stvari i sporednih trdenja te odluku o postojanju ili nepostojanju potraživanja istaknutog radi prebijanja (tian 333).

U obrazloženju sud će izložiti: zahtjeve stranaka i njihove navode o ~il\ienicama na kojima se ti zahtjevi temelje, dokaze, a i propise na kojima je sud utemeljio presudu.

U obrazloženju presude zbog izostanka, presude na temelju priznanja ili presude na temelju odricanja iznijet će se samo razlozi koji opravdavaju donošenje ~kvih presuda.

Dopunska presuda

Član 339. Ako je sud propustio da odlu~i o svim zahtjevima o kojima se mora odlučiti presudom, ili je

propustio da odlu~i o dijelu zahtjeva, stranka može u roku od petnaest dana od primitka presude predložiti pamU~nom sudu da se presuda dopuni. ."

Nepravovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit će odnosno odbiti predsjednik vijeća bez odr!avaI\ia ročišta.

Član 340. Kad predsjednik vijeća nađe da je prijedlog za dopunu presude osnovan, zakazat će glavnu

raspravu pred vijećem radi donolenja presude o zahtjevu koji nije rijelen (dopunska presuda). Dopunska presuda može se donijeti i bez ponovnog otvaranja aIavne rasprave ako tu presu-

du donosi isto vijeće koje je donijelo i prvobitnu presudu, a zahtjev u pogledu kojega se trdi do- puna dovoljno je raspravljen.

Ako vijeće ustanovi da je prijedlog za donošenje dopunske presude nepravovremen ili neo- snovan, odbacit će odnosno odbiti prijedlog rješenjem.

Ako se prijedlog za dopunu presude odnosi samo na troškove postupka, odluku o prijedlogu donosi predsjednik vijeća bez održavanja ročišta.

Član 34l. Ako je uz prijedlog za dopunu presude podnesena i žalba protiv presude, prvostepeni sud

zastat će s dostavom te žalbe drugostepenom sudu doJe se ne donese odluka o prijedlogu za do- punu presude i dok ne protekne rok za žalbu protiv te odluke.

Ako protiv odluke o dopuni presude bude podnesena žalba, ta žalba zaledno sa žalbom pro- tiv prvobitne presude dostavit će se drugostepenom sudu.

Ako se prvostepena presuda pobija žalbom samo zato Ito prvostepeni sud nije presudom od- lučio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, talba će se smatrati prijedlogom stran- ke da se donese dopunska presuda.

Ispravljanje presude

Član 342. Pogreške u imenima i brojevima, i druge očite pogreške u pisanju i ra~unanju. nedostatke u

obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom ispravit će predsjednik vijeta u svako doba. Ispravljanje će se obaviti posebnim rješenjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama će se

dostaviti prijepis rješenja. Ako između izvornika i prijepisa presude postoji nesuglasnost u pogledu kakve odluke sadr-

žane u izreci presude, strankama će se dostaviti ispravljeni prijepis presude s naznakom da se tim prijepisom presude zamjenjuje prijašn]] prjepis presude. U takvu slueaju rok za i7javljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude teče od dana dostave ispravljenog prijepisa presude.

O ispravljanju presude sud može odlučiti bez saslušanja stranaka.

Str. 216. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Glava dvadeset č e. t v r t a

RJESENJE

Clan 343. Sva rjeIenja koja se donose na roeiltu objavljuje predsjednik vijeća. Rjdenje koje je na ročištu objavljeno dostavit će se strankama u ovjerenom prijepisu samo

ako je protiv toga rješenja dopuštena posebna žalba, ili ako se na temelju rjeIenja može odmah tJ'a2iti izvrIenje, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom. . Sud je vezan za svoja rjdenja ako se ona ne odnose na upravljanje parnicom ili ako ovim za- konom nije što drugo određeno.

Kad se rjdenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima učinak čim je objavljeno.

Član 344. Rješenja koja sud donosi izvan ročišta saopćavaju se strankama dostavom ovjerenog prijepi-

sa rješenja. Ako se riešenjem odbija prijedlog jedne stranke bez prethodnog saslušanja protivne stranke,

toj se stranci rješenje neće dostaviti.

Član 345. Rješenje mora biti obrazloženo ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se njime rješava

o prijedlozima stranaka koji su medu sobom u opreci, a mole biti obrazloženo i u drugim sluča­ jevima kad je to potrebno.

Pismeni sastav rješenja treba da sadrži uvijek uvod i izreku, a obrazloženje samo ako prema stavku 1. ovog elana rješenje mora biti obrazloženo.

Član 346. Pravomoćna rješenja o kaznama izrečenim prema odredbama ovog zakona izvršavaju se po

službenoj dužnosti,

Clan 347. Odredbe el. 328,334. stavka 2, elana 335. stavka 2s elana 336. stavka 2. i el. 337. do 342. ovog

zakona na odgovarajući će se našin primjenjivati i na rjele!\ia.

B. Postup.k,po pravnim lijekovi••

Glava dvadeset peta

REDOVNi PRAVNI LIJEKOVI

l. Žalb. protiv presude

Pravo na žalbu

Član 348. Protiv presude donesene u prvom stepenu stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest

dana od dana dostave prijepisa presude, ako u ovom zakonu nije određen drugi rok. U mjenič­ nim i čekovnim sporovima taj je rok osam dana.

Pravovremeno podnesena falba sprečava da presuda postane pravomoćnau dijelu koji se po- bija žalbom.

O žalbi protiv presude odlučuje drugostepeni SUd.

Clan 349. Stranka se može odreći prava na žalbu od easa kad je presuda objavljena; a ako presuda nije

obiavliena, onda od easa kad joj prijepis presude bude dostavljen. Do donošenja odluke drugostepenog suda stranka može odustati od već podnesene žalbe. Odricanje ih odustanak od žalbe ne mole se opozvati.

Sadržaj žalbe

Clan 350. biba treba da sadrži: l) oznaku presude protiv koje se podnosi žalba; 2) izjavu da se presuda pobija u cijelosti ili u određenom dijelu; 3) razlog žatbe; 4) potpis podnosioca žalbe.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 217.

Član 351. Ako se na temelju podataka iz žalbe ne može utvrditi koja se presuda pobija ili ako lalba nije

potpisana (nepotpuna !aJba), prvostepeni će sud rjetenjem, protiv kojega nije dopuJtena žafba, pozvati talltelja da u određenom roku dopuni ili ispravi !albu podneskom Ui .. upi~nik kod to- ga suda.

Ako žalitelj u određenom roku ne postupi po traželiju suda, sud će rjclctUcm odbaciti žalbu kao nepotpunu.

Ako žalba po svojem sadržaju ima drugih nedostataka, prvostepeni će aud !albu dostaviti drugostepenom sudu ne pozivajući žalitelja da je dopuni odnosno ispra'i~' .

Clan 352. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. Pozivaju~ se na nove činje­

nice lalitelj je dužan navesti dokaze kojima bi se te čilijenice utvrdile, a pred,li!ući nove dokaze dužan je navesti činjenice koje tim dokazima treba utvrditi.'

Zalitelj koji nije učinio vjerojatnim da je iz opravdanih razloga propust.iG \I prvostepenom postupku pololiti iznos potreban za podmirenje trolkova II povodu izvodenja.;rcdlotenog doka- za (član 153. stav 3) ne može u žalbi predložiti da se ~ dokaz izvede•..

Prigovor radi prebijanja koji nije iznesen pred prvostepenim sudom ne .ote se iznositi II žalbi. . "

Ako su zbog iznošenja novih činjenica i predlasanja novih dokaza uzroke!ani troškovi u po- stupku u povodu žalbe, te će troškove neovisno o ishodu spora podmirivati ()Da stranka koja je iznijela nove činjenice odnosno predložila nove dokaze.

Razlozi zbog kojih se presuda mole pobUal;

Član 353. Presuda se može pobijati: l) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka; 2) zboS pogreino ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja; 3) zbog pogreine primjene materijalnog prava. Presuda zbog izostanka ne mole se pobijati zbog pogrešno ili nepotpu~u.$V~enogačinje-

ničnog stanja. . . Presuda na temelju priz~a i presuda na temelju odricanja mogu sc pob,ijati zbog bitne po-

vrede odredaba parničnog postupka ili zbog toga Ito je i~ava o priznanju od.aQsno o odricanju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.

tian 354. Bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u toku postup~anije primijenio

ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je mogl6biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

Bitna povreda odredaba parnienQS postupka uvijek postoji: • 1) ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u donošenju presude' sudjelovao sudac ili

sudac porotnik koji nije sudjelovao na glavnoj raspravi; 2) ako jc u donolenju presude sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji sc po zakonu mora

izuzeti (~lan 71. stavak l. toč. 1. do 5) odnosno koji je rjclenjem' suda bio izuzet; 3) ako je odlučeno o zahtjevu u sporu koji ne ide u sudsku nadlc!nost (član 16); 4) ako je sud odlučio o tušbenom zahtjevu za koji je stvarno nadletan vili sud iste vrste, re-

dOVOl sud druge vrste odnosno samoupravni sud (član 16) ili akoje u povodu prigovora stranaka, u odluci koja je unesena u presudu, nepravilno odlučio daje mjesno nadležan, a stranka se zbog toga žali;

5) ako je protivno odredbama ovog zakona sud utemeljio svoju odluku na nedopuštenim ras- polaganjima stranaka (član 3. stava 3);

6) ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu zbog izostanka, presudu na te- meliu priznanja ili presudu na temelju odricanja;

7) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom;

8) ako je protivno odredbama ovog zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku služi svojim jezikom i pismom i da prati tok postupka na svom jeziku, a stranka ·te zbog toga žali;

9) ako je sud donio presudu bez glavne rasprave, a bio je dužan odriati glavnu raspravu;

Str. 2J8. DODATAK ING REGISTRA 1991.

10) ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovla!tena osoba, ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik. ili ako zakonski zastupnik odnosno puno- moćnik stranke nije imao potrebno ovlaStenje za vodenje parnice ili za pojedine radnje u postup- ku. ako vođenje parnice odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije biJo naknadno odobreno;

11) ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica, ili o kojemu je već prije pravomoć­ no presuđeno, ili o kojemu je već zaklju~ena sudska nagodba;

12) ako je protivno zakonu bila isklju~ena javnost na glavnoj raspravi; 13) ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. a osobito-eko je izreka pre-

sude nerazumljiva. ako proturjefi sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopće razloga. ili u njoj nisu navedeni razlozi o odluenim činlenicama,ili su ti razlozi nejasni ili protu- rije~ni, ili ako o odlućnim činjenicama postoji proturiječnost između onoga što se u reztoztma presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

Član 355. Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenienostanje postoji kad je sud kakvu odlučnu činjeni­

cu pogrdno utvrdio. odnosno kad je nije utvrdio. Nepotpuno utvrđeno ~injenieno stanje postoji i kad na to upozoravaju nove činjenice ili novi

dokazi.

Član 356. Pogrdna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog

prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.

Postupak po žalbi

Član 357. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za

sud i protivnu stranku.

Član 358. Nepravovremenu, nepotpunu (član 351. stavak l) ili nedopuštenu žalbu odbacit će rjeSenjem

predsjednik vijeća prvostepenog suda bez održavanja ročišta. bIba je nepravovremena ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njezino podno-

Senje. žalba je nedopuštena ako je žalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za podnošenje žalbe.

ili osoba koja se odrekla ili je odustala od žalbe, ili ako osoba koja je podnijela žalbu nema prav- nog interesa za podnošenje žalbe.

