Croatie

ZAKON O AUTORSKOM

PRAVU I SRODNIM PRAVIMA

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA*/**/***/****

NN 167/2003, 22.10.2003. (u primjeni od 30.10.2003.) *NN 79/2007, 30.07.2007. (u primjeni od 07.08.2007.) **NN 80/2011, 13.07.2011. (u primjeni od 21.07.2011.)

***NN 141/2013, 27.11.2013. (u primjeni od 05.12.2013.) ****NN 127/2014, 29.10.2014. (u primjeni od 06.11.2014.)

Zagreb, listopad 2014.

ZAKON O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA

I. UVODNE ODREDBE

predmet zakOna

Članak 1. Ovaj Zakon uređuje: 1. autorsko pravo – pravo autora na njihovim djelima iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja,

2. srodna prava: a) prava umjetnika izvođača na njihovim

izvedbama, b) prava proizvođača fonograma na njihovim

fonogramima, c) prava filmskih producenata (proizvođača

videograma) na njihovim videogramima, d) prava organizacija za radiodifuziju na njihovim

emitiranjima, e) prava nakladnika na njihovim izdanjima, f) prava proizvođača baza podataka na njihovim

bazama podataka, 3. ostvarivanje (individualno i kolektivno) autorskog

prava i srodnih prava, 4. zaštitu autorskog prava i srodnih prava u slučaju

povrede, 5. područje primjene Zakona.

autOrskO pravO i srOdna prava

Članak 2. (1) autorsko pravo pripada, po svojoj naravi, fizičkoj

osobi koja stvori autorsko djelo. (2) pravo umjetnika izvođača pripada, po svojoj

naravi, fizičkoj osobi koja izvede djelo iz književnog ili umjetničkog područja ili izražaje folklora. (3) nositeljem drugih srodnih pravamože biti svaka

fizička i pravna osoba, ako zakonom nije drukčije određeno. (4) autorsko pravo i srodna prava mogu se

protiv volje njihovih nositelja ograničiti samo pod pretpostavkama i na način određen zakonom.

Objavljivanje, izdavanje, javnOst i javnO kOriŠtenje

Članak 3. (1) Autorsko djelo ili predmet srodnog prava smatra

se objavljenim ako je učinjeno pristupačnim javnosti uz pristanak nositelja prava.

(2) Autorsko djelo ili predmet srodnog prava smatra se izdanim ako su uz pristanak nositelja prava primjerci toga autorskoga djela odnosno predmeta srodnog prava ponuđeni javnosti ili stavljeni u promet u količini koja zadovoljava razumne potrebe javnosti.

NN 167/2003 (u primjeni od 30.10.2003.)

(3) Javnost, po ovom Zakonu, označava veći broj osoba koje su izvan uobičajenoga užeg kruga osoba usko povezanih rodbinskim ili drugim osobnim vezama.

(4) Javnim korištenjem autorskog djela smatra se svako korištenje autorskog djela i predmeta zaštite srodnih prava koje je pristupačno javnosti ili korištenje u prostoru koji je pristupačan pripadnicima javnosti, kao i omogućavanje pripadnicima javnosti pristupa autorskom djelu i predmetima srodnih prava u vrijeme i na mjestu koje sami odaberu.

OdnOs izmeĐu autOrskOg prava i srOdnih prava

Članak 4. (1) Zaštita srodnih prava, po ovom Zakonu, ostavlja

netaknutom i ni na koji način ne utječe na zaštitu autorskog prava. Ni jedna odredba ovoga Zakona o zaštiti srodnih prava ne smije se tumačiti tako da šteti zaštiti autorskog prava. Ostvarivanje prava umjetnika izvođača na priopćavanje javnosti fiksiranih izvedbi iz članka 125. točke 4. podstavka 2. ovoga Zakona ne može štetiti ostvarivanju autorskog prava. (2) Odredbe iz ovoga Zakona o definicijama

pojedinih autorskih imovinskih prava kao i pravo na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito korištenje te pravo na naknadu za javnu posudbu, iznimke i ograničenja autorskih prava, početak tijeka i učinci isteka rokova trajanja autorskog prava, autorsko pravo u pravnom prometu te odnos autorskog prava i prava vlasništva vrijede na odgovarajući način i za srodna prava, ako za njih nije što posebno određeno ili ne proizlazi iz njihove pravne naravi.

II. AUTORSKO PRAVO

Poglavlje 1. PREDMETI

autOrskO djelO

Članak 5. (1) Autorsko djelo je originalna intelektualna

tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Autorska djela jesu osobito: – jezična djela (pisana djela, govorna djela, računalni programi),

– glazbena djela, s riječima ili bez riječi, – dramska i dramsko-glazbena djela, – koreografska i pantomimska djela, – djela likovne umjetnosti (s područja slikarstva,

3

kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su načinjena, te ostala djela likovnih umjetnosti,

– djela arhitekture, – djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog

dizajna, – fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom,

– audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom stvaranju),

– kartografska djela, – prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi skice, tablice i dr.

(3) Predmet autorskog prava može biti svako autorsko djelo osim onoga koje to nemože biti po svojoj naravi kao i onog za koje je odredbama ovoga Zakona određeno da nemože biti pred‑metom autorskog prava.

(4) Predmet autorskog prava je autorsko djelo u cjelini, uključujući i nedovršeno autorsko djelo, naslov te dijelovi autorskog djela koji udovoljavaju pretpostavkama iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Naslov autorskog djela koji ne udovoljava pretpostavkama da bi bio predmet autorskog prava, a koji je već korišten za neko autorsko djelo, ne može se koristiti za djelo iste vrste ako bi mogao izazvati zabunu o autoru.

prerade

Članak 6. (1) Prijevodi, prilagodbe, glazbene obrade i druge

prerade autorskog djela, koje su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, zaštićene su kao samostalna autorska djela. (2) Prijevodi službenih tekstova iz područja

zakonodavstva, uprave i sudstva zaštićeni su osim ako su učinjeni radi službenog informiranja javnosti i kao takvi objavljeni. (3) Odredbe iz stavka 1. ovoga članka ne utječu na

prava autora djela koja su prerađena.

zbirke i baze pOdataka

Članak 7. (1) Zbirke samostalnih autorskih djela, podataka

ili druge građe kao što su enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i sl., koje prema izboru ili rasporedu sastavnih elemenata čine vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora, zaštićene su kao takve. (2) Zaštita koju uživa zbirka iz stavka 1. ovoga

članka ne proteže se na njezin sadržaj i ni na koji način ne utječe na prava koja postoje na autorskim djelima i predmetima srodnih prava uvrštenim u tu zbirku.

(3) Baze podataka, po ovom Zakonu, jesu zbirke uređene po određenom sustavu ili metodi, čiji su elementi pojedinačno pristupačni elektroničkim ili

drugim sredstvima. (4) Zaštita koja je ovim Zakonom predviđena za

baze podataka ne odnosi se na računalne programe koji su korišteni za izradu ili rad baza podataka pristupačnih elektroničkim sredstvima.

nezaŠtiĆene tvOrevine

Članak 8. (1) predmetom autorskog prava su izražaji, a ne

ideje, postupci, metode rada ili matematički koncepti kao takvi. (2) nisu predmetom autorskog prava: 1. otkr ića, s lužbeni tekstovi iz područja

zakonodavstva, uprave i sudstva (zakoni, uredbe, odluke, izvješća, zapisnici, sudske odluke, standardi i sl.) i druga službena djela, kao i njihove zbirke, koja su objavljena radi službenog informiranja javnosti, 2. dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter

običnih medijskih informacija. (3) narodne književne i umjetničke tvorevine u

izvornom obliku nisu predmetom autorskog prava, ali se za njihovo priopćavanje javnosti plaća naknada kao za priopćavanje javnosti zaštićenih autorskih djela. naknada je prihod državnog proračuna i koristi se za unaprjeđenje odgovarajućeg stvaralaštva s odgovarajućeg područja.

Poglavlje 2. AUTORI

autOr

Članak 9. (1) Autor djela je fizička osoba koja je autorsko

djelo stvorila. (2) Autoru pripada autorsko pravo na njegovu

autorskomdjelu činom samog stvaranja autorskog djela.

autOri sastavljenih djela

Članak 10. (1) Ako dva ili više autora sastavi svoja stvorena

autorska djela radi njihova zajedničkog korištenja, svaki od autora zadržava autorsko pravo na svojemu autorskom djelu. (2) Međusobni odnosi autora sastavljenih djela

uređuju se ugovorom. Ako ugovorom ili pravilima iz članka 167. stavka 1. ovoga Zakona nije drukčije određeno smatra se da svi autori sastavljenog djela imaju pravo na jednaki udio u naknadi za korištenje toga sastavljenog djela.

kOautOri

Članak 11. (1) Koautori djela su osobe koje su zajedničkim

radom stvorile autorsko djelo, a čijim se doprinosima ne može samostalno koristiti. (2) Koautorima pripada zajedničko autorsko pravo

na stvorenom autorskom djelu, tako da svakome

4

pripada dio toga autorskog prava računski određen razmjerno prema cijelom autorskom pravu (koautorski dio).

(3) U sumnji koliki su koautorski dijelovi smatra se da su jednaki.

(4) Za objavljivanje, korištenje te za izmjenu njihovoga djela potreban je pristanak svih koautora. Pojedini koautor ne može uskratiti svoj pristanak iz razloga koji je protivan načelu savjesnosti i poštenja, ni poduzimati bilo koju radnju koja neopravdano šteti ili bi mogla štetiti zakonitim interesima ostalih koautora. Ako se ne postigne suglasnost svih koautora o objavljivanju, korištenju ili izmjeni njihovoga djela odluku o tome će donijeti sud na zahtjev bilo kojeg od koautora.

(5) Udio pojedinog koautora u koristima ostvarenim korištenjem njihovoga djela određuje se razmjerno njegovom koautorskom dijelu, ako ugovorom kojim se uređuju njihovi međusobni odnosi nije drukčije određeno.

presumpcija autOrstva i Ostvarivanje autOrskOg prava kad autOr nije pOznat

Članak 12. (1)Autorom se smatra osoba čije je ime, pseudonim,

umjetnički znak ili kod na uobičajen način označen na primjercima autorskog djela ili pri objavi autorskog djela, dok se ne dokaže suprotno. (2) Ako autor nije poznat, niti se može odrediti

po odredbi stavka 1. ovoga članka, smatra se da je autorsko pravo ovlašten ostvarivati:

1. za izdano djelo – nakladnik koji je autorsko djelo zakonito izdao,

2. za objavljeno, ali neizdano djelo – osoba koja je autorsko djelo zakonito objavila.

(3) Otkrivanjem identiteta autora prestaju se primjenjivati odredbe iz stavka 2. ovoga članka, a nakladnik, odnosno osoba koja je autorsko djelo objavila dužna je autoru predati imovinske koristi stečene ostvarivanjem njegova prava prema pravilima o pravnom položaju poštenog posjednika koji mora stvar predati njenom vlasniku, ako ugovorom nije drukčije određeno.

Poglavlje 3. SADRŽAJ AUTORSKOG PRAVA

sadrŽaj prava

Članak 13. (1)Autorsko pravo sadržava moralna prava autora,

imovinska prava autora i druga prava autora. (2) Autorskim pravom štite se osobne i duhovne

veze autora s njegovim autorskim djelom (moralna prava autora), imovinski interesi autora u pogledu njegovoga autorskog djela (imovinska prava autora) i ostali interesi autora u pogledu njegovoga autorskog djela (druga prava autora).

(3) Za svako korištenje autorskog djela autoru pripada naknada, ako ovim Zakonom ili ugovorom

nije drukčije određeno.

3.1. Moralna prava autora

pravO prve Objave

Članak 14. (1) Autor ima pravo odrediti hoće li, kada, gdje,

kako i pod kojim uvjetima njegovo autorsko djelo biti prvi put objavljeno.

(2) Do objave autorskoga djela autor ima pravo na otkrivanje javnosti sadržaja ili opisa svojega autorskog djela.

pravO na priznanje autOrstva

Članak 15. (1) Autor ima pravo biti priznat i označen kao autor

djela. (2) Osoba koja javno koristi autorsko djelo dužna je

pri svakom korištenju naznačiti autora, osim ako autor u pisanom obliku izjavi da ne želi biti naveden ili ako način pojedinoga jav‑nog korištenja autorskog djela onemogućava navođenje autora.

pravO na pOŠtivanje autOrskOg djela i Čast ili ugled autOra

Članak 16. Autor ima pravo usprotiviti se deformiranju,

sakaćenju i sličnoj izmjeni svojega autorskog djela, te uništenju kao i svakom korištenju autorskog djela na način koji ugrožava njegovu čast ili ugled.

pravO pOkajanja

Članak 17. (1)Autor ima pravo opozvati pravo na iskorištavanje

njegovoga autorskog djela, i njegovo daljnje korištenje, uz popravljanje štete korisniku toga prava, ako bi daljnje korištenje štetilo njegovoj časti ili ugledu. To pravo imaju i autorovi nasljednici ako je to autor odredio oporukom, ili dokažu da je autor za života ovlašteno pokušao ostvariti to pravo ali je bio spriječen. (2) Opoziv iz stavka 1. ovoga članka ima učinak od

dana kad autor položi osiguranje za naknadu štete iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Korisnik prava na iskorištavanje autorskog djela dužan je, u roku od tri mjeseca od dana primitka izjave o opozivu iz stavka 1. ovoga članka, priopćiti autoru iznos nepokrivenih troškova koje je imao pripremajući korištenje njegova autorskog djela do dana primitka te izjave. Ako korisnik prava na iskorištavanje autorskog djela to ne učini, izjava o opozivu ima učinak istekom roka iz ovog stavka.

(4) Ako autor u roku od deset godina od ostvarenja prava pokajanja odluči da se autorsko djelo u pogledu kojega je ostvario pravo pokajanja može ponovno koristiti, dužan je pravo isko‑rištavanja najprije ponuditi onomu čije je pravo opozvao pod prvotnim uvjetima. (5) Autor se ne može odreći prava pokajanja. (6) Odredbe iz ovoga članka ne primjenjuju se na

elektroničke baze podataka i računalne programe.

