ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI SORTI POLJOPRIVREDNOG
BILJA Proglašavam Zakon o zaštiti sorti poljoprivrednog bilja, koji je donio zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 21. studenoga 1997. Broj: 081-97-1973/1 Zagreb, 28. studenog 1997.
Predsjednik Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.
ZAKON O ZAŠTITI SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA
I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje način i postupak zaštite sorti poljoprivrednog bilja, postupak stjecanja oplemenjivačkog prava i zaštita nositelja oplemenjivačkog prava.
Članak 2. U smislu ovoga Zakona pojedini izrazi imaju ova značenja:
1. Sorta poljoprivrednog bilja (u daljnjem tekstu: sorta) skupina je biljaka unutar najniže botaničke sistematske jedinice koja se odlikuje izražajnošću svojstava određenog genotipa ili kombinacije genotipova, razlikovanjem od bilo koje druge sorte prema barem jednom od navedenih svojstava, te kao cjelina ostaje nepromijenjena nakon umnažanja ili na kraju svakoga svojstvenog ciklusa umnažanja. 2. Oplemenjivač sorte (u daljnjem tekstu: oplemenjivač) je fizička ili pravna osoba koja je radila na oplemenjivanju nove sorte, kreirala je ili otkrila novu sortu. 3. Oplemenjivačko pravo jest pravo oplemenjivača ili njegova pravnog sljednika određeno ovim Zakonom.
Članak 3. (1) Oplemenjivačko pravo stječe oplemenjivač sorte.
(2) Zajedničko oplemenjivačko pravo stječu oplemenjivači ako je na stvaranju sorte radilo više oplemenjivača. (3) Ako je na stvaranju sorte radilo više oplemenjivača odvojeno, oplemenjivačko pravo stječe oplemenjivač koji je prvi podnio zahtjev za stjecanje oplemenjivačkog prava.
Članak 4. (1) Oplemenjivačko pravo stječe fizička osoba, državljanin Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici
Hrvatskoj ili pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. (2) Strana fizička ili pravna osoba uživa u zaštiti oplemenjivačkog prava u Republici Hrvatskoj ista prava kao i domaće osobe ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku. (3) U postupku pred ustanovom koja obavlja poslove zaštite sorti, tijelima državne uprave i sudovima strane pravne i fizičke osobe ostvaruju ista prava iz ovoga Zakona putem punomoćnika koji se bavi zastupanjem u postupku zaštite sorte kao domaće pravne ili fizičke osobe.
Članak 5. (1) Poslove zaštite sorata poljoprivrednog bilja, određene ovim Zakonom, obavlja Zavod za sjemenarstvo i
rasadničarstvo (u daljnjem tekstu: zavod). (2) Za praćenje stanja u području zaštite sorti, za davanje stručnih mišljenja i prijedloga u tom području, u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) osniva se Povjerenstvo za zaštitu sorti poljoprivrednog bilja. (3) Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka osniva i njihova predsjednika, članove i tajnika imenuje ministar poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar), rješenjem koje se objavljuje u "Narodnim novinama". (4) Predsjedniku, članovima i tajniku Povjerenstva pripada naknada koju odredi ministar. (5) Ministar može osnivati i druga radna tijela radi rješavanja specifičnih poslova iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 6.
(1) U obavljanju poslova zaštite sorti Zavod vodi sljedeće upisnike: 1. Upisnik zahtjeva za stjecanje oplemnjivačkog prava, 2. Upisnik oplemenjivačkog prava, 3. Upisnik prenesenog oplemenjivačkog prava, 4. Upisnik ustupljenog oplemenjivačkog prava, 5. Upisnik zastupnika. (2) Upisnici iz stavka 1. ovoga članka javni su. (3) Sadržaj, oblik i način vođenja upisnika iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar. (4) Zavod izdaje službeno glasilo (u daljnjem tekstu: glasilo Zavoda) u kojem se objavljuju podaci o pravu kojim se štite nositelji oplemenjivačkog prava koji su upisani u upisnike iz stavka 1. ovoga članka.
II. ZAŠTITA SORTI Članak 7.
(1) Sorta je zaštićena stjecanjem oplemenjivačkog prava. (2) Oplemenjivačko pravo stječe se kada je sorta: nova, prepoznatljiva, ujednačena, postojana i označena imenom. (3) Popis biljnih vrsta koje se mogu zaštititi stjecanjem oplemenjivačkog prava donosi ministar.