Član 359. Primjerak pravovremene, potpune i dopuštene žalbe dostavit će prvostepeni sud protivnoj

stranci koja može u roku od osam dana od primitka podnijeti tome sudu odgovor na žalbu. Primjerak odgovora na žalbu dostavit će prvostepeni sud žaliteliu. Nepravovremeno podnesen odgovor na žalbu neće se odbaciti. već će se dostaviti drugoste-

penom sudu koji će ga uzeti u obzir ako je to još moguće.

Član 360. Nakon primitka odgovora na žalbu ili nakon proteka roka za odgovor na žalbu predsjednik

će vijeća žalbu i odgovor na žalbu, ako je podnesen. sa svim spisima dostaviti drugostepenom sudu.'

Ako žalitelj tvrdi da su u prvostepenom postupku povrijeđeneodredbe parničnogpostupka. predsjednik vijeća prvostepenog suda dat će objašnjenje u povodu navoda žalbe koji se titu tih povreda. a prema potrebi će provesti i izviđaje da provjeri istinitost tih navoda u žalbi.

Član 361. Kad spisi po žalbi stignu drugostepenom sudu, predsjednik žalbenog vijeća određuje suca

izvjestitelja. Sudac izvjestitelj može. prema potrebi, od prvostepenog suda pribaviti izvještaj o povredama

odredaba postupka i zatražiti da se radi utvrđivanja tih povreda provedu izviđaji.

Član 362. Drugostepeni sud odlučuje o žalbi, u pravilu, bez rasprave. Kad vijeće drugostepenog suda nađe da je radi pravilnog utvrđivanja ~injeničnog stanja po-

trebno da se pred drugostepenim sudom ponove već izvedeni dokazi, zakazat će raspravu pred drugostepenim sudom.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 219.

Član 363. Na raspravu se pozivaju stranke odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomoćnici,a i oni

svjedoci i vje!taci za koje sud odluči da se saslušaiu. Ako s rasprave izostane jedna stranka ili obje stranke, sud će raspravljati o !albi i donijeti od-

luku uzimajući u obzir osobito ono što je izneseno u žalbi i u odlovoru. na žalbu. Rasprava pred drulostepenim sudom počinje izvje!tajem izvjestitelja, koji izla!e stanje stvari

ne dajući svoje mi!ljenje o osnovanosti žalbe. Nakon toga pročitat će se presuda ili dio presude na koji se odnosi žalba, a prema potrebi i

zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom. zatim će !alitelj obrazložiti svoju žalbu, a protivna stranka odgovor na žalbu,

Stranka može na raspravi iznositi činjenice i predlagati dokaze koje nije iznijela odnosno predložila u žalbi, ati ne može isticati prigovor prebijanja koji nije istaknut pred prvostepenim sudom.

Član 364. Ako u ćl, 362. i 363. ovog zakona nije Sto drugo određeno, odredbe o glavnoj raspravi pred

prvostepenim sudom (čl. 294. do 320) na odgovarajući se naein primjenjuju i na raspravu pred drugostepenim sudom.

Granice ispitivanja prvostepene presude

Clan 365. Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kojemu se pobija žalbom; a

ako se iz žalbe ne vidi u kojem se dijelu presuda pobija, drugostepeni sud uzet će da se presuda pobija u dijelu u kojemu stranka nije uspjela u sporu.

Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi paze- ći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz člana 354. stavka 2. ovog zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

Na prekoračenje tužbenog zahtjeva drugostepeni sud pazi samo na zahtjev stranke.

Od/uke drugostepenog suda o fa/bi

Član 366. Drugostepeni sud može u sjednici vijeća ili na temelju održane rasprave odbaciti žalbu kao

nepravovremenu, nepotpunu ili kao nedopuštenu, odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvo- stepenu presudu, ukinuti tu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje, ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu ili preinačiti prvostepenu presudu.

Drugostepeni sud može ukinuti presudu i kad stranka traži njezinu preinaku, a može preina- čiti presudu iako stranka traži da se ona ukine.

Član 367. Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit će drugostepeni sud rješenjem,

ako to nije učinio prvostepeni sud (član 358).

Član 368. Drugostepeni će sud presudom odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presu-

du kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti:

Član 369. Drugostepeni će sud riešenjem ukinuti prvostepenu presudu ako utvrdi da postoji bitna po-

vreda odredaba parničnog postupka (član 354) i vratiti predmet istome prvostepenom sudu ili će ga ustupiti nadležnome prvostepenom sudu radi održavanja nove glavne rasprave. U tom će rie- šenju drugostepeni sud odlučiti i koje se provedene radnje, zahvaćene bitnom povredom odre- daba parnićnog postupka, ukidaju.

Ako su u postupku pred prvostepenim sudom povrijeđene odredbe iz člana 354. stavka 2. toč. 3. i ll. ovog zakona, drugostepeni će sud ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu.

Ako su u postupku pred prvostepenim sudom povrijeđene odredbe iz člana 354. stavka 2. točke 10. ovog zakona, drugostepeni će sud, s obzirom na prirodu povrede, ukinuti prvostepenu presudu i vratiti predmet nadležnome prvostepenom sudu ili će ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu.

Sir. 220. DQPATAK ING REGISTRA 1.991.

član 370. Drugostepeni će sud rjdenjem ukinuti presudu prvostepenog suda i vratiti predmet tom su-

du na ponovno suđenjeako smatra da radi p~vilnog utvrđivanja~injenitnog stanja treba održat] novu glavnu raspravQ pred prvostepeni", sudom, osim ako je odlučio da sam odrli raspravu.

Tako će drugostepeni sud postupiti i kad stranka nije pobijala presudu zbog pogrešno ili ne- potpuno utvrdenoga ~injenie",olstanja, ako se pri rjeIavanju o žalbi pojavi opravdana sumnja da su činjenice na kojima je ute.mcljena prvostepena presuda pravilno utvrdene.

Ako drugostepeni sud II sjc4Snici vijeća iH na raspravi ustanovi da radi pravilnog utvrđivanja ~injeničnogstanja treba utvrditi činjenice ili izvesti nove dokaze ukinut će prvostepenu presudu i vratiti predmet prvostcponolJt. sudu na ponovno suđenje.

~n 371. Kad drugostepeni sud ukine presudu prvostepenog suda i vrati predmet istom sudu na po-

novno suđenje. može narediti da. se 009& pvna rasprava održi pred drugim vijećem.

Član 372. Ako utvrdi da je prvostepenom presudom prekoračen tužbeni zahtjev, drugostepeni će sud.

prema prirodi prekoračenja tu2;bel)'O& zahtjeva, rješenjem ukinuti presudu prvostepenog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje tom sudu odnosno presudom preinačiti pobijanu odluku.

Clan 373. Drugostepeni će sud presudom preinečj~i prvostepenu presudu: l) ako je na temelju rasprave utvrdio dru,8čije činjenitno stanje nego što je ono u prvostepe-

noj presudi; 2) ako je prvostepeni sud pogrC;!QO ocijenio isprave ili posredno izvedene dokaze, a odluka je

prvostepenog suda utemoljena iskU1itivo ne tim dokazima; 3) ako je prvostepeni" sud iz tiJ\jeDica Jto ih je utvrdio izveo nepravilan zakljutak o postoja-

nju drugih činjenica, a na tim jo··tHnjeDicama utemeljena presuda; 4) ako smatra da je činjenitno ~stanJe u prvostepenoj presudi pravilno utvrđeno, ali da je

prvostepeni sud pogrdno primijenio ~terijalno pravo.

Clan 374. Drugostepeni sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja se žalila ako je samo ona

podnijela žalbu.

: Clan 375. U obrazloženju presude odnosno rješenja drugostepeni sud treba ocijeniti žalbene navode

koji su od odlučnog značenja' i označlti razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. Kad se prvo stepena presuda ukide zbbc bitnih povreda odredaba parničnog postupka, treba

u obrazloženju navesti koje su 04redbe ,ovruedene i u čemu se povrede sastoje. Ako se prvostepena presuda ukida i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno suđenje

radi pravilnog utvrđivania činjeničnOJ stanja, navest će se u čemu se sastoje nedostaci u utvrđi. vanju einjeničnog stanja odnosno zašto su nove činjenice i dokazi važni i od utjecaja za donoše- nje pravilne odluke.

Clan 376. Drugostepeni sud vratit će sve spise sudu prvog stepena s dovoljnim brojem ovjerenih prije.

pisa svoje odluke, radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama.

Clao 377. Prvostepeni sud dužan j~ izvesti sve parnične radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je

upozorio drugostepeni sud u svom rjele~u: . Na novoj glavnoj raspravi st:raake rno.au iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze. Ako presuda bude ukinuta zato Ito je presudu donle nenadletni sud, nova rasprava pred

prvostepenim sudom odrlat će se prOJDa odre4baJDa koje vale za održavanje glavne rasprave u ~lueaju kad se promijeni vijeće (član 315. stavak 3). .

DODATAK ING REGISTRA 1991.

2. Zalba protiv rjdenja

Str. 221.

Clan 378. Protiv rjeIenja prvostepenog suda dopuštena je žalba ako u ovom zakonu nije određeno da

žalba nije dopuštena, Ako ovaj zakon izričito odreduje da posebna žalba nije dopuštena, rjeIenje prvostepenog su-

da mole se pobijati samo u žalbi protiv konačne odluke.

Clan 379. Pravovremeno podnesena žalba zadržava izvršenje rjeienja, ako ovim zakonom nije drugači­

je propisano. Rielenje protiv kojega nije dopuštena posebna žalba mole se odmah izvršiti.

Clan 380. Rie!avajući o žalbi drugostepeni sud može: 1) odbaciti !albu kao nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu (član 358. st. l. do 3. i

član 378. stavak n( � 2) odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi rjeIenje prvostepenog suda; 3) uvaliti žalbu i rjdenje preinačit! ili ukinuti te prema potrebi predmet vratiti na ponovan

postupak.

Clan 381. U postupku po žalbi protiv riešenia na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe koje

vale za žalbu protiv presude, osim odredaba o odgovoru na žalbu i o održavaniu rasprave pred drugostepenim sudom.

Glava dvadeset lesta

IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

l. Revizija

Član 382. Protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu stranke mogu izjaviti reviziju u ro-

ku od 30 dana od dana dostave prijepisa presude. Revizija nije dopuštena u imovinskopravnim sporovima u kojima sc tužbeni zahtjev odnosi

na potrdivanje u novcu, na predaju stvari ili izvršenje kakve druge činidbe, ako vrijednost pred- meta spora pobijanog dijcla pravomoćne presude ne prelazi 8.000 dinara.

Revizija nije dopuštena u imovinskopravnim sporovima u kojima se tužbeni zahtjev ne od- nosi na potrdivanje u novcu, predaju stvari ili izvršenje kakve druge tinidbe, ako vrijednost predmcta spora koju je tužiteli u tužbi naveo ne prelazi 8.000 dinara.