5

3.2. Imovinska prava autora

OpĆenitO

Članak 18. Autor ima isključivo pravo sa svojim autorskim

djelom i koristima od njega činiti što ga je volja, te svakoga drugog od toga isključiti, ako zakonom nije drukčije određeno. To pravo obuhvaća, osobito: – pravo reproduciranja (pravo umnožavanja), – pravo distribucije (pravo stavljanja u promet), – pravo priopćavanja autorskog djela javnosti, – pravo prerade.

reprOduciranje

Članak 19. (1) Pravo reproduciranja je isključivo pravo izrade

autorskog djela u jednom ili više primjeraka, u cijelosti ili u dijelovima, izravno ili neizravno, privremeno ili trajno, bilo kojim sredstvima i u bilo kojem obliku. Pravo reproduciranja uključuje i fiksiranje kojim se pojmom označava utvrđivanje autorskog djela na materijalnu ili drugu odgovarajuću podlogu. (2) Autorsko djelo se reproducira i fiksira, osobito,

grafičkim postupcima, fotokopiranjem i drugim fotografskim postupcima kojima se postiže isti učinak, zvučnim ili vizualnim snimanjem, građenjem odnosno izvedbom djela arhitekture, pohranom autorskog djela u elektroničkom obliku, fiksiranjem autorskog djela prenošenog kompjutorskom mrežom na materijalnu podlogu.

distribucija i iznajmljivanje

Članak 20. (1) Pravo distribucije je isključivo pravo stavljanja u

promet izvornika ili primjeraka autorskog djela prodajom ili na koji drugi način te njihova nuđenja javnosti u tu svrhu.

(2) S prvom prodajom ili drugim prijenosom vlasništva nad izvornikom ili primjercima autorskog djela na području Republike Hrvatske, od strane nositelja prava ili uz njegov pristanak, iscrpljuje se pravo distribucije u pogledu tog izvornika odnosno tih primjeraka autorskog djela za područje Republike Hrvatske. Iscrpljenjem prava distribucije ne prestaje pravo iznajmljivanja autorskog djela, pravo autora da odobri ili zabrani izvoz ili uvoz izvornika ili primjeraka djela u određenu državu, kao i pravo na naknadu za javnu posudbu djela prema članku 33. ovoga Zakona. U pogledu zbirki iscrpljenje prava distribucije se odnosi samo na daljnju prodaju. (3) Iznajmljivanje, po ovom Zakonu, označava

davanje na korištenje izvornika ili primjeraka djela u ograničenom razdoblju, radi ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi.

(4) Pravo iznajmljivanja autorskog djela, po ovom Zakonu, ne odnosi se na izgrađena djela arhitekture i djela primijenjenih umjetnosti.

(5) Autor koji svoje pravo iznajmljivanja prepusti proizvođaču fonograma ili filmskom producentu, ili kojoj drugoj osobi, zadržava pravo na primjerenu naknadu za iznajmljivanje svojega autorskog djela. Autor se ne može odreći prava na tu primjerenu naknadu. Naknadu za iznajmljivanje dužna je plaćati osoba koja iznajmljuje autorsko djelo.

priOpĆavanje autOrskOg djela javnOsti

Članak 21. Autor ima isključivo pravo priopćavanja autorskog

djela javnosti. To pravo obuhvaća, osobito: – pravo javnog izvođenja, – pravo javnog prikazivanja scenskih djela, – pravo javnog prenošenja, – pravo javnog priopćavanja fiksiranog djela, – pravo javnog prikazivanja, – pravo radiodifuzijskog emitiranja, – pravo radiodifuzijskog reemitiranja, – pravo javnog priopćavanja radiodifuzijskog

emitiranja, – pravo stavljanja na raspolaganje javnosti.

javnO izvOĐenje

Članak 22. Pravo javnog izvođenja je isključivo pravo

priopćavanja javnosti: 1. djela iz područja književnosti ili znanosti njegovim

čitanjem ili recitiranjem uživo (pravo javnog recitiranja), 2. glazbenog djela njegovim izvođenjem uživo

(pravo javne glazbene izvedbe).

javnO prikazivanje scenskih djela

Članak 23. Pravo javnoga scenskog prikazivanja isključivo

je pravo priopćavanja javnosti dramskoga, dramsko‑ glazbenoga, koreografskog ili pantomimskog djela njegovim scenskim prikazivanjem uživo.

javnO prenOŠenje

Članak 24. Pravo javnog prenošenja je isključivo pravo da se

recitacija, glazbena izvedba ili scensko prikazivanje autorskog djela priopći javnosti koja se nalazi izvan prostora u kojemu se autorsko djelo uživo recitira, izvodi ili scenski prikazuje, putem zvučnika, ekrana ili bilo kojega drugoga tehničkog uređaja.

javnO priOpĆavanje fiksiranOg djela

Članak 25. Pravo javnog priopćavanja fiksiranoga autorskog

djela isključivo je pravo priopćavanja javnosti zvučno ili vizualno snimljenog autorskog djela s podloge na koju je fiksirano.

6

javnO prikazivanje

Članak 26. Pravo javnog prikazivanja isključivo je pravo

priopćavanja javnosti djela likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografskog ili audiovizualnog djela, te kartografskog djela ili prikaza znanstvene ili tehničke prirode, pomoću tehničkih uređaja.

radiOdifuzijskO emitiranje

Članak 27. (1) Pravo radiodifuzijskog emitiranja isključivo je

pravo priopćavanja autorskog djela javnosti pomoću radijskih ili televizijskih programskih signala koji su namijenjeni prijamu za javnost, bežično (uključujući satelit) ili putem žica (uključujući kabel i mikrovalni sustav).

(2) Satelit, za potrebe ovoga Zakona, je svaki satelit koji radi na frekvencijskim područjima rezerviranima za radiodifuzijsko emitiranje signala namijenjenih prijamu javnosti ili zatvorenoj osobnoj komunikaciji. Ako se radi o zatvorenoj osobnoj komunikaciji uvjeti za osobni prijam signala moraju biti usporedivi s onima za prijam signala za javnost. (3) Priopćavanje javnosti preko satelita iz stavka

1. ovoga članka postoji kada se, pod kontrolom i odgovornošću organizacije za radiodifuziju, programski signali namijenjeni prijamu za javnost odašilju u neprekinuti komunikacijski lanac koji vodi prema satelitu i od satelita prema zemlji.

(4) Kada su programski signali iz stavka 2. ovoga članka kodirani, priopćavanje se smatra obavljenim ako je od strane organizacije za radiodifuziju ili uz njezin pristanak javnosti pružena mogućnost opskrbe sredstvima za dekodiranje tih signala.

radiOdifuzijskO reemitiranje

Članak 28. Pravo radiodifuzijskog reemitiranja isključivo je

pravo da se autorsko djelo emitirano radiodifuzijom istodobno u neizmije‑njenom obliku i u cijelosti priopći javnosti: 1. kada to priopćavanje obavlja druga organizacija

za radiodifuziju, a ne ona koja je autorsko djelo izvorno emitirala, 2. kada se priopćavanje obavlja kabelskim ili

mikrovalnim sustavom (kabelska retransmisija).

javnO priOpĆavanje radiOdifuzijskOg emitiranja

Članak 29. Pravo javnog priopćavanja radiodifuzijskog

emitiranja isključivo je pravo priopćavanja javnosti autorskog djela koje se emitira radiodifuzijom, pomoću zvučnika, ekrana ili sličnoga tehničkog uređaja.

stavljanje na raspOlaganje javnOsti

Članak 30. Pravo stavljanja na raspolaganje javnosti isključivo

je pravo da se autorsko djelo priopći javnosti, bežično ili putem žica, na način koji pripadnicima javnosti omogućava pristup autorskom djelu s mjesta i u vrijeme koje sami odaberu.

prerade autOrskOg djela

Članak 31. Pravo prerade isključivo je pravo na prevođenje,

prilagođavanje, glazbenu obradu ili koju drugu preinaku autorskog djela.

3.3. Druga prava autora

3.3.1. Prava na naknadu

pravO na naknadu za reprOduciranje autOrskOg djela za privatnO i li drugO vlastitO kOriŠtenje

Članak 32. (1) Kad se autorsko djelo može reproducirati

bez autorovog odobrenja u skladu s odredbama članka 82. ovoga Zakona, autor djela za koja se, s obzirom na njihovu prirodu, može očekivati da će bez njihova odobrenja biti reproducirana fotokopiranjem ili snimanjem na nosače zvuka, slike ili teksta za privatno ili drugo vlastito korištenje, ima pravo na odgovarajuću naknadu od prodaje tehničkih uređaja i praznih nosača zvuka, slike ili teksta.

(2) Autori imaju, osim prava iz stavka 1. ovoga članka, i pravo na odgovarajuću naknadu od fizičke ili pravne osobe koja uz naplatu obavlja usluge fotokopiranja. (3) S fotokopiranjem su izjednačene sve druge

tehnike reproduciranja, a s uređajima za zvučno i vizualno snimanje izjednačeni su drugi uređaji koji omogućavaju isti učinak. (4) Naknadu iz stavka 1. ovoga članka plaćaju

proizvođači uređaja za tonsko i vizualno snimanje, proizvođači uređaja za fotokopiranje, proizvođači praznih nosača zvuka, slike ili teksta te solidarno s njima uvoznici uređaja za tonsko i vizualno snimanje, uređaja za fotokopiranje, praznih nosača zvuka, slike ili teksta, osim ako se radi o uvozu malih količina namijenjenih za privatno i nekomercijalno korištenje kao dio osobne prtljage. Ako se navedeni uređaji i predmeti ne proizvode u Republici Hrvatskoj, naknadu plaća uvoznik. (5) Obveza plaćanja odgovarajuće naknade iz

stavka 1. nastaje: 1. pri prvoj prodaji u Republici Hrvatskoj ili uvozu u

Republiku Hrvatsku novih naprava za tonsko i vizualno snimanje, 2. pri prvoj prodaji u Republici Hrvatskoj ili uvozu u

Republiku Hrvatsku novih praznih nosača zvuka ili slike,

7

3. pri prvoj prodaji u Republici Hrvatskoj ili uvozu u Repub‑liku Hrvatsku novih naprava za fotokopiranje. (6) Naknada iz stavka 2. ovoga članka plaća se

prema podacima o broju učinjenih fotokopija. (7) Autori se ne mogu odreći prava na naknadu iz

stavka 1. i 2. ovoga članka.

pravO na naknadu za javnu pOsudbu

Članak 33. (1) Autor ima pravo na primjerenu naknadu, ako

se izvornik ili primjerci njegova djela u pogledu kojih je dopuštena daljnja distribucija, posuđuju posredovanjem javnih knjižnica. (2) Posuđivanje, po ovom Zakonu, označava

davanje na korištenje u ograničenom razdoblju, bez ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi. (3) Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne

odnose se: 1. na građevine i djela primijenjenih umjetnosti, 2. na autorska djela koja međusobno posuđuju ustanove iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Autor se ne može odreći prava iz stavka 1. ovoga članka. (5) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka,

autori baza podataka imaju isključivo pravo javne posudbe izvornika ili primjeraka svojih baza podataka.

3.3.2. Pravo slijeđenja

OpĆenitO

Članak 34. (1) Ako se izvornik likovnog djela preprodaje, autor

ima pravo na odgovarajući udio od prodajne cijene ostvarene svakom preprodajom toga izvornika koja uslijedi nakon njegova prvog otuđenja od strane autora. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na sve

radnje preprodaje u koje su uključeni kao prodavatelji, kupci ili posrednici osobe koje se profesionalno bave trgovinom umjetninama kao što su javne aukcije, umjetničke galerije ili drugi trgovci umjetninama. (3) Iznimno, odredba iz stavka 1. ovoga članka se ne

primjenjuje, ako je prodavatelj umjetnička galerija koja je stekla djelo izravno od autora u razdoblju kraćem od tri godine prije njegove preprodaje i ako cijena po kojoj se djelo preprodaje ne prelazi kunsku protuvrijednost od 10.000,00 eura.

izvOrnik likOvnOg djela

Članak 35. (1) Izvornik likovnog djela, iz članka 34. stavka

1. ovoga Zakona, označava djelo likovne umjetnosti, kao što je slika, kolaž, bojana slika, crtež, gravura, otisak, litografija, kip, tapiserija, keramika, staklovina ili fotografija, ako ga je izradio sam autor.

(2) Izvornikom likovnog djela iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i umnoženi primjerci toga djela, ako ih je u ograničenom broju izradio sam autor ili su

izrađeni pod njegovim nadzorom. Takvi primjerci moraju biti na uobičajeni način numerirani, potpisani ili označeni od autora.

iznOs kOji pripada autOru

Članak 36. (1) Prodavatelj koji preprodaje djelo iz članka 35.

ovoga Zakona po cijeni većoj od protuvrijednosti u kunama od 500,00 eura dužan je autoru isplatiti kunsku protuvrijednost od: 1. 5% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 500,00

eura do 50.000,00 eura, 2. 3% od dijela cijene ostvarene u iznosu od

50.000,01 eura do 200.000,00 eura, 3. 1% od dijela cijene ostvarene u iznosu od

200.000,01 eura do 350.000,00 eura, 4. 0,5% od dijela cijene ostvarene u iznosu od

350.000,01 eura do 500.000,00 eura, 5. 0,25% od dijela cijene ostvarene u iznosu većem

od 500.000,00 eura. (2) Ukupni iznos koji na temelju odredbe iz stavka

1. ovoga članka pripada autoru ne može biti veći od kunske protuvrijednosti od 12.500,00 eura. Osnovicu za izračun toga iznosa čini prodajna cijena bez poreza.

(3) Ako je preprodaja izvornika likovnog djela izvršena na javnoj aukciji ili u umjetničkoj galeriji ili posredovanjembilo kojegadrugog trgovcaumjetninama, organizator javne aukcije, vlasnik galerije odnosno trgovac umjetninama solidarno je odgovoran s prodavateljem za isplatu iznosa koji pripada autoru.

Odricanje Od prava, prenOsivOst i OvrŠnOst prava slijeĐenja

Članak 37. (1) Autor se ne može odreći prava slijeđenja. (2) Pravo slijeđenja ne može se prenositi pravnim

poslovima za života autora. Nakon smrti autora pravo slijeđenja prelazi na njegove nasljednike i naknada treba biti plaćana njima. (3) Pravo slijeđenja ne može biti predmet ovrhe.

pravO na dObivanje infOrmacija

Članak 38. Autor ima pravo, tijekom razdoblja od tri godine od

izvršene preprodaje njegova djela, zahtijevati od svake osobe iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona bilo koju informaciju koja mu je potrebna za osiguranje naplate iznosa koji mu pripada od te preprodaje.

3.3.3. Ostala druga prava

pravO pristupa autOrskOm djelu

Članak 39. (1) Autor ima pravo zahtijevati od vlasnika ili

neposrednog posjednika izvornika ili primjerka autorskog djela damu omogući pristup njegovom djelu,

8

ako je to neophodno radi izrade primjeraka autorskog djela ili prerade autorskog djela po odredbi iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona, i ne protivi se bilo kojem zakonitom interesu vlasnika, odnosno posjednika. (2) Odredbe iz stavka 1. ovoga članka ne obvezuju

vlasnika i neposrednog posjednika da autoru preda izvornik, odnosno primjerak autorskog djela.

pravO zabrane javnOg izlaganja autOrskOg djela

Članak 40. (1) Autor neobjavljenog djela likovnih umjetnosti,

primije-njenih umjetnosti i industrijskog dizajna te neobjavljenog fotografskog djela ima pravo, prilikom otuđenja izvornika ili primjeraka toga djela, zabraniti vlasniku njegovo izlaganje javnosti.