Članak 8. (1) Sorta je nova ako se na dan podnošenja zahtjeva za stjecanje oplemenjivačkog prava nije prodavala ili je s
dopuštenjem oplemenjivača ustupljena u gospodarske svrhe jednu godinu u Republici Hrvatskoj ili četiri godine izvan Republike Hrvatske.
(2) Za sorte vinove loze i drugih drvenastih kultura rok iz stavka 1. ovoga članka iznosi šest godina. (3) Sorta je prepoznatljiva ako se jasno razlikuje od svake druge priznate sorte, već opće poznate u vrijeme podnošenja zahtjeva. Isto vrijedi i za sorte koje se na temelju podnesenih zahtjeva nalaze u postupku priznavanja ili zaštite sorte u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu. (4) Sorta je ujednačena ako je ujednačena u svojim karakterističnim svojstvima. (5) Sorta je postojana ako njezina karakteristična svojstva ostanu nepromijenjena nakon ponovljenog umnažanja ili na kraju svakoga svojstvenog ciklusa umnažanja.
Članak 9. (1) Ime sorte iz članka 7. ovoga Zakona može sadržavati jednu riječ, najviše tri riječi, ili kombinaciju slova i
brojeva, ili kombinaciju riječi i slova, ili kombinaciju riječi i brojeva. (2) Nije dozvoljeno za ime sorte koristiti oznaku koja: 1. onemogućuje identifikaciju sorte. 2. može prouzročiti zabunu glede podrijetla, nastanka, svojstava, vrijednosti ili identiteta sorte, ili identiteta oplemenjivača, 3. je identična ili može upućivati na zamjenu s imenom sorte koja je u zemlji ili nekoj drugoj državi članici Međunarodne organizacije za zaštitu biljnih vrsta (u daljnjem tekstu: UPOV) već označena takvim imenom, a pripada istoj ili srodnoj botaničkoj vrsti, 4. je jednaka ili može biti zamijenjena s imenom koje treća strana koristi već otprije, 5. se odnosi isključivo na svojstva koja su zajednička i za druge sorte iste vrste, 6. se sastoji od botaničkog ili uobičajenog imena roda ili vrste, ili uključuje takvo ime koje može dovesti do zabune, 7. upućuje da je sorta izvedena od neke poznate ili njoj srodne sorte, 8. uključuje riječi kao "sorta, kultivar, forma, hibrid, križanac" ili prijevod takvih riječi. (3) Ako je sorta već zaštićena u drugoj državi, članici UPOV-a, ili ako je zahtjev za zaštitu iste sorte podnesena u toj državi, može se ime sorte koje je predloženo ili registrirano u drugoj državi predložiti i registrirati kao ime prijavljene sorte. (4) Ako ime sorte koje se koristi u drugoj državi ne odgovara jezično, podnositelj zahtjeva predložit će u roku od 3 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, drugo ime za prijavljenu sortu.
Članak 10. Svaka osoba koja ponudi na tržište reprodukcijski materijal sorte za koju je stečeno oplemenjivačko pravo, mora i
nakon isteka oplemenjivačkog prava koristiti registrirano ime sorte. III. SADRŽAJ I TRAJANJE OPLEMENJIVAČKOG PRAVA
1. Nastanak oplemenjivačkog prava Članak 11.
Oplemenjivač sorte stječe oplemenjivačko pravo danom upisa u Upisnik oplemenjivačkog prava. 2. Sadržaj oplemenjivačkog prava
Članak 12. (1) Dopuštenje oplemenjivača za korištenje reprodukcijskog materijala zaštićene sorte potrebno je:
1. za proizvodnju ili reprodukciju, 2. za kondicioniranje reprodukcijskog materijala za sjetvu ili sadnju, 3. kod ponude za prodaju, 4. kod prodaje ili drukčijeg utrživanja 5. za uvoz ili izvoz, 6. za skladištenje i preradu.
(2) Zaštita iz stavka 1. ovoga članka teče od dana podnošenja zahtjeva za stjecanje oplemenjivačkog prava. (3) Dopuštenje oplemenjivača nije potrebno za oplemenjivanje novih sorti i za korištenje u pokusima.