Iznimno, i kad je rijet o tužbenom zahtjevu iz st. 2. i 3. ovog elana, rcvizija je uvijek dopušte- na:

1) u sporovima o uzdržavanju; la) u sporovima o naknadi štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davaoca uzdržavanja; 2) u sporovima iz radnih odnosa; 3) u sporovima iz autorskog prava; 4) u sporovima koji sc odnose na zaštitu i upotrebu izuma i tehniekih unapređenja,uzoraka,

modela i !igova i prava na upotrebu tvrtke ili imena te u sporovima iz nelojalne utakmice i mo- nopolistiekih ponašanja;

5) u imovinskim sporovima koji nastanu iz protuustavnih i protuzakonitih pojedinačnihaka- ta i radnji kojima se poduzeća odnosno druge pravne osobe ili radni ljudi ovisno o sjediltu odno- sno preblvaltštu stavljaju u neravnopravan položa] na jedinstvenome jugoslavenskom tržištu ili na drugi način narušava jedinstvo jugoslavenskog tržišta, uključujući i sporove o naknadi štete koja se time uzrokuje.

Clan 383. O rcviziji odlučuje vrhovni sud u republici odnosno autonomnoj pokrajini.

Clan 384. Podnesena revizija ne zadržava izvršenje pravomoćne presude protiv koje je izjavljena.

Str. 222.

Član 385.

DODATAK ING REGISTRA 1991.

Revizija se može izjaviti: l) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz člana 354. stavka 2. ovog zakona,

osim ako se povreda odnosi na mjesnu nadležnost (tian 354. stavak 2. točka 4), ako je prvostepe- ni sud donio presudu bez glavne rasprave, a bio je dužan održati glavnu raspravu (član 354. sta- vak 2. totka 9), ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica (član 354. stavak 2. točka ll) ili ako je protivno zakonu bila isključena javnost na glavnoj raspravi (član 354. stavak 2. točka 12);

2) zbog bitne povrede odredaba parničnogpostupka iz člana 354. stavka 1. ovog zakona koja . je učinjena u postupku pred drugostepenim sudom;

3) zbog pogrdne primjene materijalnog prava. Zbog prekoračenja tužbenog zahtjeva revizija se može izjaviti samo ako je ta povreda učinje­

na tek u postupku pred drugostepenirn sudom. Revizija se ne može izjaviti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja. Protiv presude donesene u drugom stepenu kojom se potvrduje presuda na temelju prizna-

nja revizija se može izjaviti samo iz razloga iz stavka l. toč. 1. i 2. i stavka 2. ovog člana.

Čjan 386. Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojemu se ona pobija revizi-

jom i u granicama razloga navedenih u reviziji, pazeći po službeno] dužnosti na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz člana 354. stavka 2. točke 10. ovog zakona i na pravilnu primje- nu materijalnog prava.

Član 387. Stranke mogu u reviziji iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni od-

nose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se revizija .može izjaviti.

Član 388. Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka

za sud, protivnu stranku i javnog tužioca nadležnog za ulaganje zahtjeva za zaštitu zakonitosti (tian 403).

Član 389. Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu reviziju odbacit će rješenjem predsjednik vije-

ća prvostepenog suda, bez održavanja roeišta. Revizija je nedopuštena ako ju je izjavila osoba koja nije ovlaštena na podnošenje revizije, ili

osoba koja je odustala od revizije, ili ako osoba koja je izjavila reviziju nema pravni interes za podnošenje revizije ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne može podnijeti.

Član 390. Primjerak pravovremene, potpune i dopuštene revizije predsjednik vijeća prvostepenog suda

dostavit će protivno] stranci i javnom tužiocu nadležnom za podizanje zahtjeva za zaštitu zako- nitosti (član 403).

Javnom tužiocu iz stavka 1. ovog člana dostavit će se. zajedno s revizijom, i prijepis presude protiv koje je revizija izjavljena.

U roku od 30 dana od dana dostave revizije protivna stranka može podnijeti sudu odgovor na reviziju. a nadležni javni tužilac može se izjasniti o podnesenoj reviziji.

Nakon primitka odgovora odnosno izjašnjenja o reviziji ili nakon proteka roka za odgovor odnosno za izjaInjenje predsjednik vijeća prvostepenog suda dostavit će reviziju i odgovor na re- viziju odnosno izjašnjenje o reviziji. ako su podneseni. sa svim spisima. revizijskom sudu preko drugostepenog suda.

Član 391. O reviziji revizijski sud odlučuje bez rasprave.

Član 392. Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu reviziju odbacit će revizijski sud rješenjem

ako lo. u granicama svojih ovlaštenja (član 389). nije učinio prvostepeni SUd.

Član 393. Revizijski će sud presudom odbiti reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi

zbog kojih je revizija izjavljena, a ni razlozi na koje pazi po službeno] dužnosti,

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. ]23.

Član 394. Ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parničnogpostupka iz člana 354. st. 1. i 2. ovog

zaleona zbog koje se revizija može izjaviti. osim povreda odredenih u st. 2. i 3. ovog člana. revi- Zijski ':e sud rješenjem ukinut. LI cijelosti ili djelomično presudu drugostepenog i prvostepenog suda ili samo presudu drugostcpenog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje istom ili dru- gom vijeću prvostepenog ili drugostepenog suda odnosno drugome nadležnom sudu.

Ako je u postupku pred prvostepenirn ili drugostepenirn sudom učinjenja povreda iz el. 354. st. 2. toč. 3. i ll. ovog zakona, osim ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica. revi- z:jski će sud ukinuti rješenjem donesene odluke i odbaciti tužbu.

Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom učinjena povreda iz el. 354. st. 2. točke 10. ovog zakona, revizijski će sud s obzirom na prirodu povrede, postupiti prema odredbama st. I. ili 2. ovog člana.

Član 395 . .Ako rev:z;jski sud utvrdi da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno, presudom će pri-

hvatiti reviziju i preinačiti pobijanu presudu. . . Ako revizijski sud ustanovi da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava činjenično stu-

nje nepotpuno utvrdeno i da zbog toga nema uvjeta za preinaku pobijane presude. rješenjem će prihvatiti reviziju. ukinuti u c.jetosti ili djelomično presudu prvostepenog i drugostepenog suda ili samo presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje istom ili drugom vi- jeću prvostepenog odnosno drugostepenog suda.

Član 396. Ako utvrdi da je pravomoćnompresudom donesenom u drugom stepenu prekoračen tužbe-

ni zahtjev. rev;zijski će sud, prema prirodi prekordčenja tužbenog zahtjeva. riešeniem ukinuti presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje drugostepenom sudu odno- sno presudom preinačiti pobijanu presudu.

ČI"n 397. Ako se pri odlučivanju o reviziji izjavljenoj u sporu iz čl, 382. st. 4. toćke 5. ovog zakona

opravdano posumnia da su einjenice na kojima je pobijana odluka utemeljena pravilno utvrdene, revizijski će sud riešeniem ukinuti pobijanu odluku, a prema potrebi i odluke sudova nižeg ste- pena i predmete vratiti na ponovno suđenje istom ili drugom vijeću prvostepenog ili drugostepe- nog sud j odnosno drugom nadležnom sudu.

Čh\n 398. Odluka rev'zijskog suda dostavlja se prvostepenom sudu preko drugostepenog suda. Pr'rnjerak odluke revtziiskog suda dostavlja se i nadležnome javnom tužiocu (član 403).

Chln 399. Ako II el. 382. do 398. ovog zakona nije što drugo odredeno. u postupku u povodu revizije na

odgovarajući će se način primjenjivati odredbe ovog zakona o žalbi protiv presude iz člana 349. st. 2. i 3. čl. 350.351. i 356. člana 358. stavka 5. člana 359. st. 2. i 3. člana 360. stavk" 2. čl. 361. 366, 371. i el. 374. do 377. ovog zakona.

Član 400. Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rješenja drugostepenog sud" kojim je postupak pravo-

moćno završen, Reviz:ja protiv rjeSenja iz st. I. ovog člana nije dopuštena u sporovima II kojima ne bi bila

dopuštena revizija protiv pravomoćne presude (član 382. st. 2. i 3). Revizija je uvijek dopuštena protiv rješenju drugostepenog suda kojim sc podnesena žalba

odbacuie odnosno koj'rn se potvrđ uje rješenie prvostepenog suda o odbacivanju revizije. U postupku LI povodu rev'z]c protiv rješenju na -idgova raj LIči će se način pr.mjcnjivuti

odredbe ovog zakona o reviziji protiv presude.

2. Zahtjev za zaštitu zukonitosti

Član 401. Protiv pravomoćne sudske odluke javni tužilac može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti u

roku od tri mjeseca. Rok za podiznn]e zahtjeva za zaštitu zakonitosti iz sl. l. ovog člana računu se: I) protiv odluke donesene u prvom stepenu protiv koje nije podnesenu žalba - od liana kad

se ta odluka više nije mogla pobijati žalbom; 2) protiv odluke donesene u drugom stupnju protiv koje nije izjavljena revizija - od dana kad

je ta odluka dostavljena onoj stranci kojoj je kasnije dostavljena.

Str. 224. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Protiv odluke iz stavka l. ovog elana donesene u drugom stepenu protiv koje su stranke izja- vile reviziju javni tužilac može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti samo u roku od 30 dana od dana kad mu je dostavljena revizija one stranke čija mu je revizija ranije dostavljena (član 390. stavak I).

Zahtjev za zaštitu zakonitosti nije dopušten protiv odluke koju je u povodu revizije ili zahtje- va za zaštitu zakonitosti donio sud nadležan da odlučuje o tim pravnim lijekovima (član 383).

Član 401a. Protiv pravomoćne sudske odluke donesene u sporu koji se odnosi na ugovor o prometu ne-

kretnina javni tužilac može u roku od dvije godine podići zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog toga "što je ugovor po svojem sadržaju ili cilju protivan ustavom utvrđenim načelima društvenog ure- đenja. prisilnim propisima ili moralu socijalističkogasamoupravnog društva. Taj se mk računa od dana pravomoćnostiodluke, a ako je protiv odluke bila izjavljena revizija - od dana donoše- nja odluke revizijskog suda kojom je postupak završen.

Clan 402. O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje sud iz člana 383. ovog zakona.

Član 403. Zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv odluke iz člana 401. ovog zakona podiže javni tužilac

određen republičkim odnosno pokrajinskim zakonom.

Član 404. Javni tužilac može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti: l) zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz člana 354. st. 1. i 2. ovog zakona,

osim ako se povreda odnosi na mjesnu nadležnost (član 354. stavak 2. točka 4). ako je prvostepe- ni sud donio presudu bez glavne rasprave, a bio je dužan održati glavnu raspravu (član 354. sta- vak 2.to~ka 9). ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica (član 354. stavak 2. točka Il) ili ako je protivno zakonu bila isključenajavnost na glavnoj raspravi (član 354. stavak 2. točka 12);

2) zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Javni tužilac ne može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog prekoračenja tužbenog zah-

tjeva niti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga l:injenil:nog stanja.

Clan 405. Prema odredbi člana 394. stavka l. ovog zakona sud nadležan da odlučuje o zahtjevu za zaš-

titu zakonitosti postupit će i kad utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parničnogpostupka iz člana 354. stavka I. ovog zakona koja je učinjena u postupku pred prvostepenim sudom.

Član 406. Ako su protiv iste odluke podneseni i revizija i zahtjev za zaštitu zakonitosti, sud iz elana

383. ovog zakona odlučit će o tim pravnim lijekovima jednom odlukom.