(2) Zabranu javnog izlaganja iz stavka 1. ovoga članka autor mora dati u pisanom obliku. (3) Pravo iz stavka 1. ovoga članka autor nema ako

djelo pripada muzeju, galeriji ili drugoj sličnoj javnoj ustanovi.

Poglavlje 4. AUTORSKO PRAVO U PRAVNOM PROMETU

4.1. Osnovne odredbe

nasljeĐivanje autOrskOg prava

Članak 41. (1) Autorsko pravo je nasljedivo. (2) Nasljednicima autora pripadaju sva prava koja

bi pripadala autoru, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. (3) Na sva druga pitanja u svezi s nasljeđivanjem

autorskog prava, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se opći propisi o nasljeđivanju.

prenOsivOst autOrskOg prava

Članak 42. (1) Autorsko pravo je neprenosivo osim kod

nasljeđivanja i prenošenja u korist sunasljednika kod razvrgnuća nasljedničke zajednice.

(2) Druga raspolaganja autorskim pravom su dopuštena, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Ovrha

Članak 43. (1) Autorsko pravo ne može biti predmet ovrhe.

Predmet ovrhemogu biti samo imovinske koristi stečene korištenjem autorskog djela, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Ako je autor nedovršenjem autorskog djela ili neobjavljivanjem rukopisa povrijedio ugovornu obvezu, ne može ga se prisiliti na njezino ispunjenje, ali odgovara za štetu nastalu neispunjenjem obveze.

raspOlaganje autOrskim pravOm Osnivanjem prava iskOriŠtavanja

Članak 44. (1) Autor može za drugoga osnovati pravo

iskorištavanja autorskog djela ili mu prepustiti ostvarivanje autorskog prava ugovorom, davanjem odobrenja (dozvole) za korištenje ili drugim pravnim poslom. (2)Autormože za drugoga osnovati pravo na temelju

kojega će drugi moći autorsko djelo koristiti na svaki ili na određen način (pravo iskorištavanja autorskog djela). Pravo iskorištavanja može biti osnovano kao isključivo ili neisključivo pravo, ograničeno sadržajno, vremenski ili prostorno. (3) Nositelj isključivog prava iskorištavanja može

autorsko djelo koristiti na način koji je u skladu sa sadržajem njegovog prava te svakoga drugog, uključujući autora, isključiti od takvog korištenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Pri osnivanju isključivog prava iskorištavanja može se odrediti da autor pridržava za sebe pravo korištenja autorskog djela. (4) Neisključivo pravo iskorištavanja ovlašćuje

svojeg nositelja da autorsko djelo koristi na način koji je u skladu sa sadržajem njegovog prava, ali ga ne ovlašćuje da druge spriječi u bilo kojem korištenju tog djela.

(5) Ako pri osnivanju prava iskorištavanja autorskog djela nije izričito naveden način korištenja autorskog djela, smatra se da je stjecatelj stekao pravo koristiti autorsko djelo samo na način potreban za ispunjenje svrhe pravnog posla na temelju kojeg se stječe pravo. Ako se iz svrhe pravnog posla ne može utvrditi je li pravo osnovano kao isključivo ili neisključivo, odnosno prostorno ograničeno, smatra se da je osnovano kao neisključivo pravo za područje Republike Hrvatske. (6) Autor je dužan suzdržavati se postupaka koji

bi ometali nositelja prava iskorištenja u izvršavanju njegovog prava.

neizvrŠavanje iskljuČivOg prava iskOriŠtavanja

Članak 45. Ne izvršava li nositelj isključivog prava iskorištavanja

svoje pravo ili ga izvršava u nedovoljnoj mjeri tako da su zakoniti interesi autora povrijeđeni, autor može zahtijevati ukinuće isključivog prava iskorištavanja. Autor nema to pravo ako nositelj isključivog prava iskorištavanja dokaže da nije kriv za nastanak razloga za neizvršavanje.

kasnije Osnivanje prava iskOriŠtavanja

Članak 46. Kasnije osnivanje prava iskorištavanja, pa makar i

isključivo, ne djeluje štetno po ranije osnovano pravo iskorištavanja kako isključivo tako i neisključivo, osim ako ugovorom o osnivanju ranijeg prava nije drukčije određeno.

9

prenOŠenje prava iskOriŠtavanja

Članak 47. (1) Pravo iskorištavanja može se prenositi bez

odobrenja autora u sklopu prijenosa cjelokupnog poslovanja, ili dijela poslovanja koje čini cjelinu, s jedne osobe na drugu. (2) Kad se pravo iskorištavanja može prenositi

bez suglasnosti autora, stjecatelj prava iskorištavanja odgovara solidarno za ispunjenje obveza koje prenositelj tog prava ima prema autoru.

Osnivanje daljnjih prava iskOriŠtavanja

Članak 48. Nositelj isključivog prava iskorištavanja može na

temelju svojeg prava za drugoga osnovati daljnje pravo iskorištavanja samo uz pisanu suglasnost autora. Autor nemože uskratiti svoju suglasnost ako bi to bilo protivno savjesnosti i poštenju. Suglasnost nije potrebna ako je pravo iskorištavanja osnovano jedino radi ostvarivanja u korist autora.

raspOlaganje autOrskim pravOm pOvjeravanjem Ostvarivanja

Članak 49. (1) Autor može ovlastiti drugoga da ostvaruje

autorsko pravo za njegov račun. Ostvarivati autorsko pravo za račun autora može se na temelju pravnog posla kojim autor povjerava ostvarivanje svojeg prava ili neposredno na temelju zakona ispunjenjem zakonom predviđenih pretpostavki za to.

(2) Smatra se da je autor povjerio ostvarivanje svojega pojedinog prava udruzi za kolektivno ostvarivanje odnosnog prava ako ona to pravo ostvaruje radi njegove koristi kao i koristi drugih autora za njihova odnosna prava.

Odricanje Od autOrskOg prava

Članak 50. Autor se ne može odreći svojega autorskog prava.

4.2. Opći dio ugovornoga autorskog prava

autOrskOpravni ugOvOri

Članak 51. Ugovor na temelju kojeg se stječe pravo

iskorištavanja autorskog prava (autorskopravni ugovor) mora biti sklopljen u pisanom obliku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

sadrŽaj autOrskOpravnih ugOvOra

Članak 52. (1) Autorskopravni ugovor mora sadržavati barem

djelo na koje se odnosi, način korištenja, te osobu ovlaštenu na korištenje autorskog djela (korisnik).

(2) Autorskopravni ugovor može biti sklopljen i glede autorskog djela koje još nije stvoreno pod pretpostavkom da se njime odredi barem vrsta i način korištenja budućeg djela.

(3) Odredba ugovora o osnivanju prava korištenja na svim autorovim budućim djelima ništava je.

OdreĐivanje naknade za kOriŠtenje autOrskOg djela

Članak 53. Ako visina naknade nije određena pravnim poslom,

ili je njena visina određena neprimjereno, ili nije određena prema odredbi članka 162. ovoga Zakona, autor ima pravo na primjerenu naknadu. Primjerena je ona naknada koja se u pravnom prometu pošteno mora dati u času zaključenja pravnog posla s obzirom na vrstu i opseg korištenja autorskog djela, uzimajući pri tom u obzir i financijski uspjeh u korištenju autorskog djela, vrstu i obujam autorskog djela, trajanje korištenja, postojanje sporazuma između odgovarajuće udruge autora i odgovarajućeg udruženja korisnika kojim se utvrđuje visina primjerene naknade, kao i druge elemente na temelju kojih se može donijeti odluku o primjerenoj naknadi.

pravO autOra na izmjenu ugOvOra radi praviČnijeg udjela u zaradi

Članak 54. (1) Ako se korištenjem autorskog djela ostvari

zarada koja je u očitu nerazmjeru s ugovorenom ili određenom naknadom, autor ima pravo zahtijevati izmjenu ugovora radi određivanja pravičnijeg udjela u zaradi ostvarenoj korištenjem njegova djela. (2) Autor se ne može odreći prava iz stavka 1.

ovoga članka.

primjena prOpisa O Obveznim OdnOsima

Članak 55. Na sva pitanja u svezi s autorskopravnim ugovorima

koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuju obvezni odnosi.

4.3. Posebni dio ugovornoga autorskog prava

4.3.1. Nakladnički ugovor

OpĆenitO O ugOvOru

Članak 56. (1) Nakladničkim ugovorom (izdavačkim ugovorom)

autor se obvezuje za nakladnika (izdavača) osnovati pravo reproduciranja svojega određenoga autorskog djela tiskanjem ili drugim sličnim postupkom i pravo distribucije primjeraka autorskog djela (pravo izdavanja), a nakladnik se obvezuje autorsko djelo na ugovoreni način izdati i autoru za to platiti ugovorenu naknadu ako ugovorom nije drukčije određeno, te se brinuti o uspješnoj distribuciji primjeraka autorskog djela i

10

davati autoru podatke o distribuciji autorskog djela. Nakladnički ugovor mora sadržavati odredbu o trajanju prava izdavanja. (2) Ako nakladničkim ugovorom nije drukčije

određeno, smatra se da nakladnik ima isključivo pravo izdavanja djela iz stavka 1. ovoga članka. (3) Presumpcija iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi

se na pravo izdavanja članaka u dnevnom i periodičnom tisku ili publikacijama.

pravO prevOĐenja i druga prava

Članak 57. Ugovorom iz članka 56. ovoga Zakona autor može

nakladniku prepustiti i pravo prevođenja svojeg djela na određeni jezik te pravo izdavanja prevedenog djela, kao i druga imovinska prava.

prOvjera tOČnOsti pOdataka

Članak 58. (1) Autor ima svakodobno pravo uvida i kontrole

nakladnikovih poslovnih knjiga i dokumentacije radi provjere točnosti podataka koje je nakladnik dao autoru. (2)Autor je ovlašten zahtijevati od treće osobe koja

je za nakladnika umnožavala autorsko djelo podatke o broju umnoženih primjeraka njegovog djela, a ta je osoba dužna autoru dati potpune i istinite podatke.

iznimka Od pravila O ObvezatnOm pisanOm Obliku ugOvOra

Članak 59. Nakladnički ugovor o izdavanju članaka, crteža i

drugih autorskih priloga u dnevnom i periodičnom tisku ili publikacijama nemora biti sklopljen u pisanom obliku (mali nakladnički ugovor).

sklapanje ugOvOra prekO zastupnika

Članak 60. Zastupnik autoramože zaključiti nakladnički ugovor

samo za ona autorska djela koja su izričito navedena u autorovoj punomoći.

OdreĐivanje autOrske naknade

Članak 61. (1)Ako je autorska naknada određena u postotku od

maloprodajne cijene prodanih primjeraka, nakladničkim ugovorom mora se odrediti minimalni broj primjeraka prvog izdanja te najniži iznos naknade koju je nakladnik obvezan platiti autoru neovisno o broju prodanih primjeraka. (2)Ako je autorska naknada određena u paušalnom

iznosu, nakladničkim ugovorom,mora se odrediti ukupni broj primjeraka ugovorenih izdanja. Ako ukupni broj primjeraka nije ugovoren, a iz dobrih poslovnih običaja ili iz okolnosti slučaja ne proizlazi drukčije, nakladnik može izdati najviše 500 primjeraka autorskog djela.

drugi sastOjci ugOvOra

Članak 62. Nakladnički ugovor može sadržavati osobito i

sljedeće: – rok u kojem je autor obvezan nakladniku predati

uredan rukopis ili drugi izvornik djela. Ako ugovorom nije drukčije određeno, taj rok iznosi godinu dana od dana sklapanja ugovora;

– rok u kojem je nakladnik obvezan izdati autorsko djelo. Ako ugovorom nije drukčije određeno, taj rok iznosi godinu dana od dana predaje urednog rukopisa ili drugog izvornika djela;

– broj izdanja koji je nakladnik ovlašten izdati. Ako ugovorom nije drukčije određeno, nakladnik ima pravo samo na jedno izdanje djela;

– rok u kojem je nakladnik obvezan izdati novo izdanje djela, ako je ugovoreno. Ako ugovorom nije drukčije određeno, taj rok iznosi godinu dana računajući od dana kad je autor podnio pisani zahtjev;

– odredbu o vlasništvu rukopisa ili drugog izvornika. Rukopis ili drugi izvornik ostaje u vlasništvu autora osim ako se na temelju ugovora obveže predati ga u vlasništvo nakladnika;

– izgled i tehničku opremljenost primjeraka djela.

pObOljŠanja i druge izmjene autOrskOg djela

Članak 63. Ako nakladničkim ugovorom nije drukčije određeno,

nakladnik je obvezan u slučaju novih izdanja djela omogućiti autoru unošenje poboljšanja ili drugih izmjena autorskog djela, pod pretpostavkom da to ne mijenja karakter autorskog djela.

prOpast rukOpisa i pripremljenOg izdanja

Članak 64. (1) Ako rukopis ili drugi izvornik djela nakon njegove

predaje nakladniku propadne krivnjom nakladnika ili zbog više sile, autor ima pravo na naknadu koja bi mu pripala da je autorsko djelo izdano. Ako autor ima drugi primjerak autorskog djela dužan je predati nakladniku primjerak tog djela na nakladnikov trošak.

(2) Ako pripremljeno izdanje autorskog djela zbog više sile u potpunosti propadne prije njegova stavljanja u promet, nakladnik ima pravo pripremiti novo izdanje, a autoru pripada naknada samo za propalo izdanje.

(3) Ako pripremljeno izdanje autorskog djela zbog više sile djelomično propadne prije njegova stavljanja u promet, nakladnik ima pravo, bez plaćanja naknade autoru, reproducirati samo onoliko primjeraka autorskog djela koliko je propalo.

nakladniČkO pravO prvenstva

Članak 65. (1) Nakladnik koji je stekao pravo na izdavanje

11

autorskog djela ima, u pogledu izdavanja toga djela u elektroničkom ili bilo kojem drugom obliku, pravo prvenstva pred drugim nakladnicima koji ponude iste uvjete.