Članak 13. Dopuštenje iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona odnosi se i na sorte:
1. koje su dobivene od zaštićene sorte, a genetski su bliske zaštićenoj sorti, 2. koje se ne razlikuju jasno od zaštićene sorte, 3. koje za proizvodnju reprodukcijskog materijala trebaju stalno zaštićenu sortu.
3. Trajanje oplemenjivačkog prava Članak 14.
Oplemenjivačko pravo traje: 1. za vinovu lozu, voćke, ukrasno drveće i njihove podloge - 20 godina, 2. za sve druge vrste bilja - 15 godina.
Članak 15. (1) Za stjecanje i trajanje oplemenjivačkog prava plaćaju se troškovi u skladu s ovim Zakonom i propisima
donesenim na njegovoj osnovi. (2) Troškove iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje ministar. (3) Ako troškovi u postupku za stjecanje oplemenjivačkog prava ne budu plaćeni, zahtjev za stjecanje oplemenjivačkog prava se odbacuje.
Članak 16. Oplemenjivačko pravo prestaje:
1. odricanjem nositelja oplemenjivačkog prava, 2. istekom vremena na koje je stečeno oplemenjivačko pravo, 3. poništenjem oplemenjivačkog prava, 4. ako troškovi za održavanje zaštićene sorte nisu plaćeni ni u naknadno određenom roku od šest mjeseci.
IV. POSTUPAK STJECANJA OPLEMENJIVAČKOG PRAVA 1. Pokretanje postupka
Članak 17. (1) Stjecanje oplemenjivačkog prava ostvaruje se u upravnom postupku koji vodi Zavod.
(2) U svim pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
Članak 18. (1) Postupak za stjecanje oplemenjivačkog prava pokreće se podnošenjem zahtjeva Zavodu.
(2) Zavod zaprima i zahtjev kojim se zahtijeva stjecanje oplemenjivačkog prava u inozemstvu ako je to u skladu s međunarodnim ugovorima kojima je pristupila Republika Hrvatska. (3) Postupak za stjecanje oplemenjivačkog prava pokreće se i podnošenjem zahtjeva u inozemstvu ako je tako određeno međunarodnim ugovorom kojem je pristupila Republika Hrvatska. Pravni učinak priznatih prava iz takvih zahtjeva izjednačen je s pravima koja su priznata na temelju tuzemnih zahtjeva, osim ako nije međunarodnim ugovorom drukčije određeno. (4) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka za stjecanje oplemenjivačkog prava dostavlja se i određena količina reprodukcijskog materijala za sortu za koju se traži oplemenjivačko pravo. (5) Zahtjev se podnosi na hrvatskom jeziku. (6) Način i postupak stjecanja oplemenjivačkog prava propisuje ministar.
Članak 19. (1) Na zahtjevu iz članka 18. ovoga Zakona zabilježit će se dan i sat njegovog podnošenja, a to se navodi i u potvrdi
o primitku zahtjeva koja se izdaje podnositelju. (2) Datum podnošenja zahtjeva jest datum kada je u Zavodu zaprimljen zahtjev koji ispunjuje uvjete za upis u Upisnik zahtjeva za stjecanje oplemenjivačkog prava (u daljnjem tekstu: Upisnik zahtjeva). (3) Reprodukcijski materijal sorte za koju se traži oplemenjivačko pravo i priložena dokumentacija smatra se tajnom.
Članak 20. Zavod objavljuje zahtjev za stjecanje oplemenjivačkog prava, a i svako povlačenje ili odbijanje zahtjeva, u glasilu
Zavoda. 2. Ispitivanje zahtjeva za stjecanje oplemenjivačog prava
Članak 21. (1) Nakon podnošenja zahtjeva za stjecanje oplemenjivačkog prava Zavod ispituje ispunjuje li zahtjev uvjete za upis
u Upisnik zahtjeva. (2) Uvjete za upis u Upisnik iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 22. (1) Ako zahtjev ispunjuje propisane uvjete za stjecanje oplemenjivačkog prava, upisuje se u Upisnik zahtjeva s
datumom podnošenja zahtjeva, a podnositelju se izdaje potvrda.