Član 407. () sjednici na kojoj će sud odlučiti o zahtjevu za zaštitu zakonitosti obavijestit će se nadležni

javni tužilac (član 403).

Clan 408. Kad rješava o zahtjevu za zaštitu zakonitosti. sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda

klJje javni tužilac ističe u svom zahtjevu. Ako u <:1. 401. do 407. ovog zakona nije što drugo odredeno, u postupku u povodu l~htjeva

za zaštitu zakonitost; na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe člana 384. tl. 381. dn 395. i tl. 397. dn 399. nvog zakona.

3. Zahtje\, za 7.al:titll lak/lnjlf.~ti saveznoga javnog tll1.;O(':I

Clan 409. Savezni javni tužilac može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv pravomoćne sudske

odiljke k"jom je pwr=jeden savezni zakon ili međunarodni ugovor. Savezni javni tužilac može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti .z <twkn 1. ov-vg (';\;Ioa tek

Pt)~ttl se protiv pnbijrne odluke iscrpi mogućnost ulaganja žalbe, revizjc l zahticvva 7.' l:l":l!l" zakon it!)';t i pred sudovima republike odnosno uuhnom ne pokrajme odnosno poq e ~'l:Jgilnjc.-h pravnih lijekovH više ne bude moguće.

Savezni javni tužilac ne može podići zahtjev za zaštitu zakonitost pr .... liv odluke S"lVezl1og suda donesene u povodu zahtjeva za zaštitu zakonitosti ili u povod» z:'htjcva za izv-uredno pr(,'_ spitivanje pravom-ićne odluke pred SHveznim sudom.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 225.

Clan 410.. Savezni javni tulilae može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti samo iz razloga iz kojih zah-

tjev za za!titu zakonitosti može podići javni tulilae u republici odnosno autonomnoj pokrajini (tian 404).

zahtjev za zaltitu zakonitosti ne mole se podići zbOI bitne povrede odredaba parnitnoI po- stupka (tIan 354) u predmetima u kojima se odluka o osnovanosti tulbenol zahtjeva temelji is- k!jutivo na primjeni republičkoI odnosno pokrajinskog zakona.

U predmetima u kojima se odluka o osnovanosti tulbeno. zahtjeva temelji iskljutivo na pri- mjeni republitkoI odnosno pokrajinskog zakona. savezni javni tulilae mole podići zahtjev za zaltitu zakonitosti:

l) zbol povrede odredaba saveznOI zakona o rjeIavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja;

2) zbog povrede odredaba saveznog zakona onadldnosti jUloslavensk08 suda da sudi u spo- rovima s međunarodnim elementom;

3) zbOI povrede odredaba saveznOI zakona o rjdavanju sukoba zakona i nadležnosti u od- nosima izmedu republika te autonomne pokrajine i druge republike.

Clan 411. O zahtjevu za zdtitu zakonitosti saveznoga javnog tužioca odlutuje Savezni sud.

Clan 412. Savezni javni tulUae mole podići zahtjev za zaštitu zakonitosti u roku od tri mjeseca. Role iz stavka l. ovol elana ratuna se: 1) ako protiv pravomoćne odluke nije bila izjavljena revizija niti podiput zahtjev za zaltitu

zakonitosti iz tlana 401. ovog zakona - od proteka roka za podizanje zahtjeva za zaštitu zakoni· tosti nadleIno.. javnog tužioca u republici odnosno autonomnoj pokrajini (elan 401);

2) ako je protiv pravomoćne odluke bila izjavljena revizija ili podignut zahtjev za zaštitu za- konitosti iz tlana 401. ovog zakona - od dana kad je objavljena posljedDja dostava odluke done- sene u povodu tih pravnih lijekova stranka i aađle2nomo javnom tulioeu u republici odnosno autonomnoj po~iDi (tIan 403).

Savezni javni tulilac ne mote podići zahtjev za zaštitu zakonitosti prije proteka roka za izja- vljivanje revizije odnosno podizanje zahtjeva za zaltitu zakonitosti iz tlana 401. OVOI zakona; a ako ti pravni lijekovi budu podneseni. ne mole podići zahtjev prije nego Ito nadležni sud o nji. ma donese odluku.

lznimno od odredbe stavka 3. OVOI elana. ako nadle!nijavni tulUac u republici odnosno au- tonomnoj pokrajini i~avi da neće podići zahtjev za zaštitu zakonitosti. savezni javni tužilac mo- le podići zahtjev za zaštitu zakonitosti nakon proteka rokova u kojima su reviziju mogle izjaviti stranke; a ako revizija nije dopuštena, zahtjev mole podići od dana oznatenog u elanu 401. stav- ku 2. ovog zakona.

U slu~u iz stavka 4. ovog člana savezni javni tužilac treba uz zahtjev za zaštitu zakonitosti priložiti izjavu nadležnoga javnog tužioca u republici odnosno autonomnoj pokrajini da neće po- dići zahtjev za zaJtitu zakonitosti.

Do đoncšenia odluke Saveznog suda savezni javni tužilac može odustati od podnesenog zahtjeva.

Član 413. Zahtjev za mtitu zakonitosti podnosi se neposredno Saveznom sudu, u dovoljnom broju

primjeraka za sud i pamitne stranke. Primjerak zahtjeva savezni sud dostavit će parničnim strankama, koje se mogu u roku od 15

dana od dana dostave izjasniti o zahtjevu.

Clan 414. Ako pravomoćna odluka bude ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje. sud je dužan

izvesti sve parnične radnje i raspraviti o svim pitanjima na koja je upozorio Savezni sud. U novom postupku pred prvostepenim i drugostepenim sudom stranke mogu iznositi nove

tinjenice i predlalati nove dokaze. Ako je osim odluke nileg suda ukinuta i odluka viJeg suda, predmet se dostavlja nižem sudu

preto vilcg suda.

Član 415. Ako u čl. 409. do 414. ovog zakona nije Ito drugo određeno, u postupku u povodu zahtjeva

za zdtitu zakonitosti saveznoga javnog tužioca na odgovarajući će se način primjenjivati odred- be člana 384, čl. 387. do 395. čl. 397. do 399, tl. 405, 407. i 408. stavka 1. ovog zakona.

Str. 226. DODATAK ING REGISTRA 1991.

4. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomočne odluke pred Saveznim sudom

Član 416. Protiv pravomoćne odluke koja je donesena u povodu revizije ili zahtjeva za zaštitu zakoni.

tosti iz elana 401. ovog zakona, stranka može podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje pra- vomoćne odluke Saveznom sudu u roku od 30 dana od dana dostave pobijene odluke.

Zahtjev se može podnijeti u imovinskim sporovima koji nastanu iz protuustavnih i protuza- konskih pojedinatnih akata i radnji kojima se poduzeća odnosno druge pravne osobe ili radni ljudi, ovisno o sjedi§lu odnosno prebivaliltu, stavljaju u neravnopravan položa] na jedinstveno- me jugoslavenskom tržištu ili u sporovima koji proizlaze iz zaključenih monopolističkih spora- zuma, nelojalne utakmice ili iz poslova odnosno radJiji kojima se na drugi način narušava jedin- stvo jugoslavenskog tržišta, uključujući i sporove o naknadi štete koja se time prouzrokuje.

Stranka ne mole podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne odluke Save- znog suda donesene u povodu zahtjeva za zdtitu zakonitosti ili u povodu zahtjeva za izvanred- no preispitivanje pravomoćne odluke.

Član 417. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne odluke može se podnijeti samo iz razloga

iz kojih se mole izjaviti revizija (tian 385).

tian 418. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćneodluke podnosi se neposredno Saveznom

sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, protivnu stranku i saveznoga javnog tužioca, Primjerak zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćneodluke Savezni sud dostavit će

protivnoj stranci j saveznome javnom tužiocu, koji se mogu u roku od 15 dana izjasniti O'zahtje- vu.

Član 419. Ako je protiv iste odluke savezni javni tužilac podigao zahtjev za zaštitu zakonitosti i stranka

podnijela zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćneodluke, Savezni će sud odlučlti o tim pravnim lijekovima jednom odlukom.

tian 420. Ako u el. 416. do 419. ovog zakona nije Ito drugo odredeno, u postupku u povodu zahtjeva

za izvanredno preispitivanje pravomoćne odluke pred Saveznim sudom na odgovarajući če se naein primjenjivati odredbe ~lana 384, el. 386. do 395. i čl, 397. do 399. ovog zakona.

S. PonnU_nje postupka

Član 421. Postupak koji je odlukom suda pravomoćno završen može se na prijedlog stranke ponoviti: l) ako je pri donošenju odluke sudjelovao sudac odnosno porotnik koji je po zakonu morao

biti izuzet (član 71. stavak l. toč. 1. do 5) odnosno koji je rješenjem suda bio izuzet; 2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije bila da-

na mogućnost da raspravlja pred sudom; 3) ako je u postupku kao tužitel] ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u po-

stupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili ako parnične ne- sposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno puno- motnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vodenje parnice ili za pojedine radnje u postup- ku, ako vodenje parnice odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno;

4) ako se odluka suda temelji na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka; 5) ako se odluka suda temelji na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sa-

ddaj; 6) ako je do odluke suda došlo zbog krivičnogdjela suca odnosno suca porotnika, zakonskog

zastupnika ili punomoćnika stranke, protivne stranke ili koje treće osobe; 7) ako stranka stekne mogućnostda upotrijebi pravomoćnu odluku suda koja je ranije medu

istim strankama donesena o istom zahtjevu; . 8) ako se odluka suda temelji na drugoj odluci suda ili na odluci kakva drugog organa, a ta

odluka bude pravomoćno preinačena, ukinuta odnosno poništena; 9) ako stranka sazna za nove tinjenice ili nade ifj stekne mogućnostda upotrijebi nove doka-

ze na temelju kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te činjenice ili do- kazi bili upotrijebljeni u prijdnjem postupku.

(Nos/ovak u idućem DODATKU)

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 227.

Clan 422. Iz raziala navedenih u čl. 421. toč. 1. do 3. aVOI zakona ne može se zahtijevati ponavljanje

postupka ako je taj razlol bio bez uspjeha iznesen u prijašnjem postupku. ZbOI okolnosti navedenih u čl. 421. toč. l, 7, 8. i 9. OVOI zakona ponavljanje postupka može

se dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mOlla te okolnosti iznijeti prije nego Ito je prijalnji postupak završen pravomoćnom sudskom odlukom.