(2) Nakladnik koji se namjerava koristiti pravom iz stavka 1. ovoga članka dužan je u roku od 30 dana od dana primitka autorovog pisanog poziva dostaviti autoru svoju ponudu. (3) Nakladničko pravo prvenstva iz stavka 1. ovoga

članka traje do isteka roka od dvije godine od dana sklapanja nakladničkog ugovora.

prestanak raskidOm nakladniČkOg ugOvOra

Članak 66. (1) Autor može zahtijevati raskid nakladničkog

ugovora ako nakladnik ne izda autorsko djelo ili ne pristupi izdavanju novog ugovorenog izdanja autorskog djela u ugovorenom ili u zakonskom roku. (2) Ako se nakladnički ugovor raskida krivnjom

nakladnika, autor ima, osim prava na naknadu štete, i pravo zadržati primljenu naknadu, odnosno zahtijevati isplatu ugovorene naknade. (3) Nakladnik može zahtijevati raskid ugovora i

naknadu štete zbog neizvršenja ugovora, ako autor ne preda nakladniku rukopis ili drugi izvornik autorskog djela u ugovorenom ili u zakonskom roku.

uniŠtavanje primjeraka autOrskOg djela

Članak 67. (1) Nakladnik koji neprodane primjerke autorskog

djela namjerava prodati za preradu, ili ih na drugi način uništiti ili ih povući iz prometa, dužan je otkup tih primjeraka najprije ponuditi autoru, i to po cijeni koju bi za te primjerke dobio da ih prodaje za preradu. Ako to ne učini, odgovara za povredu moralnog prava autora.

(2) Ako autor ne prihvati ponudu nakladnika iz stavka 1. ovoga članka, ili je prihvati samo za određeni broj primjeraka, preostale primjerke autorskog djela nakladnik može prodati za preradu.

4.3.2. Ugovor o izvođenju autorskog djela

OpĆenitO O ugOvOru

Članak 68. (1) Ugovoromo izvođenju autorskog djela autor daje

korisniku odobrenje za javno recitiranje autorskog djela ili javnu izvedbu glazbenog djela na način i pod uvjetima određenim ugovorom, a korisnik se za stečeno pravo obvezuje platiti naknadu ako ugovorom nije drukčije određeno. (2) Odredbe o ugovoru o izvođenju primjenjuju

se i na radiodifuzijsko emitiranje i reemitiranje, javno priopćavanje radiodifuzijskog emitiranja, javno priopćavanje, javno prenošenje i stavljanje na raspolaganje javnosti nescenskih književnih i glazbenih djela.

druge Obveze kOrisnika

Članak 69. Korisnik autorskog djela dužan je autoru omogućiti

pristup izvođenju autorskog djela, ostvariti tehničke uvjete izvođenja koji osiguravaju poštovanje autorskih moralnih prava te autoru ili njegovu zastupniku dostavljati popis izvedenih autorskih djela i izvještavati ga o prihodima ostvarenim izvođenjem njegova autorskog djela, ako ugovorom nije drukčije određeno.

prestanak OdObrenja

Članak 70. Odobrenje za javno recitiranje, odnosno za javnu

izvedbu glazbenog djela prestaje ako korisnik ne koristi autorsko djelo na način i pod uvjetima predviđenim odobrenjem.

4.3.3. Ugovor o scenskom prikazivanju autorskog djela

OpĆenitO O ugOvOru

Članak 71. (1) Ugovorom o scenskom prikazivanju autor osniva

za korisnika pravo javnoga scenskog prikazivanja određenoga autorskog djela, a korisnik se obvezuje autorsko djelo scenski prikazati na način, u roku i pod uvjetima određenim ugovorom te za stečeno pravo platiti naknadu ako ugovorom nije drukčije određeno. (2) Odredbe o ugovoru o scenskom prikazivanju

primjenjuju se i na radiodifuzijsko emitiranje i reemitiranje, javno priopćavanje radiodifuzijskog emitiranja, javno priopćavanje, javno prenošenje i stavljanje na raspolaganje javnosti scenskih prikazivanja autorskog djela, kao i javno izvođenje scenskih djela na nescenski način.

druge Obveze kOrisnika

Članak 72. Na ugovor o scenskom prikazivanju autorskog

djela na odgo‑varajući način primjenjuju se odredbe iz članaka 69. ovoga Zakona.

4.3.4. Ugovor o stvaranju autorskog djela po narudžbi

OpĆenitO O ugOvOru

Članak 73. Ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudžbi

autor se obvezuje stvoriti određeno autorsko djelo i primjerak tog djela predati naručitelju, a naručitelj se obvezuje autoru za to isplatiti ugovorenu naknadu ako ugovorom nije drukčije određeno.

12

sadrŽaj ugOvOra

Članak 74. (1) Ugovorom o stvaranju autorskog djela po

narudžbi određuju se i obilježja, sastojci te rokovi predaje naručenog djela. (2) Ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije

određeno, autorsko pravo na naručenomdjelu zadržava autor bez ograničenja.

4.3.5. Autorska djela stvorena u izvršavanju ugovora o radu

autOrskO djelO stvOrenO u radnOm OdnOsu

Članak 75. Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu, po

ovom Zakonu, označava djelo koje za vrijeme trajanja radnog odnosa kod određenog poslodavca stvori autor – zaposlenik izvršavajući svoje obveze ili po uputama toga poslodavca. Odnosi u pogledu autorskog djela stvorenog u radnom odnosu uređuju se ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos.

pravO iskOriŠtavanja autOrskOg djela stvOrenOg u radnOm OdnOsu

Članak 76. Ako se u izvršavanju obveza iz radnog odnosa

stvaraju autorska djela, ugovorom o radu određuje se, između ostalog, stječe li poslodavac pravo na iskorištavanje autorskog djela, te posebice, ako ga stječe, opseg i trajanje prava iskorištavanja autorskog djela. Ako ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos nije drukčije određeno, autorsko pravo na autorskom djelu zadržava autor bez ograničenja.

Poglavlje 5. ODNOS AUTORSKOG PRAVA I PRAVA VLASNIŠTVA

OpĆenitO

Članak 77. (1) Autorsko pravo je samostalno i neovisno od

prava vlasništva i drugih stvarnih prava na stvari na kojoj je autorsko djelo fiksirano.

(2) Pravo vlasništva i druga stvarna prava na stvari na kojoj je fiksirano autorsko djelo ne smije bez odobrenja nositelja autorskog prava biti izvršavano protivno autorskom pravu, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

neOvisnOst pravnOg prOmeta

Članak 78. (1) Raspolaganje autorskim pravom ne utječe

na pravo vlasništva na stvari na kojoj je to autorsko djelo fiksirano, ako zakonom ili ugovorom nije drukčije

određeno. (2) Raspolaganje vlasništvom na stvari na kojoj je

fiksirano autorsko djelo ne utječe na autorsko pravo na tom djelu, ako zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno.

uniŠtenje autOrskOg djela

Članak 79. (1) Vlasnik izvornika autorskog djela koji zna ili mora

znati da autor ili neki od koautora ima poseban interes za očuvanjem tog izvornika od propasti, dužan je prije uništenja obavijestiti ih o uništenju i ponuditi otkup po cijeni stvarne vrijednosti. Ako nije moguća predaja izvornika u posjed autora, vlasnik je dužan omogućiti autoru izradu primjerka autorskog djela na odgova‑rajući način.Ako autor neće izvornik otkupiti, vlasnik ga može slobodno uništiti, ali je na zahtjev autora dužan dopustiti mu njegovo fotografiranje prije no što ga uništi. (2) Vlasnik stvari koje sadrže umnožene primjerke

autorskog djela nema obveza iz stavka 1. ovoga članka osim ako zna ili mora znati da ne postoji ni izvornik niti drugi primjerci tog djela. (3) Vlasnik stvari na kojoj je autorsko djelo fiksirano

bez njegova odobrenja tu stvar može uništiti bez obveza iz stavka 1. i 2. ovoga članka. (4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose

se na arhitektonska djela. Vlasnik arhitektonskog djela jedino je dužan obavijestiti autora o uništenju i dopustiti autoru, na njegov zahtjev, fotografiranje toga djela i predati mu primjerak nacrta toga djela.

(5) Kod izmjene arhitektonskog djela moraju se uzeti u obzir interesi njegova vlasnika. Autor arhitektonskog djela ne može se protiviti izmjenama njegovog arhitektonskog djela proizišlih iz ozbiljnih razloga kao što su primjerice sigurnosni i tehnički razlozi. Ako je arhitektonsko djelo potrebno obnoviti, njegov autor se ne može protiviti uporabi drugih materijala ako su oni od kojih je to djelo napravljeno pokazali nedostatke za korištenje ili ako te materijale nije moguće nabaviti ili ih je moguće nabaviti samo uz nerazmjerne poteškoće ili nerazmjerni trošak. U tom slučaju autor ima pravo zahtijevati, ako je na arhitektonskom djelu označeno njegovo ime, da vlasnik zgrade uz njegovo ime stavi napomenu o izmjenama arhitektonskog djela i vremenu kad je to učinjeno.

(6) Postupi li vlasnik protivno odredbama ovoga članka odgovarat će za povredumoralnog prava autora.

Poglavlje 6. SADRŽAJNA OGRANIČENJA AUTORSKOG PRAVA

zajedniČke Odredbe

Članak 80. Objavljenim autorskim djelom može se koristiti bez

autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez plaćanja naknade, samo u slučajevima koji su u ovom Zakonu izričito navedeni. Odredbe o ograničenjima iz ovoga poglavlja pokrivaju samo takvo korištenje

13

autorskog djela koje se ne suprotstavlja redovitom korištenju autorskog djela i neopravdano ne šteti zakonitim interesima nositelja prava.

privremene radnje reprOduciranja autOrskOg djela

Članak 81. Privremene radnje reproduciranja autorskog djela

čija je jedina svrha omogućavanje prijenosa u mreži između trećih strana preko posrednika ili ovlašteno korištenje autorskog djela, koje su prolazne ili popratne, koje čine sastavni i bitni dio tehnološkog procesa i koje kao takve nemaju nezavisan gospodarski značaj, izuzete su iz isključivog prava reproduciranja autorskog djela iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona. Odredbe ovoga članka ne utječu na odredbe članka 97. ovoga Zakona.

reprOduciranje autOrskOg djela za privatnO i drugO vlastitO kOriŠtenje

Članak 82. Fizička osoba može reproducirati autorsko djelo

na bilo koju podlogu ako to čini za privatno korištenje, kao i reproducirati autorsko djelo u obliku fotokopije i za drugo vlastito korištenje, koje nema izravno ili neizravno komercijalnu svrhu i nije namijenjeno ili pristupačno javnosti. Nije dopušteno reproduciranje cijele knjige osim ako su primjerci te knjige rasprodani najmanje dvije godine, grafičkih izdanja glazbenih djela (u daljnjem tekstu: notni materijal), elektroničkih baza podataka, kartografskih djela kao ni izgradnja arhitektonskog objekta, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno.

efemerne snimke

Članak 83. (1) Organizacija za radiodifuziju koja ima odobrenje

za emitiranje autorskog djela može snimiti to djelo vlastitim sredstvima na nosač zvuka, slike ili teksta za potrebe vlastitog emitiranja (efemerne snimke). (2) Organizacija za radiodifuziju dužna je efemerne

snimke iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od mjesec dana od dana emitiranja uništiti, ili ih pohraniti u vlastitom ili u javnom službenom arhivu ako te snimke imaju posebnu dokumentarnu vrijednost.

(3) Efemerne snimke, koje su u skladu s odredbama iz stavka 2. ovoga članka pohranjene, ne mogu se ponovno emitirati bez odobrenja nositelja prava.

OgraniČenja u kOrist pOjedinih ustanOva

Članak 84. Javni arhivi, javne knjižnice, obrazovne i znanstvene

ustanove, ustanove za predškolski odgoj i socijalne (karitativne) ustanove, a koje svoje usluge ne naplaćuju, mogu iz vlastitog primjerka reproducirati autorsko djelo na bilo koju podlogu u najviše jednom primjerku.

zbirke namijenjene nastavi ili znanstvenOm istraŽivanju

Članak 85. (1) Dopušteno je reproduciranje na papir ili sličan

medij i distribuiranje pojedinih odlomaka zakonito objavljenih autorskih djela ili cjelovitih kratkih autorskih djela s područja znanosti, knji‑ževnosti i glazbe, kao i pojedinačnih objavljenih autorskih djela s područja likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografskih ili kartografskih djela te prikaza znanstvene ili tehničke prirode, u obliku zbirke koja sadržava priloge više autora i koja je po svojem sadržaju i sistematizaciji isključivo namijenjena nastavi ili znanstvenom istraživanju uz navođenje izvora, osim ako to autor izričito ne zabrani. Reproduciranje i distribuiranje pojedinih dijelova autorskih djela ne smatra se povredom prava iz članka 16. ovoga Zakona osim ako bi se objavljivanjem pojedinih dijelova ugrozili čast ili ugled autora. (2) Autori djela sadržanih u zbirci iz stavka 1.

ovoga članka imaju pravo na primjerenu naknadu za reproduciranje i distribuiranje njihovih autorskih djela.

kOriŠtenje autOrskih djela za pOtrebe OsOba s invalidnOŠĆu

Članak 86. Za potrebe osoba s invalidnošću dopušteno je

korištenje autorskih djela na način koji je izravnoj vezi s invalidnošću tih osoba i koje je nekomercijalne naravi, a u opsegu potrebnom za odnosnu invalidnost.

kOriŠtenje autOrskih djela u sudskim, upravnim i drugim sluŽbenim pOstupcima

Članak 87. (1) Dopušteno je reproduciranje autorskih djela

radi korištenja u sudskim, i upravnim postupcima, kao i, izuzevši zbirke, arbitražnim i drugim službenim postupcima. (2) Odredbe iz stavka 1. ovoga članka na

odgovarajući način primjenjuju se i na priopćavanje javnosti primjeraka autorskih djela izrađenih za potrebe službenih postupaka.

kOriŠtenje autOrskih djela u nastavi

Članak 88. Dopušteno je javno izvođenje ili scenskoprikazivanje

autorskih djela u obliku izravnog poučavanja na nastavi, ili na priredbama koje su vezane uz nastavu, u opsegu opravdanom obrazovnom svrhom koja se želi postići takvim priopćavanjem, ako se autorsko djelo ne koristi radi ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi za obrazovnu ustanovu, organizatora ili treće osobe, ako izvođači ne primaju naknadu za izvođenje autorskih djela, te ako se ne naplaćuju ulaznice.

14

kOriŠtenje autOrskih djela u svrhu infOrmiranja javnOsti

Članak 89. (1) Dopušteno je, u opsegu potrebnom za

izvješćivanje javnosti o tekućim događajima putem tiska, radija ili televizije, reproduciranje, distribuiranje te priopćavanje javnosti:

1. autorskih djela koja se pojavljuju kao sastavni dio tekućeg događaja o kojem se javnost izvješćuje, pod uvjetom da se autorsko djelo koristi u opsegu koji odgovara svrsi i načinu izvješ‑ćivanja o tekućem događaju,

2. novinskih članaka i fotografija o tekućim političkim, gospodarskim ili vjerskim pitanjima, koji su objavljeni u drugim sredstvima javnog priopćavanja, pod uvjetom da autor to nije izričito zabranio i da se autorsko djelo koristi u opsegu koji odgovara svrsi i načinu izvješćivanja,

3. javnih političkih, vjerskih i drugih govora održanih u tijelima državne ili lokalne vlasti, vjerskim ustanovama ili prilikom državnih ili vjerskih svečanosti te izvadaka iz javnih predavanja.