(2) Ako zahtjev ne ispunjuje uvjete propisane ovim Zakonom, Zavod će pisano pozvati podnositelja da otkloni nedostatke u roku, koji ne može biti dulji od tri mjeseca, računajući od dana dostave poziva za otklanjanje uočenih nedostataka. (3) Ako podnositelj zahtjeva otkloni nedostatke u roku iz stavka 2. ovoga članka, prijava se upisuje u Upisnik zahtjeva s datumom primitka akta kojim su otklonjeni nedostaci. (4) Ako podnositelj zahtjeva ne otkloni nedostatke u ostavljenom roku, zahtjev se zaključkom odbacuje.
Članak 23. (1) Ako su plaćeni troškovi za objavu zahtjeva za stjecanje oplemenjivačkog prava u glasilu Zavoda, zahtjev se
objavljuje nakon proteka tri mjeseca od dana njegova podnošenja. (2) Objava zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o datumu podnošenja, o imenu i adresi podnositelja zahtjeva te o imenu i svojstvima sorte. (3) Objavom zahtjev iz stavka 2. ovoga članka postaje dostupan svakoj zainteresiranoj osobi.
Članak 24. (1) Nakon upisa zahtjeva u Upisnik zahtjeva, Zavod izvodi dokaze za stjecanje oplemenjivačkog prava.
(2) Zavod ispituje sortu za koju se traži oplemenjivačko pravo ako ne raspolaže dokazima da sorta ispunjuje uvjete iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona. (3) Podnositelj zahtjeva mora do određenog roka osigurati Zavodu reprodukcijski materijal sorte za koju se traži oplemenjivačko pravo. (4) Ispitivanja iz stavka 2. ovoga članka Zavod može povjeriti specijaliziranim ustanovama u drugim državama i priznati rezultate tih ispitivanja. (5) Zavod će priznati i rezultate ispitivanja postupka priznavanja novostvorenih i stranih sorti ako su ispunjeni uvjeti iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona.
3. Stjecanje oplemenjivačkog prava Članak 25.
(1) Ako se u postupku ispitivanja utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani u članku 24. ovoga Zakona, Zavod izdaje rješenje o stjecanju oplemenjivačkog prava za ispitivanu sortu, a oplemenjivačko pravo upisuje se u Upisnik
oplemenjivačkog prava. (2) Datum upisa u Upisnik iz stavka 1. ovoga članka je datum donošenja rješenja o stjecanju prava. (3) Ako se u postupku ispitivanja utvrdi da sorta za koju se traži oplemenjivačko pravo ne ispunjuje propisane uvjete, Zavod će donijeti rješenje o odbijanju stjecanja oplemenjivačkog prava. (4) Rješenja iz stavka 2. i 3. ovoga članka objavljuju se u službenom glasilu Zavoda.
Članak 26. (1) Protiv rješenja i zaključaka donesenih u postupku stjecanja oplemenjivačkog prava može se izjaviti žalba u roku
od tri mjeseca od dana dostave rješenja ili zaključaka. (2) Žalba se podnosi Povjerenstvu za žalbe koje se osniva u Ministarstvu. Povjerenstvo sačinjavaju tri člana. (3) Povjerenstvo za žalbe osniva rješenjem i njegove članove imenuje ministar. (4) Članovima Povjerenstva pripada naknada koju odredi ministar.
Članak 27. (1) Svaki nositelj oplemenjivačkog prava dužan je u vremenu korištenja oplemenjivačkog prava osigurati Zavodu
reprodukcijski materijal za sorte za koju mu je priznato to pravo. (2) Nositelj oplemenjivačkog prava plaća naknadu za održavanje oplemenjivačkog prava tijekom korištenja prava, koju odredi ministar.
Članak 28. (1) Nakon objave o stjecanju oplemenjivačkog prava u glasilu Zavoda izdaje se isprava.
(2) Uz ispravu o stjecanju oplemenjivačkog prava, na zahtjev oplemenjivača, može se priložiti spis stečenoga oplemenjivačkog prava. (3) Izgled i sadržaj isprave iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 29. (1) Rješenjem o stjecanju oplemenjivačkog prava, pravo stječe podnositelj koji je prvi podnio zahtjev za stjecanje
oplemenjivačkog prava. (2) Ako je zahtjev za stjecanje oplemenjivačkog prava podnijelo zajednički više oplemenjivača, rješenjem će se oplemenjivačko pravo priznati svakom oplemenjivaču. (3) Rješenjem iz stavka 2. ovoga članka ne mogu se utvrditi međusobna prava oplemenjivača.