Clan 423. PrijedioI za ponavljanje postupka podnosi se u roku od trideset dana: l) u slučaju iz člana 4.21. točke l. ovog zakona - od dana kad je stranka saznala za taj razlog; 2) u slubju iz člana 421. točke 2. ovog zakona - od dana kad je odluka dostavljena stranci; 3) u·slučaju iz člana 421. točke 3 QlOI zakona, ako je u postupku tao tužitelj ili tuženik su-

djelovala' osoba koja ne može biti stranka u postupku - od dana kad je odluka dostavljena toj osobi; ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaltena osoba ili ako parnično nespo- sobnu stranku nije zastupao zJkonski zastupnik - od dana kad je odluka dostavljena stranci od- nosno njezinu zakonskom zastupniku; il ako zakonski zastupnik odnosno punomoćl}ikstranke nije imao potrebno ovlaltenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku - od dana kad je stranka saznala za taj razlog;

4) u slučajevima iz člana-421. toč. 4. do 6. ovog zakona - od dana tad je stranka saznala za pravomoćnu presudu u kri~ič"nom postupku; a ako se mvični postupak ne može provesti - onda od dana kad je saznala za ob1fstavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne može pokrenuti;

S) u slučajevima iz člana 421. toč. 7. i 8. aVOIzakona - od dana kad je stranka mogla upotrije- biti pravomoćnu odluku koja je razlog za ponavljanje postupka;

6) u slučaju iz člana 421. točke 9. ovog zakona - od dana kad je stranka mogla iznijeti sudu nove činjenice odnosno nova dokazna sredstva. •

Ako bi rok odreden u stavku 1. ovog člana počeo teći prije nela Ito je odluka postala pravo- moćna, taj će se rok računati od pravomoćnosti odluke ako protiv nje nije bio izjavljen pravni li- jek odnosno od dostave pravomoćne odluke vileg suda izrečene u posljednjem stepenu.

~Jkon Ito protetne rok odliib.odina od dana tad je odluta postala pravomoćna,prijedlog zaponavUasUe postJQJb..J:le iiiO!iSe podnijeti, osim ako sepODav)jaoje trafi iz razlo.. navedenih u članu :~~l.toč. (2. iJJovog zatona. -

Clan 424. Prijedlal za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u prvom ste-

penu. U prijedlogu se osobito moraju navesti: zakonska osnova po kojoj se traži ponavljanje, okol-

nosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se potkreplju- ju navodi predlagača.

Član 425. Nepravovremene (član 423), nepotpune (član 424. stavak 2) ili nedopuštene (član 423) prijed-

loge za ponavljanje postupka odbacit će rješenjem predjsednik vijeća bez održavanja ročišta. Ako predsjednik vijeća ne odbaci prijedlog. dostavit će primjerak prijedlala protivnoj stranci

prema odredbama člana 142. ovog zakona, koja ima pravo da u roku od petnaest dana odgovori . na prijedlog. Kad sudu stigne odgovor na prijedlog ili kad pretekne rok za davanje odgovora, predsjednik vijeća odredit će ročište za raspravljanje o prijedlogu.

Ato se ponavljanje postupka zahtijeva iz razloga navedenog u članu 421. točki 9. ovog zako- na, predsjednik vijeća može raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka spojiti s raspra- vljanjem o glavnoj stvari.

Član 426. Ročilte za raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka drži se pred predsjednikom vi-

jeća prvostepenog suda, osim ako raspravljanje o prijedlogu nije spojeno s raspravljanjem o glav- noj stvari.

Član 41J. Nakon održanog ročišta za raspravljanje o prijedlogu predsjednik vijeća prvostepenog suda

donosi odluku o prijedlogu, osim ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi isključivo na po- stupak pred višim sudom (član 428).

U rjeienju kojim se dopušta ponavljanje postupka izreći će se da se ukida odluka donesena u prijainjem postupku.

Predsjednik vijeća odredit će glavnu raspravu tek nakon pravomoćnostirjeienja kojim se do- pulta ponavljanje postupka, ali u tom rjeIenju može odlučiti da se odmah otpočne raspravljanje o glavnoj stvari. Na novoj glavnoj raspravi stranke mogu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze.

Str. 228. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Protiv rješenja kojim se dopušta ponavljanje postupka nije dopuštena posebna žalba ako je predsjednik vijeća odlučio da se odmah otpočne raspravljarUc o glavnoj stvari.

Ako je predsjednik vijeća dopustio ponavljarUe postupka i odlučio da se odmah raspravlja o glavnoj stvari» Ui ako se o prijedlogu za ponavljanje postupka raspravljalo zajedno s glavnom stvari, rjdenje kojim se dopuita ponavljanje postupka i ukida odluka donesena u prijurUcm po- stupku unosi sc u odluku o glavnoj stvari.

Clan 428. Ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi isključivo na postupak pred višim sudom,

predsjednik vijeća prvostepenog suda nakon održanog ročišta za raspravljanje o prijedlogu za po- navljanje postupka dostavit će predmet tome višem sudu radi donošenja odlukc.

Kad predmet stigne višem sudu, predsjednik vijeća postupit će prema.odredbama člana 361. ovog zakona.

O prijedlogu za ponavljanje postupka viši sud odlučuje bez rasprave. Kad viši sud ustanovi da je opravdan prijedlog za ponavljanje postupka i da nije potrebno da

se održi nova glavna rasprava, ukinut će svoju odluku, a i odluku višeg suda ako takva postoji, i donijeti novu odluku o glavnoj stvari.

6. Odnos izmedu prijedloga za pODayUa!de postupka i drugih Ina.red.ih pnYDib lijekoft

Clan 429. Ako u roku za i~avljivarUe revizije stranka podnese prijcdlog za ponavljanje postupka samo

iz razloga iz kojih se može i~aviti i revizija» smatrat će se da je stranka izjavila reviziju. Ako stranka i~avi reviziju iz razloga iz člana 354. stavka 2. točke ll. ovog zakona i istovre-

meno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg razloga iz člana 421. ovog zakona» sud će prekinuti postupak u povodu prijedloga za ponavljanje postupka do završet- ka postupka po reviziji.

Ako stranka izjavi reviziju iz bilo kojcg razloga» osim iz razloga iz člana 354. stavka 2. točke ll. ovog zakona» i istovremeno ili nakon t018 podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz raz- loaa iz člana 421. toč. 4. do 6. ovog zatona koji·su potkrijepljeni pravomoćnompresudom done- senom u krivičnom postupku» sud će prekinuti postupak po reviziji do zavrtetka postupka u po- vodu prijedloga za ponavljanje postupka.

U svima ostalim slučajevima u kojima stranka izjavi reviziju i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka sud će odlučiti koji će postupak nastaviti» a koji preki- nuti» uzimajući u obzir sve okolnosti» a osobito razloge zbog kojih su oba pravna lijeka podnese- na i dokaze. koje su stranke predložile.

Član 430. Odredbe člana 429. st. 1. i 3. ovog zakona primijenit će se i kad je stranka najprije podnijela

prijedlog za ponavljanje postupka» a nakon toga izjavila reviziju. U svima ostalim slučajevima u kojima stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i

nakon toga izjavi reviziju sud će, u pravilu» prekinuti postupak po reviziji do završetka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka» osim ako ustanovi da postoje ozbiljni razlozi da postupi drugačije.

Član 431. Rješenje iz člana 429. ovog zakona donosi predsjednik vijeća prvostepenog suda ako prijed-

log za ponavljanje postupka stigne prvostepenom sudu prije nego što je predmet u povodu revi- zije upućen revizijskom sudu. Ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne pošto je predmet II povodu revizije upućen revizijskom sudu, rješenje iz člana 429. ovog zakona donosi revizijski sud.

Rješenje iz člana 430. ovog zakona donosi predsjednik vijeća prvostepenog suda, osim ako je predmet» u vrijeme kad revizija stigne prvostepenom sudu, u povodu prijedloga za ponavljanje postupka upućen višem sudu radi donošenja odluke (član 428. stavak O,. u kojem slučaju rješenje donosi viši sud.

Protiv rješenja suda iz st. I. i 2. ovog člana nije dopuštena žalba.

Član 432. Odredbe čl. 429-,do 431. ovog zakona na odgovarajući će se način primjenjivati i kad nadlež-

ni javni tqžilac u republici odnosno autonomnoj pokrajini ili savezni javni tužilac podigne zah- tjev za zaštitu zakonitosti» odnosno kad stranka podnese zahtjev za izvanrednog preispitivanje pravomoćne odluke pred Saveznim sudom, a stranka prije, istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 229.

Clan 439. se brije. (15)

010 tre~1

POSIBNI POSTUPCI

Glava dvadeset sedma

POSTUPAK U PARNICI IZ RADNOG ODNOSA

Clan 433. Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz radnih odnosa prinijerijivat će

se ostale odredbe ovog zakona. . Clan 434.

U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a osobito pri odredivanju rokova i ročiita, sud će uvijek obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnog rjebvanja radnih sporova. '

Clan 43S. U toku postupka sud može i po službenoj dužnosti odrediti privremene mjere koje se pri-

mjerNuju u izvršnom postupku radi sprečavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjalija nenado- knadive štete. Protiv tog rjetenja nije dopuiteni posebna bJba.

Clan 436. Sud će u presudi kojom nalaže izvrlenje kakve činidbe odrediti rok od osam dana za njezino

izvrlenje. Clan 437.

Rok za podnošenje žalbe jest osam dana.

Glava dvadeset osma

POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA

Clan 438. Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama zbog smetaJUa posjeda printienji-

vat će se ostale odredbe ovog zatona.

Clan 439.

Clan 440. Pri odredival\iu rokova i roči!ta po tužbama zbog smetalija posjeda sud će uvijet obraćati

osobitu pažnju na potrebu hitnog rjeIavanja prema prirodi svakoga pojedinog slučaja. Clan 441.

Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravlja~e i dokaziva- nje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. IsklJučeno je raspravljarije o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda di o zahtjevima za naknadu Ile- te.

Clan 442. U toku postupka sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti

privremene mjere koje se primjenjuju u izvršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti pro- tupravnog oltećenja ili sprečavanjanasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete. Protiv toga rjele- nja nije dopu§tena posebna žalba.

Član 443. Rok za udovoljenje dužnostima koje su naložene strankama sud će odrediti prema okolno-

stima pojedinog slučaja. Rot za podnošenje žalbe jest osam dana. Iz važnih razloga sud može odlučiti da žalba ne zadržava izvdenje rjdenja. Protiv riešenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda revizija nije dopuštena.

Clan 444. Tužitelj gubi pravo da u izvršnom postupku zahtijeva izvršenje rješenja kojim se tuženiku po

tužbi zbog smetanja posjeda nalaže izvršenje određene radnje. ako nije zahtijevao izvršenje u ro- ku od trideset dana nakon proteka roka koji je rjelenjem određen za izvdenje te radnje.

Član 445. Ponavljanje pravomoćno završenog postupka zbog smetanja posjeda dopušteno je samo iz

razloga predviđenih u članu 421. toč. 2. i 3. ovog zakona, i to samo u roku od trideset dana od pravomoćnosti rjetenja o smetanju posjeda.

(5) CI." 439, čl. 441. sl. 2. i 3. i čl. 443. st. I. pT~stali su "aliti na 1~",~/jU od"db~ člana 89. Zakona o osnovnim vl.sničkopT.I1nim odnosima - SL SFRJ. br. 6180.

Str. 230. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Glava dvadeset deveta

IZDAVANJE PLATNOG NALOGA

Clan 446. . Kad se tužbeni zahtjev odnosi na dospjelo potraživanje u novcu, a to se potraživanje dokazu-

je vjerodostojnom ispravom priloženom tužbi u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, sud će izdati nalog tuženiku da udovolji tužbenom zahtjevu (platni nalog).