(2) U svim slučajevima iz stavka 1. ovoga članka potrebno je navesti izvor i autorstvo djela.

citati

Članak 90. Dopušteno je doslovno navođenje ulomaka

autorskog djela (citata) koje je na zakonit način postalo pristupačno javnosti, radi znanstvenog istraživanja, nastave, kritike, polemike, recenzije, osvrta, u mjeri opravdanoj svrhom koja se želi postići i u skladu s dobrim običajima, time da se mora naznačiti izvor i ime autora.

reprOduciranje autOrskih djela trajnO smjeŠtenih na javnim mjestima

Članak 91. (1) Dopušteno je reproduciranje autorskih djela koja

su trajno smještena na ulicama, trgovima, parkovima ili drugim mjestima pristupačnim javnosti te distribuiranje i priopćavanje javnosti takvih reprodukcija. (2) Djela iz stavka 1. ovoga članka ne smiju se

reproducirati u trodimenzionalnom obliku. (3) Na primjercima djela iz stavka 1. ovoga članka

potrebno je navesti izvor i autorstvo djela, osim ako to nije moguće.

reprOduciranje arhitektOnskih Objekata

Članak 92. Odredbe članka 91. stavka 1. ovoga Zakona

primjenjuju se samo u pogledu vanjskog izgleda arhitektonskog objekta.

plakati i katalOzi

Članak 93. (1) Organizatorima javnih izložbi ili aukcija

dopušteno je, u svrhu njihova promoviranja i u opsegu potrebnom za tu svrhu, reproduciranje, na plakatima i u katalozima za te izložbe ili aukcije, i distribuiranje putem tih plakata i kataloga, djela likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti, industrijskog dizajna te fotografskih djela koja su izložena na javnoj izložbi ili aukciji ili namijenjena takvom izlaganju. (2) U katalozima iz stavka 1. ovoga članka potrebno

je navesti izvor i autorstvo djela.

parOdije i karikature

Članak 94. Dopuštena je prerada autorskog djela u parodiju u

mjeri koja je potrebna za njen smisao, kao i karikaturu, a uz navođenje djela koje se prerađuje i njegovog autora.

kOriŠtenje autOrskih djela u svrhu upOznavanja ili iskuŠavanja ureĐaja

Članak 95. Trgovinama koje prodaju fonograme ili videograme

ili uređaje za reproduciranje ili za prijam zvuka ili slike, dopušteno je snimanje autorskog djela na nosače zvuka, slike ili teksta, priopćavanje autorskog djela s tih nosača, kao i priopćavanje autorskog djela koja se radiodifuzijski emitiraju, u opsegu potrebnom za upoznavanje ili iskušavanje rada tih zvučnih snimaka ili filmova ili uređaja neposrednim kupcima ili za njihov popravak.

brisanje snimaka

Članak 96. Snimke učinjene na temelju odredbe iz članka 95.

ovoga Zakona moraju se bez odlaganja izbrisati.

kOriŠtenje baze pOdataka

Članak 97. (1) Ovlašteni korisnik baze podataka ili njezina

primjerka može izvršiti bilo koji akt korištenja ako je neophodan za pristup sadržaju baze podataka i njegovo redovito korištenje.

(2) Ako je korisnik ovlašten samo za dio baze podataka, dopušteno je reproduciranje i prerada samo toga dijela.

(3) Svaka ugovorna odredba protivna stavku 1. i 2. ovoga članka ništava je.

Obveze nOsitelja prava

Članak 98. (1) Kada je po odredbama članka 82. – 87. ovoga

Zakona dopušteno korištenje autorskog djela, a korištenje autorskog djela ili pristup autorskom djelu onemogućeni su primjenom tehnoloških mjera iz članka

15

175. ovoga Zakona, autori odnosno druge osobe koje su te mjere primijenile ili koje imaju ovlast i mogućnosti otkloniti ih, dužni su, osiguravanjem posebnih mjera ili sklapanjem sporazuma, omogućiti korisnicima ili njihovim udrugama pristup tim autorskim djelima i njihovo korištenje u skladu s ograničenjima iz članaka 82. – 87. ovoga Zakona. Odredbe ovoga stavka se ne primjenjuju na računalne programe.

(2) Ako autori odnosno druge osobe iz prethodnog stavka ne postupe u skladu s odredbama iz stavka 1. ovoga članka, autorska djela se koriste primjenommjera koje propisuje ministar nadležan za Državni zavod za intelektualno vlasništvo (u daljem tekstu ministar). (3) Tehničke mjere koje dobrovoljno primjenjuju

nositelji prava iz ovoga Zakona, uključujući one koje su primijenjene u ispunjavanju ugovora sklopljenih dobrovoljno, te tehničke mjere primijenjene u provedbi mjera iz stavka 1. i 2. ovoga članka uživaju zaštitu iz članka 175. stavka 1. ovoga Zakona. (4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne

primjenjuju se na autorska djela koja su stavljena na raspolaganje javnosti po dogovorenim uvjetima na način da im pripadnici javnosti mogu pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sami odberu.

Poglavlje 7. VREMENSKA OGRANIČENJA AUTORSKOG PRAVA

OpĆa Odredba O trajanju autOrskOg prava

Članak 99. Autorsko pravo traje za života autora i sedamdeset

godina nakon njegove smrti, bez obzira kada je autorsko djelo zakonito objavljeno, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

trajanje autOrskOg prava za kOautOrskO djelO

Članak 100. (1) Ako su koautori iz članka 11. ovoga Zakona

nositelji zajedničkoga autorskog prava na stvorenom autorskom djelu, rok iz članka 99. ovoga Zakona računa se od smrti koautora koji je najduže živio. (2) U pogledu audiovizualnih djela, rok iz članka 99.

ovoga Zakona računa se od smrti posljednje preživjele od sljedećih osoba: glavni redatelj, autor scenarija, autor dijaloga i skladatelj glazbe posebno skladane za korištenje u tom djelu.

trajanje autOrskOg prava za anOnimnO autOrskO djelO

Članak 101. Autorsko pravo na anonimnom autorskom djelu

traje sedamdeset godina od zakonite objave tog djela. Ako autor tijekom tog razdoblja otkrije svoj identitet, primjenjuje se rok iz članka 99. ovoga Zakona.

trajanje autOrskOg prava za autOrskO djelO ObjavljenO pOd pseudOnimOm

Članak 102. Autorsko pravo na autorskom djelu objavljenom pod

pseudonimom traje sedamdeset godina od zakonite objave tog djela. Ako pseudonim ne ostavlja nikakvu sumnju u pogledu identiteta autora, primjenjuje se rok iz članka 99. ovoga Zakona.

trajanje autOrskOg prava za autOrskO djelO ObjavljenO u dijelOvima

Članak 103. Ako se trajanje autorskog prava računa od zakonite

objave autorskog djela, a to djelo se objavljuje u svescima, dijelovima, nastavcima, izdanjima ili epizodama, taj se rok za svaki takav dio računa zasebno.

trajanje autOrskOg prava za neObjavljenO autOrskO djelO

Članak 104. Ako se trajanje autorskogpravane računani od smrti

autora, niti je autorsko djelo bilo zakonito objavljeno, autorsko pravo prestaje protekom sedamdeset godina od kada je autorsko djelo nastalo.

raČunanje rOkOva

Članak 105. Rokovi trajanja autorskog prava određeni ovim

Zakonom računaju se od 1. siječnja godine koja neposredno slijedi godinu u kojoj je nastala činjenica od koje se računa početak roka.

uČinci isteka rOka

Članak 106. (1) Prestankom autorskog prava, autorsko djelo

postaje javno dobro, te se može slobodno koristiti uz obvezu priznanja autorstva, poštivanja autorskog djela te časti ili ugleda autora.

(2) Protiv onih koji ne poštuju obveze iz stavka 1. ovoga članka nasljednici autora, udruge autora kojima je autor pripadao, druge osobe koje za to imaju pravni interes te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovlašteni su zahtijevati prestanak povrede te obveze.

Poglavlje 8. POSEBNE ODREDBE ZA RAČUNALNE PROGRAME I AUDIOVIZUALNA DJELA

8.1. Posebne odredbe za računalne programe

predmet zaŠtite

Članak 107. Računalni program je zaštićen kao jezično djelo po

ovom Zakonu ako je izvoran u smislu da predstavlja

16

vlastitu intelektualnu tvorevinu svog autora. Pojam računalni program obuhvaća izražaj računalnog programa u bilo kojem obliku uključujući i pripremni dizajnerski materijal. Ideje i načela na kojima se zasniva bilo koji element računalnog programa, uključujući i ona na kojima se zasnivaju njegova sučelja, nisu zaštićena autorskim pravom.

raČunalni prOgram stvOren u radnOm OdnOsu

Članak 108. Ako je računalni program stvorio zaposlenik u

izvršavanju svojih obveza ili slijedeći upute poslodavca, poslodavac je isključivo ovlašten izvršavati sva imovinska prava na tako stvorenom programu, ako ugovorom nije drugačije određeno.

pravO autOra raČunalnOg prOgrama

Članak 109. (1) Autor računalnog programa ima u skladu

s odredbama poglavlja 3. glave II. ovoga Zakona isključivo pravo izvršiti ili odobriti: 1. trajno ili privremeno reproduciranje računalnog

programa bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, djelomično ili u cijelosti, to uključuje i učitavanje, prikazivanje, izvođenje, prenošenje ili pohranu računalnog programa za koje je potrebno takvo reproduciranje,

2. prijevod, prilagodbu, obradu i bilo koju drugu izmjenu računalnog programa te reproduciranje rezultata tih izmjena, s time da prava osobe koja je izmijenila program ostaju nedirnuta,

3. distribucije izvornika ili primjeraka računalnog programa, u bilo kojem obliku, kao i njihovo iznajmljivanje.

(2) Odredbe iz članka 17., 32., i 82. ovoga Zakona ne primjenjuju se na računalne programe. Računalni programi ne mogu biti predmetom javne posudbe, osim ako je ugovorom drukčije određeno.

iznimke

Članak 110. (1) U nedostatku posebnih ugovornih odredaba za

poduzimanje radnji iz članka 109. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona nije potrebno odobrenje nositelja prava, ako su te radnje zakonitom stjecatelju neophodne za korištenje računalnog programa u skladu s njegovom namjeravanom svrhom, uključujući i za ispravljanje pogrešaka. (2) Osobi koja ima pravo koristiti računalni program

ugovorom se ne može zabraniti izrada sigurnosnog primjerka, ako je to potrebno za to korištenje programa. (3) Osoba koja ima pravo koristiti kopiju računalnog

programa, ovlaštena je bez odobrenja nositelja prava, promatrati, proučavati ili ispitivati rad programa radi utvrđivanja ideje i načela na kojima se zasniva bilo koji element programa, ako to čini prilikom izvođenja bilo koje od radnji učitavanja, prikazivanja, izvođenja,

prenošenja ili pohranjivanja računalnog programa, koju je ovlaštena poduzimati.

(4) Svaka ugovorna odredba protivna stavku 2. i 3. ovoga članka ništava je.

dekOmpiliranje

Članak 111. (1)Ako je reproduciranje koda i prevođenje njegova

oblika, po odredbi iz članka 109. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, nužno za dobivanje informacija potrebnih za postizanje interoperabilnosti nezavisno stvorenog programa s drugim programima, odobrenje nositelja prava nije potrebno, ako:

1. te radnje izvodi osoba koja ima odobrenje za korištenje ili druga osoba koja ima pravo koristiti primjerak programa, ili osoba koja je u njihovo ime ovlaštena to učiniti,

2 . i n f o rmac i j e po t r ebne za pos t i z an j e interoperabilnosti prethodno nisu bile odmah dostupne osobama iz točke 1. ovoga stavka i

3. su te radnje ograničene samo na one dijelove izvornog programa koji su potrebni za postizanje interoperabilnosti.

(2) Informacije dobivene primjenom odredbi iz stavka 1. ovoga članka ne smiju se: 1.koristiti za ciljeve drukčije od postizanja

interoperabilnosti nezavisno stvorenoga računalnog programa,

2.prenositi drugima, osim kad je to potrebno za postizanje interoperabilnosti nezavisno stvorenog programa ili

3. koristiti za razvoj, proizvodnju ili marketing drugog programa, bitno sličnog u svojem izražaju, ili za bilo koju drugu radnju kojom se nanosi povreda autorskom pravu.

(3) Odredbe iz ovoga članka ne smiju se tumačiti tako da omogućuju da se njihova primjena suprotstavlja redovitom korištenju računalnog programa ili da neopravdano šteti zakonitim interesima nositelja prava.

(4) Svaka ugovorna odredba protivna odredbama iz ovoga članka ništava je.

pOsebne mjere zaŠtite

Članak 112. Povreda prava na računalnom programu čini se

osobito: 1. bilo kojom radnjom distribucije primjerka računalnog programa za koji se zna ili ima razloga vjerovati da je to primjerak kojim je povrijeđeno tuđe pravo,

2. posjedovanjem, u komercijalne svrhe, primjerka računalnog programa za koji se zna ili ima razloga vjerovati da je to primjerak kojim je povrijeđeno tuđe pravo,

3. bilo kojom radnjom distribucije ili posjedovanjem u komercijalne svrhe bilo kojeg sredstva čija je jedina namjena olakšati neovlašteno uklanjanje tehničkog uređaja koji služi za zaštitu računalnog programa ili osujetiti rad toga uređaja.

17

daljnja primjena drugih prOpisa

Članak 113. Odredbe iz ovoga Zakona o zaštiti računalnih

programa ne utječu na primjenu drugih propisa, kao što su propisi koji uređuju zaštitu izuma patentima, zaštitu planova rasporeda poluvodičkih proizvoda, žigove, nepošteno tržišno natjecanje, zaštitu poslovne tajne ili ugovorne obveze.

8.2. Posebne odredbe za audiovizualna djela

audiOvizualna djela

Članak 114. Audiovizualna djela, po ovom Zakonu, jesu

kinematografski, televizijski, dokumentarni, crtani, reklamni ili drugi filmovi te druga audiovizualna djela izražena slikama koje u slijedu daju dojam pokreta, sa zvukom ili bez zvuka, bez obzira na vrstu podloge na koju su fiksirana.

audiOvizualna prilagOdba

Članak 115. (1) Ugovorom o audiovizualnoj prilagodbi autor daje

drugoj osobi odobrenje za prilagodbu autorskog djela u audiovizualno djelo (pravo audiovizualne prilagodbe). Ako ugovorom nije drukčije određeno, smatra se da je stečeno isključivo pravo audiovizualne prilagodbe. (2)Ako je pravo prilagodbe autorskog djela stečeno

kao isključivo pravo, autor prerađenog djela zadržava: 1. isključivo pravo nove audiovizualne prilagodbe prerađenog djela koje može ostvarivati nakon isteka dvadeset godina od sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga članka,

2. isključivo pravo daljnje prerade audiovizualnog djela u bilo kojem drugom umjetničkom obliku,

3. pravo na primjerenu naknadu za svako iznajmljivanje videograma koji sadrži prerađeno djelo.