4. Posebne odredbe o postupku za stjecanje oplemenjivačkog prava Članak 30.
U roku od šest mjeseci od dana objave rješenja o stjecanju oplemenjivačkog prava u glasilu Zavoda, osoba koja dokaže svoj pravni interes može uložiti prigovor kojim osporava podnositelju zahtjeva da je oplemenjivač sorte ili
da sorta ne ispunjuje uvjete iz članka 7., 8., 9. ili 25. ovoga Zakona. Članak 31.
(1) Nakon provedenog postupka o prigovoru Zavod donosi rješenje kojim se prigovor usvaja ili odbija. (2) Rješenjem kojim se odlučuje o prigovoru, ako se prigovor usvaja izmijenit će se ili ukinuti osporavano rješenje o stjecanju oplemenjivačkog prava.
Članak 32. Rješenje o stjecanju oplemenjivačkog prava proglasit će se ništavim ako se utvrdi da u vrijeme stjecanja
oplemenjivačkog prava nisu postojali uvjeti propisani ovim Zakonom. Članak 33.
Ako podnositelj prijedloga za proglašenje rješenja ništavim odustane od svojeg prijedloga, Zavod može nastaviti postupak po službenoj dužnosti.
V. PRIJENOS I USTUPANJE KORIŠTENJA OPLEMENJIVAČKOG PRAVA 1. Prijenos oplemenjivačkog prava
Članak 34. (1) Nositelj stečenoga oplemenjivačkog prava može svoje pravo, potpuno ili djelomično, prenijeti ugovorom na
drugoga. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na podnositelja zahtjeva.
Članak 35. (1) Ugovor o prijenosu prava iz članka 34. ovoga Zakona mora biti sastavljen u pisanom obliku.
(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u Upisnik prenesenog oplemenjivačkog prava. (3) Ugovor koji nije sastavljen u pisanom obliku nema pravni učinak prema trećim osobama.
2. Ustupanje korištenja oplemenjivačkog prava Članak 36.
(1) Za ustupanje korištenja oplemenjivačkog prava sklapa se ugovor o licenciji u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.
(2) Ugovor o licenciji mora biti sastavljen u pisanom obliku. (3) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na podnositelja zahtjeva. (4) Ako je zahtjev podnijelo više osoba ili ako je oplemenjivačko pravo steklo više osoba, za ugovor o licenciji potrebna je suglasnost svih osoba.
Članak 37. (1) Ugovor o licenciji sadrži obvezno: trajanje licencije, opseg licencije te visinu naknade za ustupljeno korištenje
oplemenjivačkog prava. (2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u Upisnik ustupljenog oplemenjivačkog prava. (3) Ugovor o licenciji koji nije upisan u Upisnik iz stavka 2. ovoga članka nema pravni učinak prema trećim osobama.
3. Obvezna licencija Članak 38.
(1) Ako nositelj oplemenjivačkog prava, sam ili preko drugoga, ne koristi ili nedovoljno koristi to pravo, pravo može steći druga osoba, uz obvezu plaćanja naknade nositelju oplemenjivačkog prava.
(2) Zavod može na zahtjev zainteresirane osobe dodijeliti obveznu licenciju ako: 1. nositelj oplemenjivačkog prava sam ili preko drugog korisnika licencije ne proizvodi ili ne prodaje dovoljne količine reprodukcijskog materijala ili proizvoda, 2. je korištenje oplemenjivačkog prava od javnog interesa. (3) Obveznu licenciju može steći samo osoba koja dokaže da raspolaže reprodukcijskim materijalom te stručnim, proizvodnim, tehničkim i financijskim uvjetima za korištenje oplemenjivačkog prava. (4) Obvezna licencija stječe se na tri godine, a može se produljiti ako se utvrdi da postoje uvjeti za novo stjecanje.
Članak 39. Nositelj obvezne licencije ima obvezu nositelju oplemenjivačkog prava plaćati naknadu koju sporazumno odrede
obje stranke, a ako se ne postigne sporazum, visinu i način plaćanja pravedne naknade utvrđuje Zavod. Članak 40.