Vjerodostojnim ispravama smatraju se osobito: l) javne isprave; 2) privatne isprave na kojima je potpis obveznika ovjerio organ nadležan za ovjeru; 3) mjenice i čekovi s protestom i povratnim računimaako su oni potrebni za zasnivanje zah-

tjeva; 4) izvaci iz ovjerenih poslovnih knjiga; S) fakture; 6) isprave koje prema posebnim propisima imaju značenje javnih isprava. Platni nalog izdat će sud iako tužitelj u tužbi nije predložio izdavanje platnog naloga, a udo-

voljeno je svim uvjetima za izdavanje platnog naJoga. Kad se na temelju vjerodostojne isprave može zahtijevati izvršenie po Zakonu o izvršnom

postupku, sud će izdati platni nalog samo ako tužitelj učini vjerojatnim postojanje pravnog inte- resa za izdavanje platnog naloga. .

Ako tužitelj ne učini vjerojatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga. sud će tužbu odbaciti.

Clan 447. Kad se tužbeni zahtjev odnosi na dospjelo potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 800

dinara, sud će izdati platni nalog protiv t~ženika iako tužbi nisu priložene vjerodostojne isprave, ali je u tužbi iznesena osnova i visina dugovanja i naznačeni dokazi na temelju kojih se može utvrditi istinitost tužbenih navoda.

Platni nalog iz stavka 1. ovog člana može se izdati samo protiv glavnog dužnika.

Clan 448. Platni nalog izdaje predsjednik vijeća bez održavanja ročišta. U platnom nalogu sud će izreći da je tuženik dužan u roku od osam dana, a u mjeničnim i

čekovnim sporovima u roku od tri dana, nakon primitka platnog naloga udovljiti zahtjevu tužbe z~edno s troškovima koje je sud odmjerio iH u istom roku podići prigovore protiv platnog nalo- ga. U platnom nalogu sud će tuženika upozoriti da će odbaciti nepravovremeno podnesene pri- lovore.

Platni nalog dostavlja se objema strankama. Tuženiku se uz platni nalog dostavlja i primjerak tužbe s prilozima.

Član 449. Ako sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga, nastavit će postupak po tužbi. Protiv rješenja suda kojim se ne prihvaća prijedlog za izdavanje platnog naloga nije dopušte-

na !alba.

Član 450. Platni nalog tuženik može pobijati samo prigovorom. Ako se platni nalog pobija jedino u po-

gledu odluke o troškovima, ta se odluka- može pobijati samo žalbom protiv rješenja. U dijelu u kojemu nije napadnut prigovorom platni nalog postaje pravomočan.

. Clan 451. Nepravovremene, nepotpune ili nedopuštene prigovore odbacit će predsjednik vijeća, bez

održavanja ročišta. Ako su prigovori podneseni pravovremeno, predsjednik vijeća ocijenit će je li potrebno da

zaWe pripremno ročište ili može odmah odrediti ročlšte za glavnu raspravu. U toku pripremnog ročiJta i glavne rasprave stranke mogu iznositi nove činjenice i predlagati

nove dokaze. a tuženik može isticati i nove prigovore u vezi s pobijanim dijelom platnog naloga. U odluci o glavnoj stvari sud će odlučitida li se platni nalog u cijelosti ili djelomičnoodržava

na .snazi ili se ukida.

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 231.

Član 452. Ako t!enik prigovori da nisu postojale zakonske osnove za izdavanje piatnoI nalola (čl. 446.

i 447) ili dapostoje smetnje za daljnji tok postupka, sud te najprije odlučiti o tom prilovoru. Ako ustanovi da je takav pngevor osnovan, ukinut će rjeIenjem platili nalog i nakon pravomoćnosti rjetenja etpočeti raspravljanje o glavno; stvari, kad takvu raspravljanju ima mjesta..

Ako sud ne prihvati taj prigovor, prijeći će na raspravljanje o glavnoj stvari, a rješenje suda unijet će se u odluku o glavnoj stvari.

Ako u povodu priJovora nedospjelosti sud ustanovi da je zah~ev tužbe dospio nakon izdava- nja platnoi naloga, ali prije zaključenja glavne rasprave, sud će presudom ukinuti platni nalog i odlučiti o tužbenom zahtjevu (član 326. stavak l).

Clan 453. Sud se može po službenoj dužnosti oglasiti mjesno nenadležnim najkasnije do izdavanja

platnog naloga. Tuženik može istaći prigovor mjesne nenadle!nosti samo u prigovoru protiv platnog naloga.

Clan 454. _ Ako se sud nakon izdavanja platnog naloga oglasi stvarno nenadležnim, ukinut će platni na-

log i nakon pravomoćnosti rjdenja o nenadležnosti ustupiti predmet nadležnom sudu. Ako sud nakon izdavanja piatnoI naloga utvrdi da je mjesno nenadlebn, neće ukinuti platni

nalo& nelO će nakod pravomoćnosti rjetenja tojim se oglasio nenadležnim ustupiti predmet nadležnom sudu.

Clan 455. . Kad sud u slučajevima predviđenim ovim zakonom donese rješenje kojim se odbacuje tužba,

ukinut će i platni nalog.

Član 456. Tužitelj može povući tužbu bez pristanka tuženika samo do podnošenja prigovora. Ako se

tužba povuče~ sud će rjetenjem ukinuti platni nalog. Ako tuženik do zaključenja glavne rasprave odustane od svih podnesenih prigovora, platni

.naiog os~e na snui.

Olava trideseta

POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI

Član 457. Ato u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u postupku u sporovima male vrijednosti pri-

mjenjivat će se ostale odredbe ovog zakona.

Čjan 458. Sporovi male vrijednosti, prema odredbama ove glave, jesu sporovi u kojima se tužbeni zah-

tjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 800 dinara. Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na

potralivanje u novcu, a tužitelj je u tužbi naveo da pristaje da umjesto udovoljenja određenom zahtjevu primi odredeni novčani iznos koji ne prelazi svotu iz stavka l. ovog člana (član 40. sta- vak 1).

Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tužbenog zahtjeva nije novčana svota, već predaja pokretne stvari čija vrijednosti, koju je tužitelj u tužbi naveo, ne pre- lazi svotu iz stavka 1. ovog člana (član 40. stavak 2).

Član 459. , Ne smatraju se sporovima male vrijednosti, prema odredbama ove glave, sporovi o nekretni-

nama, sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetanja posjeda.

Član 460. Postupak u sporovima male vrijednosti provodit će se i u povodu prigovora protiv platnog

naloga ako vrijednost osporenog dijela platnog naloga ne prelazi svotu od 800 dinara.

Član 461. Postupak u sporovima male vrjednosti provodi se pred nižim sudovima prvog stepena, ako

ovim zakGnom nije drugačije određeno.

Clan 462. U postupku u sporovima male vrijednosti dopuštena je posebna žalba samo protiv rješenja

kojim se završava postupak.

Str. 232. DODATAK ING REGISTRA 1991.

Ostala rjeIenja protiv kojih je po ovom zakonu dopuštena žalba mogu se pobijati samo žal- bom protiv odluke kojom se postupak zavrlava.

RJeJe~a iz stavka 2. ovog člana ne dostavljaju se strankama, već se objavljuju na ročištu i unose u pismeni sastav odluke.

Član 463. U postupku u sporovima male vrijednosti zapisnik o glavnoj raspravi, osim podataka iz člana

124. stavka 1. ovog zakona, sadrži: . " l) izjave stranaka od bitnog značenja, a osobito one kojima se, u cijelosti ili djelomično,pri-

znaje tužbeni zahtjev, ili se odriče od tužbenog zahtjeva ili od žalbe, ili sc preinačava ili povlači tužba;

2) bitni sadržaj izvedenih dokaza; 3) odluke protiv kojih je dopuštena žalba i toje su objavljene na glavnoj raspravi; 4) jesu li stranke bile prisutne objavi presude i, ako su bile prisutne, da su poučene uz koje

uvjete mogu podnijeti žalbu.

Clan 464. Ako tužitelj preinači tužbeni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora prelazi svotu od 800

dinara, postupak će se dovršiti prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku. Ako tužitelj do .zaključenja glavne rasprave koja se vodi prema odredbama ovog zakona o re-

dovnom postupku smanji tužbeni zahtjev tako da više ne prelazi svotu od 800 dinara, daljni po- stupak provest će se prema određbame ovog zakona o postupku u sporovima male vrijednosti.

Clan 465. Ako tužitelj ne dođe na prvo ročište za glavnu raspravu, a uredno je pozvan, smatrat će se da

je povukao tužbu, osim ako se tuženik na tom ročištu ne upusti u raspravljanje. Ako s kojeg kasnijeg ročišta izostanu obje stranke, sud će odgoditi ročište. Ako i na novo ro-

čilte ne dodu obje stranke, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu. U postupku u sporovima male vrijednosti ne primjenjuju se odredbe ovog zakona o mirova-

nju postupka. . U pozivu za glavnu raspravu navest će se, među ostalim, da će se smatrati da je tužitelj povu-

kao tužbu ako ne dođe na prvo ročilte za ,lavDu raspravu, da se u postupku u sporovima male vrijednosti ne primjenjuju odredbe o mirovanju postupka i da u tom postupku stranke trebaju sve činjenice i dokaze iznijeti do zaključenja glavne rasprave, jer se u žalbi protiv presude ne mo- lU iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi, te da se odluka može pobijati samo zbog bit- ne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Član 466. Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti objavljuje se odmah nakon zaključenja

Ilavne rasprave. Prijepis presude uvijek se dostavlja stranci koja nije bila prisutna objavi, a stranci koja je bila

prisutna objavi samo na njezin zahtjev. Taj zahtjev stranka može postaviti najkasnije na ročištu na kojemu se presuda objavljuje.

Pri objavi presude sud je dužan poučiti prisutne stranke o uvjetima uz koje mogu podnijeti žalbu (član 467).

1 Clan 467. Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se

pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz člana 354. stavka 2. ovog za- kona i zbog pogrdne primjene materijalnog prava.

U postupku u povodu žalbe u sporovima male vrijednosti ne primjenjuju se odredbe člana 370. OVOI zakona.

Protiv prvostepene presude odnosno rješenja iz stavka l. ovog člana stranke mogu podnijeti !albu u roku od osam dana.

Rok za žalbu računa se od dana objave presude odnosno rješenja; a ako je presuda odnosno rjeienje dostavljeno stranci, rok se računa od dana dostave.

U postupku u sporovima male vrijednosti rok iz člana 328. stavka 2. i člana 339. stavka 1. ovog zakona jest osam dana.

Protiv odluke drugostepenog suda nije dopuštena revizija.

Član 468. Clan 468. briše se.

DODATAK ING REGISTRA 1991.

Glava trideset prva

SIr. 233.

POSTUPAK PRED IZBRA~IM SUDOVIMA

-Član 468a. Odredbom ove glave ureduje se postupak pred izbranim sudovima čije je sjedište u Socijali-

stičkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, osim ako iz odredaba drugoga saveznog zakona ili medunarodnog ugovora ne proizlazi da se određeni izbrani sud, čije je sjedilte u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, smatra inozemnim izbranim sudom.

Clan 469. Za sporove s međunarodnim elementom o pravima kojima slobodno raspolažu, stranke mo-

gu ugovoriti nadležnost domaćega ili Inoeemnoga izbranog suda ako je barem jedna od njih fi- zička osoba s prebivalištem ili trajnim boravištem u inozemstvu odnosno pravna osoba sa sjediš- tem u inozemstvu, ako za te sporove nije predviđena isključiva nadležnost jU8oslavenskog suda.