(3) Autor se ne može odreći prava iz stavka 2. ovoga članka.

kOautOri audiOvizualnOg djela

Članak 116. (1) Koautorima audiovizualnog djela smatraju se: 1. glavni redatelj, 2. autor scenarija, 3. autor dijaloga, 4. glavni snimatelj, 5. skladatelj glazbe posebno skladane za korištenje

u tom djelu. (2) Ako je crtež odnosno animacija bitni element

audiovizualnog djela, koautorom takvog djela smatra se i glavni crtač, odnosno glavni animator. (3) Ako neka druga fizička osoba dokaže da je

njezina originalna intelektualna tvorevina bitni element audiovizualnog djela te da bi mogla biti, prema općim pravilima, koautor tog djela, bit će priznata kao koautor

tog audiovizualnog djela.

autOri dOprinOsa audiOvizualnOm djelu

Članak 117. Skladatelj glazbe, glavni crtač ili glavni animator

koji se ne smatra koautorom audiovizualnog djela po odredbi iz članka 116. ovoga Zakona, scenograf, kostimograf, slikar maski, montažer i drugi autori koji sudjeluju u stvaranju audiovizualnog djela imaju autorska prava na svojim individualnim doprinosima (autori doprinosa).

ugOvOr O audiOvizualnOj prOdukciji

Članak 118. (1) Ugovorom o audiovizualnoj produkciji, uređuju

se odnosi između filmskog producenta, koautora audiovizualnog djela i autora doprinosa te međusobni odnosi autora audiovizualnog djela. (2) Ako ugovorom o audiovizualnoj produkciji

između filmskog producenta i autora doprinosa nije drukčije određeno, smatra se da filmski producent stječe sva imovinska prava autora doprinosa u opsegu potrebnom za ispunjenje svrhe ugovora. (3) Ako ugovorom iz stavka 1. ovoga članka

koautori svoje pravo iznajmljivanja prepuste filmskom producentu, zadržavaju pravo na primjerenu naknadu za iznajmljivanje audiovizualnog djela.

(4) Bez obzira na odredbe iz stavka 2. ovoga članka, autori doprinosa zadržavaju pravo da se svojim doprinosima audiovizualnom djelu samostalno koriste, ako se time ne nanosi povreda pravima filmskog producenta toga djela.

(5) Koautori audiovizualnog djela ne mogu se odreći prava iz stavka 3., a autori doprinosa iz stavka 4. ovoga članka. (6) Odredbe iz članka 17., članka 47. stavka

1. i članka 48. ovoga Zakona ne primjenjuju se na audiovizualna djela.

izvjeŠĆe O autOrskOj naknadi za prava na audiOvizualnOm djelu

Članak 119. Filmski producent audiovizualnog djela dužan

je najmanje jedanput godišnje dostaviti koautorima izvješće o prihodu ostvarenom svakim pojedinim načinom korištenja toga djela.

zavrŠenO audiOvizualnO djelO

Članak 120. (1) Audiovizualno djelo smatra se završenim kada

je, u skladu sa sporazumom između glavnog redatelja i filmskog producenta, završena prva standardna kopija djela koje je predmet ugovora o produkciji. (2) Zabranjeno je uništavanje matrice prve

standardne kopije audiovizualnog djela. (3) Ako koji od koautora ili autora doprinosa odbije

nastavak suradnje na stvaranju audiovizualnog djela,

18

ili ako zbog više sile nije u mogućnosti nastaviti tu suradnju, ne može se protiviti da se doprinos koji je već dao koristi za dovršenje toga djela. Takav autor ima odgovarajuća autorska prava na već dani doprinos audiovizualnom djelu.

raskid ugOvOra

Članak 121. (1) Ako filmski producent audiovizualnog djela ne

završi djelo u roku od pet godina od dana sklapanja ugovora o audiovizualnoj produkciji toga djela, ili ako završeno audiovizualno djelo ne distribuira u roku od dvije godine od dana završetka toga djela, koautori mogu zahtijevati raskid ugovora, ako nije ugovoren koji drugi rok. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka koautori djela

i autori doprinosa zadržavaju pravo na isplatu naknade.

III. SRODNA PRAVA

Poglavlje 1. PRAVO UMJETNIKA IZVOĐAČA

umjetnici izvOĐaČi

Članak 122. Umjetnici izvođači su glumci, pjevači, glazbenici,

plesači i druge osobe koje glumom, pjevanjem, recitiranjem, deklamiranjem, interpretiranjem, pokretima ili na drugi način izvode djela s područja književnosti i umjetnosti ili izražaja folklora. Umjetnikom izvođačem smatra se i redatelj kazališne predstave i dirigent umjetničkog ansambla.

zastupnik umjetniČkOg ansambla

Članak 123. (1) Umjetnici izvođači članovi umjetničkog ansambla

mogu ovlastiti u pisanom obliku jednog od svojih članova ili treću osobu za zastupanje u ostvarivanju izvođačkog prava. (2) Za davanje ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka

potrebna je suglasnost većine članova umjetničkog ansambla, osim ako nije drukčije određeno pravilima pojedinog umjetničkog ansambla. Smatra se da su to ovlaštenje dali i umjetnici izvođači koji nisu članovi ansambla, a sudjeluju u pojedinoj izvedbi ansambla. (3) Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne

primjenjuju se na dirigente, soliste, redatelje kazališnih predstava i nositelje glav‑nih uloga, koji nisu članovi ansambla, ako između njih i umjetničkog ansambla nije drukčije ugovoreno.

mOralna prava umjetnika izvOĐaČa

Članak 124. (1) Umjetnik izvođač ima pravo biti priznat i označen

kao izvođač, odnosno odlučiti hoće li njegovo ime ili oznaka drugog umjetnikovog identiteta biti označeni pri korištenju njegove izvedbe. (2) Osoba koja javno koristi izvedbu dužna je pri

svakom korištenju naznačiti umjetnika izvođača, osim ako umjetnik izvođač u pisanom obliku izjavi da ne želi biti naveden. (3) Umjetnikom izvođačem smatra se osoba čije je

ime, pseudonim, umjetnički znak ili kod na uobičajen način označen na primjercima izvedbe ili pri objavi izvedbe, dok se ne dokaže suprotno. (4) Umjetnik izvođač ima pravo usprotiviti se

uništenju, izobličenju, sakaćenju ili sličnoj izmjeni svoje izvedbe, kao i sva‑kom korištenju izvedbe na način koji ugrožava njegovu čast ili ugled.

iskljuČiva imOvinska prava umjetnika izvOĐaČa

Članak 125. Umjetnik izvođač ima isključivo pravo: 1. fiksiranja svoje nefiksirane izvedbe, 2. reproduciranja svoje fiksirane izvedbe, 3. distribuiranja, kao i pravo iznajmljivanja svoje

fiksirane izvedbe, 4. priopćavanja javnosti svoje nefiksirane i fiksirane

izvedbe koje osobito obuhvaća: – pravo radiodifuzijskog emitiranja i reemitiranja, – pravo javnog priopćavanja fiksiranih izvedbi i

radiodifuzijskih emitiranja, – pravo javnog prenošenja, – pravo javnog prikazivanja, – pravo stavljanja na raspolaganje javnosti.

naknada za iznajmljivanje

Članak 126. Umjetnik izvođač koji svoje pravo iznajmljivanja

prepusti proizvođaču fonograma ili filmskomproducentu, ili kojoj drugoj osobi, zadržava pravo na primjerenu naknadu za iznajmljivanje svoje fiksirane izvedbe. Umjetnik izvođač ne može se odreći prava na tu primjerenu naknadu. Naknadu za iznajmljivanje dužna je plaćati osoba koja iznajmljuje izvedbu.

naknada za radiOdifuzijskO emitiranje i javnO priOpĆavanje izvedbe

Članak 127. (1)Umjetnik izvođač imapravonaudio u jedinstvenoj

primjerenoj naknadi za radiodifuzijsko emitiranje i svako drugo priopćavanje javnosti svoje fiksirane izvedbe. (2) Jedinstvena naknada iz stavka 1. ovoga članka

sastoji se od pojedinačnih naknada koje pripadaju umjetnicima izvođačima i proizvođačima fonograma.

pravO na naknadu

Članak 128. (1) Umjetnik izvođač ima pravo na primjerenu

naknadu za svako zvučno ili zvučno i vizualno snimanje svoje fiksirane izved‑be za privatno ili drugo vlastito korištenje iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Umjetnik izvođač ima pravo na primjerenu

naknadu ako se njegova fiksirana izvedba u pogledu

19

koje je dopuštena daljnja distribucija posuđuje posredovanjem javne knjižnice. Na ovo se pravo, na odgovarajući način, primjenjuju odredbe članka 33. stavka 2. i 4. ovoga Zakona.

kOriŠtenje izvedbe za dOvrŠenje audiOvizualnOg djela

Članak 129. Ako umjetnik izvođač odbije završiti svoju izvedbu

u audiovizualnom djelu, ili ako zbog više sile nije u mogućnosti nastaviti izvedbu, ne može se protiviti da se ostvareni dio izvedbe koristi za dovršenje audiovizualnog djela. Takav izvođač ima odgovarajuća prava na već dani doprinos audiovizualnom djelu.

izvedba Ostvarena u radnOm OdnOsu

Članak 130. (1) Izvedba nastala u radnom odnosu, po ovom

Zakonu, označava izvedbu koju za vrijeme trajanja radnog odnosa kod određenog poslodavca ostvari umjetnik izvođač – zaposlenik izvršavajući svoje obveze ili po uputama toga poslodavca. Odnosi u pogledu izvedbe ostvarene u radnom odnosu uređuju ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos.

(2) Ako se u izvršavanju obveza iz radnog odnosa nastaje izvedba umjetnika izvođača, ugovorom o radu određuje se, između ostalog, stječe li poslodavac pravo na iskorištavanje te izvedbe, te posebice, ako ga stječe, opseg i trajanje prava iskorištavanja izvedbe. Ako ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos nije drukčije određeno, pravo umjetnika izvođača na izvedbi zadržava umjetnik izvođač bez ograničenja.

trajanje prava

Članak 131. Imovinska prava umjetnika izvođača traju 50 godina

od izvedbe.Ako u tom razdoblju fiksirana izvedba bude zakonito izdana ili zakonito priopćena javnosti, prava traju 50 godina od takva prvog izdanja ili takva prvog priopćavanja, ovisno o tome koje je bilo ranije.

Poglavlje 2. PRAVO PROIZVOĐAČA FONOGRAMA

znaČenje pOjmOva

Članak 132. (1) Fonogram je fiksacija zvukova izvedbe ili drugih

zvukova ili onoga što predstavlja zvukove, osim u obliku fiksiranja ugrađenih u audiovizualna djela. Fiksiranje, u smislu ovoga članka, znači ugrađivanje zvukova ili onoga što predstavlja zvu-kove na podlogu s koje se mogu slušati, umnožavati ili priop‑ćavati putem nekog uređaja. Prava na fonogramu nisu ni na koji način ograničena njegovim ugrađivanjem u videogram. (2) Proizvođač fonograma, po ovom Zakonu, fizička

je ili pravna osoba koja poduzima inicijativu i koja je

odgovorna za prvo fiksiranje zvukova izvedbe ili drugih zvukova ili onog što predstavlja zvukove. Smatra se da je proizvođač fonograma, dok se ne dokaže drukčije, onaj čije je ime, odnosno naziv redovito označen kao nositelj prava proizvođača fonograma na fonogramu.

prava prOizvOĐaČa fOnOgrama

Članak 133. (1) Proizvođač fonograma ima isključivo pravo: 1. reproduciranja svojih fonograma, 2. distribuiranja svojih fonograma, kao i pravo iznajmljivanja osim prava iz stavka 5. članka 20. ovoga Zakona,

3. stavljanja na raspolaganje javnosti svojih fonograma.

(2) Pravom proizvođača fonograma se može slobodno raspolagati. Pravo proizvođača fonograma ne utječe ni na koji način na autorsko pravo i pravo umjetnika izvođača.

pravO na naknadu za javnO pOsuĐivanje

Članak 134. Proizvođač fonograma ima pravo na primjerenu

naknadu za posuđivanje svojih fonograma, odnosno njegovih umnoženih primjeraka posredovanjem javnih knjižnica.

pravO na naknadu za radiOdifuzijskO emitiranje i

javnO priOpĆavanje fOnOgrama

Članak 135. Proizvođač fonograma ima pravo, u skladu s

odredbom iz članka 127. stavka 2. ovoga Zakona, na udio u jedinstvenoj primjerenoj naknadi za radiodifuzijsko emitiranje i svako drugo priopćavanje javnosti svojeg fonograma izdanog u komercijalne svrhe.

pravO na naknadu za reprOduciranje fOnOgrama za privatnO

ili drugO vlastitO kOriŠtenje

Članak 136. Proizvođač fonograma ima pravo na primjerenu

naknadu za svako zvučno snimanje svojih fonograma za privatno ili drugo vlastito korištenje iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona.

trajanje prava

Članak 137. Prava proizvođača fonograma traju 50 godina od

prvog fiksiranja fonograma. Ako je u tom razdoblju fonogram zakonito izdan, prava traju 50 godina od takva prvog izdanja. Ako fonogram u tom razdoblju nije zakonito izdan, ali je zakonito priopćen javnosti, prava traju 50 godina od takva prvog priopćavanja javnosti.