(1) O Zahtjevu za stjecanje obvezne licencije odlučuje Zavod. (2) Zahtjev za stjecanje obvezne licencije ne može se podnijeti prije isteka pet godina od stjecanja oplemenjivačkog prava.
VI. SUDSKA ZAŠTITA 1. Tužba protiv povrede oplemenjivačkog prava
Članak 41. (1) Osoba koja povrijedi pravo iz prijavljenog ili stečenoga oplemenjivačkog prava odgovara za štetu prema općim
propisima o naknadi štete. (2) Osoba čije je pravo povrijeđeno može, osim naknade štete, tražiti da se osobi koja je povrijedila njezino pravo zabrani daljnje obavljanje radnje kojom se čini povreda te da se presuda kojom se utvrđuje povreda objavi o trošku tuženika. (3) Povreda oplemenjivačkog prava jest svako neovlašteno gospodarsko korištenje oplemenjivačkog prava.
Članak 42. (1) Tužba zbog povrede oplemenjivačkog prava može se podnijeti u roku od tri godine od dana kad je tužitelj saznao
za povredu učinitelja. (2) Nakon isteka roka od pet godina od dana učinjene povrede tužba se ne može podnijeti. (3) Postupanje po tužbi zbog povrede oplemenjivačkog prava hitno je, a tužba se podnosi nadležnom sudu.
2. Tužba za osporavanje stečenoga oplemenjivačkog prava Članak 43.
Nositelj oplemenjivačkog prava može tužbom kod nadležnog suda tražiti za vrijeme trajanja stečenoga oplemenjivačkog prava da ga sud proglasi nositeljem oplemenjivačkog prava ako je isto pravo priznato i registrirano
na ime druge osobe. Članak 44.
(1) U roku od tri mjeseca od dana dostave pravomoćne sudske odluke kojom je usvojen tužbeni zahtjev tužitelj ima pravo tražiti od Zavoda upis u Upisnik oplemenjivačkog prava te da mu se izda odgovarajuća isprava.
(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne podnese zahtjev za upis, oplemenjivačko će se pravo brisati iz Upisnika oplemenjivačkog prava.
Članak 45. Prava koja je treća osoba pribavila od ranijeg nositelja prava vrijede i za novog nositelja prava ako su bila upisana u
odgovarajući Upisnik ili uredno prijavljena za upis prije zabilježbe sudskog spora. 3. Tužba oplemenjivača za stjecanjem oplemenjivačkog prava
Članak 46. (1) Oplemenjivač može tužbom kod nadležnog suda tražiti da ga se navede u svim ispravama koje se odnose na
stjecanje oplemenjivačkog prava. (2) Smrću oplemenjivača pravo na podnošenje tužbe prelazi na njegove nasljednike. (3) Tužba iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti sve dok traje postupak stjecanja oplemenjivačkog prava i sve dok traje to pravo.
VII. ZASTUPANJE Članak 47.
(1) Pravne i fizičke osobe koje se bave zastupanjem u postupku stjecanja oplemenjivačkog prava moraju biti upisane u Upisnik zastupnika.
(2) Način i postupak upisa, uvjete koje moraju ispunjavati pravne i fizičke osobe koje se bave zastupanjem propisuje ministar.
VIII. NADZOR NAD PROVEDBOM ZAKONA Članak 48.
Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i Zavoda prenijetim mu poslovima državne uprave provodi Ministarstvo.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 49.
Propise za provedbu ovoga Zakona donijet će ministar u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 50.
Iznimno od članka 8. stavka 1. ovoga Zakona, za sorte koje su priznate sukladno propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, oplemenjivač sorte ili njegov pravni sljednik mogu u roku od godine dana od dana stupanja
na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev za stjecanje oplemenjivačkog prava. Članak 51.
Do početka obavljanja djelatnosti od strane Zavoda iz članka 5. ovoga Zakona, a najdulje godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, njegovi poslovi obavljat će se u skladu s propisima koji su bili na snazi do stupanja
na snagu ovoga Zakona. Članak 52.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". Klasa: 320-20/96-02/01 Zagreb, 21. studenoga 1997.
ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Zastupničkog doma Sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.