Clan 469a. Sporove bez medunarodnog elementa o pravima kojima slobodno raspolažu, stranke mogu

iznositi pred stalne izbrane sudove, osnovane pri privrednim komorama i dru8im organizacija- ma predviđenim zakonom. ako zakonom nije utvrđeno da odredene vrste sporova rješav~u is- ključivo dru8i sudovi. _

Nadležnost izbranih sudova u drugim slučIYevima može s~ predvidjeti samo zatonom.

Clan 470. Ugovor o izbranom sudu može se sklopiti u pogledu odredenog spora i u pogledu budućih

sporova koji mogu proizići iz odredenog pravnog odnosa. Ugovor o izbranom sudu pravovaljan je samo ako je sklopljen u pismenom obliku.

Ugovor o izbranom sudu sklopljen je u pisanom obliku i kada je sklopljen razmjenom pisa- ma, brzojava, teleksa ili drugih telekomunikacijskih sredstava koja omogućuju pisani dokaz o sklopljenom ugovoru.

Ugovor o izbranom sudu sklopljen je u pisanom obliku i kada je sklopljen razmjenom tužbe u kojoj tužitelj navodi postojanje tOI Ulovora i odlovora na tužbu u kojem tuženik to ne osporava.

Ugovor o izbranom sudu može se dokazivati samo ispravama.

Clan 471- Ugovor o izbranom sudu pravovaljano je sklopljen i kad je odredba o nadležnosti izbranog

suda sadrtana u općim uvjetima za sklapanje pravnog posla.

Clan 472. Broj sudaca izbranog suda mora biti neparan. Ako ugovorom stranaka nije odreden broj sudaca, svaka stranka postavlja po jednog suca, a

oni biraju predsjednika. Suci redovnih sudova i suci na radu u sudovima udruženog rada mogu biti birani samo za

predsjednika izbranog suda.

Član 473. Ako su stranke za rješavanje određenog spora ugovorile nadležnost izbranog suda, sud koje-

mu je podnesena tužba u istom sporu i medu istim strankama na prigovor tuženika oglasit će se nenadlefnim, ukinuti prove.dene radnje u postupku j odbaciti tužbu.

Prigovor iz stavka l. ovog člana tuženik mole staviti n,ajkasnije na pripremnom ročištu; a ako sc pripremno ročište ne održava, onda na glavnoj raspravi prije nego što se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari.

Clan 474. Stranku koja na temelju ugovora o izbranom sudu treba da postavi suca izbranog suda može

pozvati protivna stranka da u roku od petnaest dana obavi to postavljenje i daje o tome obavijesti. Poziv prema stavku 1. ovog člana pravovaljan je samo ako je stranka koja ga upućuje postavi-

la svoga izbranog suca i o tome izvijestila protivnu stranku. . Kad na temelju ugovora o izbranom sudu postavljenje suca treba da obavi treća osoba, svaka stranka može uputiti poziv iz stavka 2.• ovog člana toj osobi.

Osoba koja je pozvana da postavi suca izbranog suda vezana je za postavljenje koje je oba- vljeno čim je to postavljenje saopćeno protivniku odnosno jednoj od stranaka.

Clan 475. Ako sudac izbranog suda ne bude na vrijeme postavljen, a iz ugovora ne proizlazi Ito drugo,

suca će na prijedlog stranke postaviti sud. Ako se izbrani suci ne mogu sioiiti o izboru predsjednika, a iz ugovora ne proizlazi što dru-

go, predsjednika će na prijedlog svakog suca ili stranke postaviti SUd.

Str. 234. DODATAK ING REGISTRA 1991.

za postavljenje suca odnosno p'redsjednika izbranog suda nadležan je sud koji bi za spor bio nadležan u prvom stepenu da nue sklopljen ugovor o izbranom sudu.

Protiv rjetenja suda nije dopultena žalba. Stranka koja se ne feli koristiti ovlaštenjem iz stavka 1. ili stavka 2. ovog člana može tužbom

zahtijevati da sud nadležan za postavljenje proglasi prestanak važenja ugovora o izbranom sudu.

Clan 476. Osim slučaja iz člana 475. ovog zakona svaka' straata može tužbom zahtijevati da sud progla-

si prestanak važenja ugovora o izbranom sudu: 1) ako se stranke ne mogu složiti o izboru sudaca koje one z~ednički trebaju postaviti; 2) ako osoba koja je u samom ugovoru o izbranom sudu postavljena za suca izbranog suda

neće ili ne može obavljati tu duiliost. O zahtjevu odlučuje sud predviđen u članu 415. stavku 3. ovog zakona. Na ročilte za raspravljanje o zahtjevu sud će pozvati stranke, ali sud može odluku donijeti i

kad stranke koje su uredno pozvane nisu došle,

Clan 477. ._ Sudac izbranog suda dužan je da se izuzme kad postoje razlozi za izuzeće iz člana 71. ovog

zakona. Iz istih razloga mogu stranke zahtijevati izuzeće suca izbranog suda. Stranka koja je sama ili ~edno s protivnom strankom postavila izbranog suca može zahtije-

vati njegovo izuzeće samo ako je razlog za izuzeće nastao ili je stranka za JUega saznala nakon Ito je. izbrani sudac postavljen.

Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, o izuzeću odlučuje sud predviđen u članu 475. stavku 3. ovog zakona.

Čtan 478~ Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, izbrani suci odredit će postupak pred izbranim

sudom.

Clan 479. Svjedoci pred izbranim sudom sasluJav'\iu se bez polagaJUa zakletve. Prema sy,iedocima, strankama i drugim osobama koje sudjeluju u postupku izbrani 'sud ne

može upotrijebiti prisilna sredstva niti izricati kazne. Izbrani sud mole zatražiti od redovnog suda mjesno nadleinog za davanje pravne pomoći

(eJan 179) da izvede pojedine dokaze koje sam ne mole izvesti. NalostupU za izvođe!\ie dokaza primijenit će se odredbe ovog zakona o izvođenju dokaza pre zamoljenim sucem.

Član 479a. Izbrani sud može donijeti presudu po pravičnosti, samo ako su mu stranke dale takvo ovlaš-

tenje.

Član 480. Kad se izbrani sud sastoji od više od jednog suca. presuda se donosi većinom Ilasova, ako u

ugovoru o izbranom sudu nije drugačije odredeno. Ako se ne može postići potrebna većina glasova. izbrani sud dužan je o tome obavijestiti

stranke. Ato se za slučaj iz stavka 2. ovog člana stranke nisu drugačije sporazumjele. svaka od njih

mole tužbom zahtijevati da sud predviđen u članu 475. u stavku 3. ovog zatona izrekne presta- nak važenja ugovora o izbranom sudu.

Član 481. Presuda izbranog suda mora biti obrazložena, ako stranke nisu što drugo ugovorile. Izvornik presude i sve prijepise potpisuju svi izbrani suci. Presuda važi i kad koji sudac

uskrati da je potpi§e ato je presudu potpisala većina sudaca i na presudi utvrdila to uskraćivanje potpisa.

Strankama se dostaVljaju prijepisi presude preko suda predviđenog u članu 475. u stavku 3. OVOI zakona. Stalni izbrani sudovi sami dostavljaju svoje presude.

Član 482. Izvornik presude i potvrde o obavljenoj dostavi čuvaju se kod suda predviđenogu članu 475.

u stavku 3. ovog zakona; a ako je presudu donio stajni izbrani sud - onda kod tog suda.

Clan 483. Presuda izbranog suda ima prema strankama snagu pravomoćne presude ako ugovorom nije

predviđena mogućnost pobijaJUa presude pred izbranim sudom vileg stepena. Na zahtjev stranke sud predviđen u članu 475. u stavku 3. ovog zakona stavit će na prijepisu

presuđe potvrdu °pravomotnolti i izvrInolti. Stalni izbrani sudovi sami stavlj~u potvrdu o pra- vomoćnosti i izvrlnosti na svojim presudama.

DODATAK ING REGISTRA 1991. SIr. 235.

Clan 484. Presuda izbranog suda može se poništiti po tužbi stranke. Za rješavanje o tužbi nadležan je sud predviđen u čl. 475. u st. 3. ovog zakona.

Član 485. Ponište] presude izbranog suda može se zahtijevati: 1) ako uopće nije sklopljen ugovor o izbranom sudu iJi ako taj ugovor nije bio pravovaljan

(čl. 469. do 471); 2) ako je u pogledu sastava izbranog suda ili u vezi s odlučivanjem povrijeđena koja odredba

ovog zakona ili ugovora o izbranom sudu; 3) ako presuđa nije obrazložena prema članu 481. stavku l. ovog zakona ili ako izvornik i pri-

jepisi presude nisu potpisani na način određen u članu 481. u stavku 2. ovog zakona; 4) ako je izbrani sud prekoračio granicu svog zadatka; 5) ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi proturječna; 6) ako je presuda izbranog suda u suprotnosti s Ustavom SocijalističkeFederativne Republi-

ke Jugoslavije i utvrđenim osnovama društvenog uređenja; 7) ako postoji koji od razlo.a za ponavljanje postupka iz čl. 421. ovo. zakona.

Clan 486. Tužba za poniJtaj presude izbrano, suda može se podnijeti nadležnom sudu u roku od 30

dana. Ako se poniItaj zahtijeva iz razlop navedenih u članu 485. u toč. 1. do 6. ovog zakona, taj' se rok računaod dana kad je presuda dostavljena stranci; a ako je stranka za razlog saznala kasni- je, onda od dana saznanja. U polledu računalija roka kad sc poniJ~ zahtijeva iz razloga navede- nog u članu 485. u točki 7. ovog zatona, primjenjivat će se odgovarajuće odredbe člana 423. st. l. i 2. ovog zakona. :.

Nakon proteka jedne godine od pravomoćnosti presude izbranog suda ne može sc zahtijevati poni!taj te presude.

Clan 487. Stranke se ne mogu sporazumno odreći primjene odredaba člana 477. st. 1. i 2, člana 481. st.

2. i 3. i čl. 484. do 486. ovo. zakona.

Glava trideset druga

POSTUPAK U PRIVREDNIM SPOROVIMA

Podruije primjene

Clan 488. U postupku u privrednim sporovima primjenjivat će se odredbe ovog zakona ako u odredba-

ma ove glave nije što drugo odredeno.

Član 489. Pravila o postupku u privrednim sporovima primjenjuju se: 1) u sporovima u kojima su obje stranke društveno-političkezajednice, poduzeća, or$aniza-

cije udruženog rada, samoupravne interesne zajednice ili druge samoupravne organizacije i za- jednice;

2) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i na unutrašnjim vodama te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi), osim sporova u prije- vozu putnika.

. Clan 489a. Pravila o postupku. u privrednim sporovima primjenjuju se i II sporovima koji proizlaze iz

međusobnih privrednih odnosa imalaca radnji i drugih pojedinaca koji u obliku registriranog za- nimanja obavljaju neku privrednu djelatnost odnosno iz međusobnih privrednih odnosa tih oso- ba i pravnih osoba iz. člana 489. ~očke 1) ovog zakona.

Clan 490. Pravila o postupku u privrednim sporovima primjenjuju se i u sporovima između osoba iz

člana 489. točke l. ovog zakona i inozemnih fizičkih i pravnih osoba koji proizlaze, iz njihovih međusobnih privrednih odnosa te u takvim međusobnim sporovima inozemnih fizičkih ili prav- nih osoba.