20

Poglavlje 3. PRAVO FILMSKIH PRODUCENATA (PRAVO PROIZVOĐAČA VIDEOGRAMA)

filmski prOducent i videOgram

Članak 138. (1) Filmski producent (proizvođač videograma),

po ovom Zakonu, fizička je ili pravna osoba, koja u svoje ime daje inicijativu, prikuplja financijska sredstva, organizira i preuzima odgovornost za stvaranje prve fiksacije audiovizualnog djela, kao i slijeda pomičnih slika popraćenih zvukom ili bez zvuka (videograma). Smatra se da je filmski producent, dok se ne dokaže drukčije, onaj čije je ime odnosno naziv redovito označen kao nositelj prava filmskog producenta na videogramu. (2) Videogram je, po ovom Zakonu, fiksacija

audiovizualnog djela, kao i slijeda pomičnih slika popraćenih zvukom ili bez zvuka.

prava filmskOg prOducenta

Članak 139. (1) Filmski producent u pogledu primjeraka svojeg

videograma ima isključivo pravo: 1. reproduciranja, 2. distribuiranja, kao i pravo iznajmljivanja osim prava iz članka 20. stavka 5. ovoga Zakona,

3. javnog prikazivanja, 4. stavljanja na raspolaganje javnosti. (2) Pravom filmskog producenta se može slobodno

raspolagati. Pravo filmskog producenta ne utječe ni na koji način na autorsko pravo, pravo umjetnika izvođača i pravo proizvođača fonograma.

pravO na naknadu za javnO pOsuĐivanje

Članak 140. Filmski producent ima pravo na primjerenu naknadu

za posuđivanje videograma posredovanjem javnih knjižnica.

pravO na naknadu za reprOduciranje videOgrama za privatnO

ili drugO vlastitO kOriŠtenje

Članak 141. Filmski producent ima pravo na primjerenu naknadu

za svako zvučno i vizualno reproduciranje svojih videograma za privatno i drugo vlastito korištenje iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona.

trajanje prava

Članak 142. Prava filmskog producenta traju 50 godina od

stvaranja prve fiksacije videograma. Ako je u tom razdoblju videogram bio zakonito izdan ili zakonito priopćen javnosti, prava filmskog producenta traju 50 godina od takva prvog izdanja ili takva prvog priopćavanja, ovisno o tome koje je bilo ranije.

Poglavlje 4. PRAVO ORGANIZACIJA ZA RADIODIFUZIJU

prava Organizacija za radiOdifuziju

Članak 143. (1) Organizacija za radiodifuziju ima isključivo

pravo: 1. reemitiranja svojih emitiranja bežično i putem žica,

2. fiksiranja svojih emitiranja, 3. reproduciranja svojih fiksiranih emitiranja, 4. distribuiranja, osim prava iznajmljivanja i javne posudbe, svojih fiksiranih emitiranja,

5. javnog priopćavanja svojih emitiranja, ako je takvo priopćavanje pristupačno javnosti uz plaćanje ulaznice,

6. stavljanja na raspolaganje javnosti svojih fiksiranih emitiranja.

(2) Kabelski distributer koji samo retransmitira radiodifuzijska emitiranja nije organizacija za radiodifuziju prema odredbama ovog poglavlja. (3) Pravom organizacija za radiodifuziju se

može slobodno raspolagati. Pravo organizacija za radiodifuziju ne utječe ni na koji način na autorsko pravo, pravo umjetnika izvođača, pravo proizvođača fonograma i pravo filmskog producenta.

trajanje prava

Članak 144. Prava organizacija za radiodifuziju traju pedeset

godina računajući od prvog emitiranja bez obzira je li ono bilo bežično ili putem žica.

Poglavlje 5. PRAVA NAKLADNIKA NA NJIHOVIM IZDANJIMA

pravO na naknadu za reprOduciranje svOjih pisanih izdanja za privatnO ili

drugO vlastitO kOriŠtenje

Članak 145. (1) Nakladnici imaju vlastito pravo na naknadu za

svako reproduciranje svojih pisanih izdanja za privatno ili drugo vlastito korištenje odgovarajuće pravu autora na naknadu iz stavka 2. članka 32. ovoga Zakona. (2) Pravo na naknadu iz stavka 1. ovoga članka traje

50 godina od zakonitog izdanja djela i može se njime slobodno raspolagati.

pravO na prvOm izdanju neObjavljenih slObOdnih autOrskih djela

Članak 146. (1) Osoba koja prvi put zakonito izdaje ili priopći

javnosti još neobjavljeno autorsko djelo na kojemu je autorsko pravo prestalo, stječe pravo odgovarajuće imovinskim autorskim pravima po ovom zakonu.

21

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka traje 25 godina od prvog zakonitog izdanja djela ili priopćavanja javnosti i može se njime slobodno raspolagati.

Poglavlje 6. PRAVO PROIZVOĐAČA BAZE PODATAKA

baza pOdataka, prOizvOĐaČ baze pOdataka

Članak 147. (1) Baza podataka, po ovom poglavlju Zakona,

zbirka je samostalnih djela, podataka ili druge građe u bilo kojem obliku, koji su uređeni po određenom sustavu ili metodi i pojedinačno dostupni elektroničkim ili drugim sredstvima, pri čemu bilo postizanje, bilo verifikacija, bilo predstavljanje njezina sadržaja zahtijeva kvalitativno i/ili kvantitativno znatno ulaganje koje se primjerice sastoji u sredstvima, utrošenom vremenu i uloženom trudu. (2) Proizvođač baze podataka pravna je ili fizička

osoba koja je poduzela inicijativu i rizik ulaganja navedenog u stavku 1. ovoga članka. (3) Zaštita baze podataka iz stavka 1. ovoga članka,

nezavisna je od njezine zaštite autorskim pravom ili bilo kojim drugim pravom. (4) Pravom proizvođača baze podataka se može

slobodno raspolagati. Pravo proizvođača baze podataka ne utječe ni na koji način na autorsko pravo, pravo umjetnika izvođača, pravo proizvođača fonograma, pravo filmskog producenta i pravo organizacija za radiodifuziju.

predmet zaŠtite

Članak 148. (1) Predmet zaštite, po odredbama iz ovog

poglavlja, obuhvaća: 1. cjelokupan sadržaj baze podataka, 2. svaki kvalitativno i/ili kvantitativno znatni dio sadržaja baze podataka,

3. kvalitativno i/ili kvantitativno neznatne dijelove sadržaja baze podataka kad se ti dijelovi koriste ponavljano i sustavno, pa je to u suprotnosti s redovitim korištenjem baze podataka ili ako neopravdano štete zakonitim interesima proizvođača baze podataka.

(2) Zaštita uređena ovim člankom ne primjenjuje se na računalne programe koji su korišteni za izradu baza podataka ili za rad s bazama podataka koje su dostupne elektroničkim putem.

prava prOizvOĐaČa baze pOdataka

Članak 149. (1) Proizvođač baze podataka ima isključivo pravo

izvršiti ili odobriti: 1. reproduciranje svoje baze podataka, 2. distribuiranje primjeraka svoje baze podataka uključujući iznajmljivanje, osim prava iz članka 20. stavka 5. ovoga Zakona, i isključujući javnu posudbu,

3. stavljanje na raspolaganje javnosti svoje baze podataka, 4. drugog oblika priopćavanja javnosti svoje baze

podataka. (2) Iscrpljenje prava distribucije obuhvaća samo preprodaju.

iznimke

Članak 150. Ovlašteni korisnik objavljene baze podataka može

se bez odobrenja njezina proizvođača koristiti znatnim dijelovima njezina sadržaja u slučaju: 1. iz članka 149. točka 1. ovoga Zakona za privatno korištenje baze podataka koja nije elektronička,

2. iz članka 149. točka 1. ovoga Zakona za korištenje namijenjeno nastavi ili znanstvenom istraživanju, uz navođenje izvora i u mjeri opravdanoj nekomercijalnom svrhom,

3. iz članka 149. točke 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona za potrebe javne sigurnosti ili u upravnim i sudskim postupcima.

prava i Obveze OvlaŠtenih kOrisnika

Članak 151. (1) Ovlašteni korisnik objavljene baze podataka

ne može biti spriječen u korištenju neznatnih dijelova njezina sadržaja za bilo kakvu namjenu. Kad je ovlašteni korisnik ovlašten samo u pogledu dijela baze podataka, ovaj se stavak primjenjuje samo na taj dio.

(2) Ovlašteni korisnik baze podataka stavljene na raspolaganje javnosti ne smije obavljati radnje koje su u suprotnosti s uobičajenim korištenjem te baze ili koje u nerazumnoj mjeri nanose štetu zakonitim interesima njezina proizvođača.

(3) Ovlašteni korisnik baze podataka stavljene na raspolaganje javnosti ne smije nanijeti štetu nositelju autorskog ili srodnog prava u pogledu autorskog djela ili predmeta zaštite koji su sadržani u bazi podataka.

(4) Ugovorne odredbe, koje su u suprotnosti sa stavkom 1., 2. i 3. ovoga članka, ništave su.

trajanje prava

Članak 152. Prava proizvođača baze podataka traju 15 godina

od završetka izrade baze podataka. Ako je u tom razdoblju baza podataka zakonito objavljena, prava traju 15 godina od takve prve objave.

trajanje prava u sluČaju znatne izmjene

Članak 153. Svaka kvalitativna ili kvantitativna znatna izmjena

dijela sadržaja baze podataka, koja je znatno novo ulaganje u kvalitetu ili kvantitetu sadržaja baze podataka, rezultira novim rokom zaštite iz stavka 1. ovoga članka. Znatna izmjena sadržaja baze podataka uključuje i postupno dopunjavanje, brisanje i mijenjanje baze.

22

IV. OSTVARIVANJE PRAVA

pOslOvi Ostvarivanja a utOrskOg prava i srOdnih prava

Članak 154. (1) Ostvarivanje autorskog prava, odnosno srodnih

prava (u daljnjem tekstu: ostvarivanje prava) obuhvaća osobito sljedeće poslove:

– davanje odobrenja za korištenje predmeta zaštite autorskog prava odnosno srodnih prava (predmeti zaštite), kada je to odobrenje po Zakonu potrebno,

– naplate naknada za korištenje predmeta zaštite, ako se koriste uz naknadu,

– raspodjele naplaćenih naknada nositeljima prava,

– kontrole nad korištenjem predmeta zaštite, – pokretanja i vođenja postupaka zaštite u slučaju

povrede prava koja se ostvaruju. (2) U ostvarivanju prava mogu se obavljati svi ili

samo neki od poslova iz stavka 1. ovoga članka.

individualnO Ostvarivanje prava

Članak 155. (1)Ostvarivanje prava koje seodnosi napojedinačno

korištenje određenog predmeta zaštite, prema odgovarajućem ugovoru između nositelja prava i korisnika predmeta zaštite, obavlja sam nositelj prava osobno ili putem zastupnika. (2) Poslove opunomoćenog zastupnika može

obavljati odvjetnik, specijalizirana pravna osoba za ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava te udruga iz članka 157. ovoga Zakona. (3) Specijalizirana pravna osoba iz stavka 2. je

trgovačko društvo koje ima najmanje jednu zaposlenu osobu sa završenim pravnim fakultetom.

kOlektivnO Ostvarivanje prava

Članak 156. (1) Kolektivno ostvarivanje prava može obuhvaćati

sljedeće: 1. prava autora: a) pravo javnog izvođenja, javnog prenošenja, javnog pr iopćavanja fiksiranog djela, radiodifuzijskog emitiranja, radiodifuzijskog r e em i t i r a n j a , j a v nog p r i o p ćavan j a radiodifuzijskog emitiranja i pravo stavljanja na raspolaganje javnosti nescenskih glazbenih i književnih djela,

b) pravo reproduciranja (zvučnog snimanja) glazbenih djela,

c) pravodistribucije uključujući pravo iznajmljivanja i pravo na naknadu iz članka 20. stavka 5. ovoga Zakona,

d) pravo na naknadu za javnu posudbu, e) pravo slijeđenja pri preprodaji izvornika umjetničkih dje‑la,

f) pravo na naknadu za reproduciranje autorskog

djela za privatno ili drugo vlastito korištenje, g) pravo na naknadu iz članka 85. stavka 2. ovoga

Zakona, h) pravo na naknadu za priopćavanje javnosti narodnih književnih i umjetničkih tvorevina.

2. prava umjetnika izvođača: a) pravo javnog priopćavanja fiksirane izvedbe i

radiodifuzijskih emitiranja, b) pravo javnog prikazivanja fiksirane izvedbe, c) pravo radiodifuzijskog emitiranja i reemitiranja fiksirane izvedbe,

d) pravo stavljanja na raspolaganje javnosti fiksirane izvedbe,

e) pravo iznajmljivanja fiksirane izvedbe i pravo na naknadu iz članka 20. stavka 5. ovoga Zakona,

f) pravo na naknadu za javnu posudbu fiksirane izvedbe,

g) pravo na naknadu za reproduciranje fiksirane izvedbe za privatno ili drugo vlastito korištenje.

3. prava proizvođača fonograma: a) pravo stavljanja na raspolaganje javnosti

fonograma, b) pravo na naknadu za radiodifuzijsko emitiranje i javno priopćavanje fonograma,

c) pravo iznajmljivanja fonograma, d) pravo na naknadu za javnu posudbu fonograma, e) pravo na naknadu za reproduciranje fonograma

za privatno ili drugo vlastito korištenje. 4. prava filmskih producenata: a) pravo na naknadu za javnu posudbu

videograma, b) pravonanaknaduzareproduciranjevideograma

za privatno ili drugo vlastito korištenje. 5. prava nakladnika: a) pravo na naknadu za reproduciranje svojih

pisanih izdanja za privatno ili drugo vlastito korištenje.

(2) Pravo radiodifuzijskog emitiranja i reemitiranja iz stavka 1. točaka 1.a) i 2.c), pravo na naknadu za radiodifuzijsko emitiranje iz stavka 1. točke 3.b), pravo iznajmljivanja iz točke 1.c) i to ako se radi o snimljenim glazbenim djelima, 2.e) i 3.c), pravo na naknadu za javnu posudbu iz točke 1.d), 2.f), 3d) i 4.a) te pravo na naknadu za reproduciranje za privatno i drugo vlastito korištenje iz točke 1.f), 2.g), 3.e), 4.b), 5.a) mogu se ostvarivati samo preko udruge za kolektivno ostvarivanje prava. (3) Odredbe iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju

se za kabelsko reemitiranje ako se radi o organizaciji za radiodifuziju u pogledu njezinih vlastitih emitiranja, bez obzira radi li se o njezinim vlastitim pravima ili su joj ta prava prenijeli drugi nositelji autorskog prava i srodnih prava.

udruge za kOlektivnO Ostvarivanje prava

Članak 157. (1) Kolektivno ostvarivanje prava može obavljati

udruga nositelja prava koja ima za obavljanje takve djelatnosti odobrenje Državnog zavoda za intelektualno

23

vlasništvo (u daljnjem tekstu: Zavod). (2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka Zavod

izdaje udruzi koja: a) ima sjedište u Republici Hrvatskoj, b) ima odgovarajući poslovni prostor, opremu i stručnu službu s najmanje jednom zaposlenom osobom sa završenim prav-nim fakultetom,

c) kolektivno ostvarivanje prava obavlja kao jedinu djelatnost, osim ako nije riječ o kulturnoj ili umjetničkoj djelatnosti te djelatnosti udruge kojom se ostvaruju stručni ili socijalni interesi članova.

(3) Udruga ostvaruje prava u svoje ime i za račun nositelja prava.