Clan 491. Pravila o postupku u privrednim sporovima primjenjivat će se i kad u sporu, uz osobe iz čla­

na 489. točke 1. i člana 490. ovog zakorta, kao suparničari iz člana 196. stavka l. točke l. ovog za- kona sudjeluju i druge fizičke Hi pravne osobe.

Str. 236. DODATAK ING REGISTRA 1991.

NadlelDost i sastav suda

Clan 492. U sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja ugovora, radi izvršenja ili raskidanja

ugovora, a i u sporovima radi naknade štete zbog neizvršenja ugovora, osim suda opće mjesne nadležnosti, mjesno je nadležan i sud mjesta gdje je prema sporazumu stranaka tuženik dužan izvrliti ugovor.

Član 493. Kad sudi u postupku u privrednim sporovima u prvom stepenu, vijeće je sastavljeno od jed-

nog suca kao predsjednika viječa i dvojice sudaca porotnika. Kad sudi u drugom stepenu u sjednici viieća, vijeće je sastavljeno od dvojice sudaca, od kojih

je jedan predsjednik vijeČ8, i jednog suca porotnika.

Clan 494. U postupku u privrednim sporovima sudac pojedinac sudi ako vrijednost predmeta spora ne

prelazi 15.000 dinara i u sporovima za plačanje kamata, bez obzira na vrijednost spora. U toku postupka straake se mogu sporazumjeti da privredne sporove sudi sudac pojedinac,

bez obzira na vrjedDost predmeta spora. . Sudac pojedinac provodi postupak i donosi odluke u predmetima pravne pomoći i osiguranja

dokaza.

PriprelQuje Ilavne nspnve

Clan 495. U postupku u privrednim sporovima uvijek će se tužba dostaviti tuženiku na odgovor. Nakon primitka od,ovora na tužbu ili nakon proteka roka za odgovor na tužbu predsjednik

vijeća odlučit če hoče li zakazati pripremno ročište ili ročište za glavnu raspravu. Pripremno ro- čilte zakazat će se samo ako bi to, s obzirom na složenost predmeta i druge okolnosti, pridonije- lo bdem ili jeftinijem rjeIavanju spora.

U hitnbn sluQjevima predsjednik vijeća može- odmah nakon prethodnog ispitivanja tužbe zakazati pripremno ročilte ili ročište za slavnu raspravu. Protiv te odluke predsjednika vijeća ni- je dopultona !alba.

Predsjednik vijeća ovlalten je da u hitnim slučajevima ročište zakale telefonom ili brzoja- vom.

Član 496. Kad nakon primitka odgovora na tužbu predsjednik vijeća utvrdi da među strankama nije

sporno činjenično stanje i da ne postoje druge smetnje za donošenje odluke, može bez zakaziva- nja ročišta donijeti odluku o sporu.

Član 496a. U postupku u privrednim sporovima u žalbi se mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi

dokazi samo ako žalitelj učini vjerojatnim da ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti odnosno predložiti do zaključenja glavne rasprave.

Predsjednik vijeća prvostepenog suda će. prema potrebi, sam ili na zahtjev suca izvjestitelja drugostepenog suda, provesti uviđaj radi provjere istinitosti navoda žalitelia.

PnvDi lijekovi

Član 497. Revizija u privrednim sporovima nije dopuštena ako vrijednost predmeta spora pobijanog di-

jela pravomoćne presude ne prelazi 45.000 dinara. Revizija u privrednim sporovima uvijek je dopuštena u sporovima iz člana 382. stavka 4. toč.

3, 4. i 5. ovog zakona. .

Ostale odredbe

Član 498. Ako obje stranke sporazumno predlože da se ročište odgodi da bi pokušale nagodbu, sud će

uvažiti taj prijedlog i odmah obavijestiti stranke o danu i satu kad če se održati novo ročište.

Clan 499. U postupku u privrednim sporovima neće se primjenjivati odredbe ovog zakona o mirovanju

postupka. Ako s pripremnog ročiita ili prvog ročiita za glavnu raspravu ili s nekoga kasnijeg ročišta izo-

stanu obje stranke, sud će ročiJte odgoditi, a ako ni na novo ročiJte ne dođu obje stranke, sma- trat će se da je tužitelj povukao tužbu. .

DODATAK ING REGISTRA 1991. Str. 237.

Clan 500. U postupku u privrednim sporovima vale ovi rokovi: 1) rok od trideset dana za podnolenje prijedloga za povrat u prijainje stanje jz člana 118.

stavka 3. ovog zakona; 2) rok od osam dana za !albu protiv presude odnosno rjeIenja, a rok od tri dana za podnole-

lije odgovora na !albu. 3) rok od osam dana za izvdenje činidbe, a za činidbe koje se ne sastoje u novčanom dava-

nju sud može odrediti duži rok. .

Clan 501. U postupku u privrednim sporovima stranke ne mogu izvan ročišta davati i~ave usmeno na

zapisnik kod suda. Isprava na temelju koje se izdaje platni nalog prema čl. 446. ovog zakona ne mora biti prilo-

žena u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu. Dovoljno je ako je prijepis takve isprave ovjerio ovlašten! orpn pravne osobe. .

U postupku u privrednim sporovima neće se primjenjivati odredbe čl. 447. ovog zakona.

Clan 502. U postupku u privrednim sporovima male vrijednosti jesu sporovi u kojima se tužbeni zah-

tjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 4.500 dinara. Sporovima male vrijednosti sIpatraju se i sporovi u kojima se tužbeni zab~cv ne odnosi na

potraživanje u novcu, a tužitelj je u tužbi naveo da pristaje da umjesto udovoljenju određenom zahtjevu primi određeni novčani iznos koji ne prelazi svotu iz stavka l. ovog člana (član 40. sta- vak l).

Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tužbenog zahtjeva nije novčana svota, već predaja pokretne stvari čija vrijednost, koju je tužitelj u tužbi naveo, ne prela- zi svotu iz stavka l. ovog člana (čl. 40. st. 2).

U postupku u sporovima male vrijednosti u privrednim sporovima tužba se ne dostavlja tu- ženiku na odgovor.

010 letyrtl

Glava trideset treća

POSTUPAK PRED SAVEZNIM SUDOM U IMOVINSKIM SPOROVIMA IZMEĐU FEDERACIJE I REPUBLIKE ODNOSNO AUTONOMNE POKRAJINE TE IZMEĐU

REPUBLIKA ODNOSNO IZMEĐU AUTONOMNE POKRAJINE I DRUGE REPUBLIKE

Član 503. U postupku ped Saveznim sudom u imovinskim sporovima izmedu Federacije i republike

odnosno autonomne pokrajine te izmedU republika odnosno izmedu autonomne pokrajine i druge republike, koji su nastali iz.odnosa u kojima su one nastupale u svojstvu drultveDO-poli- tičkih zajednica, te u sporovima ozaititi inovinskih prava Federacije u slUčaju neizvrlavaDja ili povrede saveznih zakona, drugih propisa i općih akata primjenjivat će se odredbe od Glave prve do Glave dvadeset četvrte i odredbe Glave dvadeset šeste, odjeljka petog ovog zatona, ako u sli- jedećim članovima nije drugačije određeno.

Clan 504. U postupku pred Saveznim sudom mirovanje postupka nastupit će samo ako se stranke o to-

me sporazumiju prije zaključenja glavne rasprave. Savezni će sud uvijek dostaviti tužbu tuženiku na odgovor. Rok za podnaJenje odgovora na

tu!bw odredit će predsjednik vijeća, ovisno o prirodi i složenosti spora. U postupku pred Saveznim sudom ne primjenjuju se odredbe čl. 332. ovog zakona.

Član 505. Odluka Saveznog suda donesena u prvom stepenu jest pravomoćna.

Clan 506. Protiv odluke Saveznog suda iz čl. SOS. ovog zakona stranke mogu podnijeti zahtjev za izva-

nredno preispitivanje odluke u roku od lest mjeseci od dana dostave odluke. Zahtjev iz stavka 1. ovog člana može se podnijeti samo zbog pogrešne primjene materijalnog

prava.

Str. 2J8. DODATAK ING REGISTRA 1991..

o "zahtjevu stranaka odlučuje Savezni sud u sastavu određenom u čl. 45. ovog zakona. Primjerak zahtjeva Savezni sud dostaviti te protimoj stranci. toja se u roku od tri mjeseca

od dana dostave zahtjeva mole i~asniti o podnesenom zahtjevu.

Clan 507. U postupku u povodu zabtjeva iz člana 506. ovog zakona nil odgovarajući će se način primje~

lQivati odredbe čl. 186, 392, 393, 395. i 414. st. 1. i 2. ovog zakona.

Dio peti

PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clan S08. Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona donesena prvostepena presuda ili rjeienje kojim

se postupak pred prvostepenim sudom zavrUva. daljnji postupak provest će se prema dosadd- .vim propisima.

Ato nakon stupanja na snagu ovog zakona bude ukinuta prvostepena odluka iz stavka 1. ovo, člana, daljnji postupak provest će se prema ovom zakonu.

O zahtjevu za zattitu zakonitosti koji Je do dana stupanja na sna,u ovog zakona podi&nut pred nadležnim sudom prema dosadalnjim propisima rjeiavat če se prema tim propisima.

Clan 509. Na dan stupanja na snagu ovog zakona prestaju važiti: l) Zakon o parničnom postupku (»Slulbeni list FNRJ«, br. 4/57 i 52/61 i »Služben! list

SPRJ«, br. 12165. InI, 23172 i 6174); 2) Zakon o rjeJavanju sporova iz međusobnih poslovnih odnosa orlanizacija udruženog rada

pred Italnim izbnnim sudovima (»Službeni list SFRJ«. br. 22173); 3) Odredbe čl. 40. do 4S. zakona o Saveznom sudu (»Službeni list SFRJ«, br. 21174). Odredbe ZAkona o parničnom postupku o stvarnoj nadelinosti i o postupku u bračnim spo-

romu i sporovima o utvrđivanju i osporavanju <»an.tva vale. prema čl 14. i IS. stavku 2. Ustav- nOi zakona o provođenju Ustava SFRJ. do dana određenog republičkim odnosno pokrajinskim zakonom.

Clan 510. Do dono.enja zakona o izvršnom postupku, u pogledu nadležnosti suda za odlučivanje o

zahtJevu za za.titu zakonitosti nadležnogajavnol tužioca protiv pravomoćnih odluka sudova do- nesenih u izvr.nom postupku, uvjeta za podnolenje zahtjeva i postupka na odgovaraući će se na- čin primjelijivati odredbe ovog zakona (čl. 401.do 415).

Clan SI1. "Odredbe člana 468. ovog zakona primjenjivat.će se od dana određenog republičkim odnosno

potn.jiDskim zakonom.

Clan S12. Ovaj zakon stupa na snagu 1. srpnja 1977.

IZ ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU (SL SFRJ,- br. 35191)

Član 4. Postupci u sporovima iz člana 1. (čl. 34. st. 2. Zakona) ovog zakona koji su započeti do dana

stupanja na snagu ovog zakona okonČAt će se do dono!enja pravomoćne odluke po pravilima pamičnog postupka koja su važila do dana stupanja na snagu ovog zakona.

O reviziji izjavljenoj protiv pravomoćne odluke drulostepenog suda u postupku koji je po- krenut do dana stupanja na snalU ovog zakona rjelavat će se po pravilima parničnog postupka toja su važila do dana stupa!\ia na snasu OVOI zakona.