Ostvarivanje prava putem udruge

Članak 158. (1) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava može

ostvarivati jednu, dvije ili više vrsta prava koja se, u pravilu, odnose na pojedinu vrstu nositelja autorskog prava, odnosno srodnih prava. (2) Udruga može povjeriti drugoj udruzi iz članka

157. stavka 1. ovoga Zakona obavljanje određene provedbene poslove ostvarivanja prava pisanim ugovorom. Udruga kojoj je povjereno obav-ljanje poslova ostvarivanja prava te poslove obavlja u ime i za račun udruge koja joj je povjerila obavljanje poslova, ili u svoje ime, a za račun udruge koja joj je povjerila obavljanje poslova. (3) Obavljanje određenih administrativnih, tehničkih

ili pomoćnih poslova udruga može povjeriti drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi pisanim ugovorom.

OdObrenje za Ostvarivanje prava

Članak 159. (1) Za kolektivno ostvarivanje prava navedenih u

članku 156. ovoga Zakona Zavodmože izdati odobrenje iz članka 157. stavka 1. ovoga Zakona samo jednoj udruzi za pojedinu vrstu nositelja prava, i to onoj koja ima najveći broj članova na temelju dobivenih punomoći, uz primjeren broj ugovora o uzajamnom zastupanju sa stranim udrugama, sukladno stručnim mjerilima iz članka 169. stavka 2. ovoga Zakona. (2) Za udrugu iz stavka 1. ovoga članka presumira

se da ima punomoći za obavljanje poslova ostvarivanja prava svih domaćih i stranih nositelja odnosnih prava, osim onog nositelja prava koji je izričito u pisanomobliku obavijestio udrugu da ne ostvaruje njegova prava. (3) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava dužna

je na zahtjev korisnika obavijestiti ga o nositeljima prava čija prava ne ostvaruje na temelju obavijesti iz stavka 2. ovoga članka.

davanje OdObrenja za kOriŠtenje

Članak 160. (1) Prije početka korištenja predmeta zaštite, pravna

odnosno fizička osoba dužna je podnijeti zahtjev za odobrenje korištenja određene vrste predmeta zaštite

odgovarajućoj udruzi za kolektivno ostvarivanje prava. U zahtjevu se navodi vrsta i okolnosti korištenja (kao što su način, prostor i vrijeme korištenja te ostali podaci o kojima ovisi visina naknade).

(2) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava daje korisniku odobrenje za korištenje predmeta zaštite za ostvarivanje kojih je ovlaštena. Odobrenje mora sadržavati oznaku vrsta prava na koje se odobrenje odnosi, uvjete korištenja s obzirom na način, prostor i vrijeme korištenja te visinu naknade za korištenje, ako je korištenje uz naknadu. (3) Korisnik je dužan bez odlaganja obavijestiti

udrugu za kolektivno ostvarivanje prava o svakoj promjeni okolnosti korištenja ili o samom prestanku korištenja, radi izmjene uvjeta pod kojima je odobrenje dano, odnosno radi povlačenja odobrenja. (4) Pravna ili fizička osoba koja omogući korištenje

svog prostora drugoj osobi koja u tom prostoru koristi predmete zaštite, dužna je provjeriti ima li ta druga osoba odgovarajuće odobrenje za korištenje predmeta zaštite. Ako pravna ili fizička osoba omogući korištenje svog prostora osobi koja nema odgovarajuće odobrenje za korištenje predmeta zaštite, a znala je ili je morala znati da će se u tom prostoru koristiti predmeti zaštite, solidarno odgovara za isplatu odgovarajuće naknade za korištenje predmeta zaštite.

pribavljanje pOdataka

Članak 161. U slučaju nedostatno dobivenih podataka odnosno

neovlaštenog korištenja predmeta zaštite nadležna tijela državne uprave odnosno pravne osobe dostavit će udrugama za kolektivno ostvarivanje prava na njihov upit, podatke o kojima vode evidenciju, a odnose se na ostvarivanje prava iz ovoga Zakona.

naknada za kOriŠtenje predmeta zaŠtite

Članak 162. (1) Naknada za korištenje predmeta zaštite utvrđuje

se prvenstveno ugovorom između udruge za kolektivno ostvarivanje prava i korisnika predmeta zaštite ili ugovorom između udruge za kolektivno ostvarivanje prava i udruge korisnika predmeta zaštite, odnosno njihove komore. (2) Ako naknada nije određena sukladno stavku 1.

ovoga članka, naknada se plaća prema cjeniku udruge za kolektivno ostvarivanje prava. (3) Udruge za kolektivno ostvarivanje prava dužne

su prije utvrđivanja cjenika iz stavka 2. ovoga članka zatražiti očitovanje o prijedlogu cjenika od Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore (u daljnjem tekstu: komore) i udruge organizacija za radiodifuziju koje okupljaju većinu korisnika predmeta zaštite (u daljnjem tekstu: udruge organizacija za radiodifuziju). (4)Ako komore i udruge organizacija za radiodifuziju

ne dostave pisano očitovanje udruzi za kolektivno ostvarivanje prava u roku od 30 dana, smatrat će se da se ne protive prijedlogu cjenika.

24

(5) Ako udruga za kolektivno ostvarivanje prava ne prihvati u cijelosti ili djelomice prijedloge iz očitovanja komora i udruga organizacija za radiodifuziju, zatražit će u roku od 15 dana od primitka očitovanja mišljenje Vijeća stručnjaka za naknade na području autorskog prava, odnosno srodnih prava (u daljnjem tekstu: Vijeće stručnjaka) o predmetu neslaganja. Vijeće stručnjaka dat će svoje mišljenje u roku od 30 dana od primitka zahtjeva. (6) Do dovršenja postupka utvrđivanja cjenika,

sukladno odredbama iz stavka 3., 4. i 5. ovoga članka, naknada se plaća prema postojećem cjeniku, a ako cjenik ne obuhvaća pojedinu vrstu korištenja predmeta zaštite kao akontacija prema prijedlogu cjenika. (7) Mišljenje Vijeća stručnjaka iz stavka 5. ovoga

članka sadržava ocjenu o tome obuhvaća li cjenik udruge za kolektivno ostvarivanje prava ona prava za koja ta udruga ima odobrenje Zavoda i mišljenje je li naknada određena u skladu s načelima iz članka 165. ovoga Zakona. Ako Vijeće stručnjaka ne donese mišljenje u roku iz stavka 5. ovoga članka smatra se da je suglasno s prijedlogom cjenika.

(8) Nakon provedenog postupka po odredbama iz ovoga članka, cjenik se objavljuje u službenom glasilu Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

pOsredOvanje

Članak 163. (1) Vijeće stručnjaka obavlja i posredovanje u

pogledu sklapanja ugovora o kabelskom reemitiranju između radiodifuzijskih organizacija i kabelskih operatora. (2) Ako organizacija za radiodifuziju i kabelski

operator ne postignu dogovor o sadržaju ugovora o kabelskom reemitiranju emitiranja te organizacije za radiodifuziju, svaka od navedenih strana može zatražiti posredovanje Vijeća stručnjaka u pogledu sklapanja tog ugovora. Vijeće stručnjaka će u pregovorima u svojstvu posrednika pomoći da navedene strane postignu sporazum. Vijeće stručnjaka je ovlašteno stranama davati prijedloge o uređenju međusobnih odnosa. Prijedloge će Vijeće stručnjaka stranama dostaviti osobno ili u preporučenom pismu. Ako se ni jedna od strana ne usprotivi prijedlogu Vijeća stručnjaka preporu‑čenim pismom poslanim u roku od tri mjeseca od primitka prijedloga Vijeća stručnjaka, smatra se da su obje strane prihvatile prijedlog Vijeća stručnjaka i obvezatne su ga uvrstiti u ugovor o kabelskom reemitiranju. (3) Organizacija za radiodifuziju i kabelski operator

su dužne započeti, voditi i okončati pregovore o sklapanju ugovora o kabelskoj retransmisiji u dobroj vjeri. Za zlouporabu pregovora ili svog položaja u pregovorima, kao i za zlouporabu svojih prava odgovaraju u skladu s općim propisima.

sastav i rad vijeĆa struČnjaka

Članak 164. (1) Vijeće stručnjaka sastoji se od predsjednika i

četiri člana. Predsjednika i članove Vijeća stručnjaka na razdoblje od četiri godine imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra. Predsjednik i članovi Vijeća stručnjaka imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka koji svojim dosadašnjim dostignućima i poznavanjem problema vezanih za područje primjene autorskog i srodnih prava mogu pridonijeti ostvarivanju ciljeva zbog kojih je Vijeće stručnjaka osnovano. (2) Ministar pokreće postupak izbora predsjednika

i članova Vijeća stručnjaka javnim pozivom. (3) Ako ministar smatra da predloženi kandidati ne

osiguravaju primjeren sastav Vijeća stručnjaka, može još jednom ponoviti postupak izbora. (4) Vijeće stručnjaka donosi mišljenje na sjednici

većinom glasova svih članova Vijeća stručnjaka. (5) Prije davanja mišljenja Vijeće stručnjaka može

pozvati osobe stručne za pojedina pitanja da sudjeluju u radu sjednica Vijeća stručnjaka bez prava odlučivanja. U radu Vijeća stručnjaka mogu sudjelovati, bez prava odlučivanja, i dužnosnici i drugi službenici Zavoda za područje rada sjednice Vijeća stručnjaka. (6) Predsjednik, članovi Vijeća stručnjaka i pozvani

struč‑njaci imaju pravo na naknadu za rad. Naknadu snose stranke koje sudjeluju u postupku pred Vijećem stručnjaka, u pravilu u jednakim dijelovima, ako Vijeće stručnjaka ne odluči drukčije. (7) Vijeće stručnjaka donosi poslovnik o svom radu.

Visinu naknade iz stavka 7. ovoga članka propisat će ministar.

naČela za OdreĐivanje visine naknade cjenikOm

Članak 165. (1) Ako je korištenje predmeta zaštite nužno za

djelatnost korisnika na način da djelatnost korisnika ovisi o korištenju pred-meta zaštite, kao što je to u slučaju radiodifuzijskog emitiranja, koncertnih, plesnih i drugih korištenja predmeta zaštite uz naplatu, visina naknade određuje se, u pravilu, u postotku od prihoda, odnosno primitka što ga korisnik ostvaruje od korištenja predmeta zaštite.

(2) Ako se korištenjem predmeta zaštite ne ostvaruje prihod, odnosno primitak, visina naknade može se odrediti u postotku od troškova potrebnih za korištenje predmeta zaštite kao što su naknade ili plaće umjetnika izvođača ili trošak korištenja prostora za korištenje predmeta zaštite ili drugi odgovarajući trošak. (3) Uz naknade koje se određuju u postotku odredit

će se najniže svote naknada. (4) U slučaju da korisnik uskrati davanje podataka

potrebnih za određivanje naknade u postotku, udruga za ostvarivanje prava može sama utvrditi te podatke prema podacima dobivenim sukladno članku 161. ovoga Zakona. (5) Ako korištenje predmeta zaštite nije nužno

korisniku, ali je korisno ili ugodno (kao što je to u slučaju smještajnih objekata, izložbenih prostora, prijevoznih sredstava i nekih ugostiteljskih objekata), visina naknada određuje se u paušalnim iznosima za stalna i za povremena korištenja predmeta zaštite.

25

(6) Prilikom utvrđivanja visine paušalne naknade i naknade iz stavka 3. ovoga članka uzimaju se u obzir okolnosti korištenja, kao što su vrsta korištenja, mjesto i zemljopisno područje korištenja, kategorija i veličina prostora u kojem se koriste predmeti zaštite, trajanje i broj korištenja te razlike u visini cijena u poslovanju korisnika.

raspOdjela naknada

Članak 166. (1) Raspodjela naplaćene naknade nositeljima

prava obavlja se u pravilu prema podacima o korištenju predmeta zaštite. (2) Korisnik je dužan dostavljati udruzi za kolektivno

ostvarivanje prava potpune podatke o mjestu i vremenu korištenja pojedinih predmeta zaštite radi raspodjele naplaćenih naknada i to u roku određenom ugovorom o korištenju predmeta zaštite. Ako ne postoji takva ugovorna odredba, korisnik je dužan dostaviti udruzi podatke, najkasnije u roku od 15 dana od dana korištenja.

(3) Za vrste korištenja predmeta zaštite za koje nije moguće obaviti raspodjelu na temelju podataka o korištenju, ili bi to očito bilo neekonomično, raspodjela se može obaviti primjenom metode uzoraka koji u najvećoj mjeri odgovaraju stvarnom korištenju predmeta zaštite.

pravila O raspOdjeli naknada

Članak 167. (1) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava mora

imati pravila o raspodjeli naplaćenih naknada koja donosi tijelo utvrđeno statutom udruge. (2) Pravila sadržavaju odredbe osobito o: – predmetu zaštite i nositeljima prava na koje se

pravila odnose, – utvrđivanju udjela pojedinog nositelja prava u naplaćenim naknadama pri čemu se mogu stimulirati predmeti zaštite od posebne vrijednosti za kulturu i nacionalno stvaralaštvo,

– utvrđivanju iznosa za isplatu nakon odbitka troškova ostvarivanja prava, izdvajanja u fondove predviđene zakonom, statutom udruge ili međunarodnim ugovorima o uzajamnom zastupanju udruga za kolektivno ostvarivanje prava,

– rokovima u kojima se obavljaju obračuni i isplate raspodijeljenih naknada.

(3) Sredstva naplaćenih naknada mogu se koristiti samo u skladu s pravilima iz stavka 2. ovoga članka. (4) Ugovori o raspodjeli između nositelja prava istog

djela imaju prednost pred pravilima o raspodjeli. (5) Ukupni troškovi udruge za kolektivno ostvarivanje

prava mogu iznositi najviše 30 % od naplaćenih naknada. (6) Obračuni i isplate naknada moraju se obavljati

najmanje jedanput godišnje. (7) Opći obračun raspodjele mora utvrditi nadležno

tijelo udruge te ispitati i ocijeniti ovlašteni revizor. (8) Udruga je dužna dostaviti opći obračun

raspodjele iz stavka 7. ovoga članka Zavodu u roku od 15 dana od dana primitka izvješća o obavljenoj reviziji.

kOntrOla nad kOriŠtenjem predmeta zaŠtite

Članak 168. (1) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava može

kontrolirati korištenje predmeta zaštite za koje ima odobrenje Zavoda. (2) Korisnici predmeta zaštite dužni su davati udruzi

za kolektivno ostvarivanje prava podatke relevantne za to ostvarivanje te omogućiti uvid u odgovarajuću dokumentaciju.

(3) U ostvarivanju kontrole iz stavka 1. ovoga članka udrugama za kolektivno ostvarivanje prava mogu na zahtjev pružati pomoć u obavljanju kontrole nad korištenjem predmeta zaštite tijela državne uprave nadležna za poslove inspekcije, služba carine kao i nadležne policijske uprave ili policijske stanice.

(4) Na zahtjev autora, odnosno udruge za kolektivno ostvarivanje prava nadležna policijska uprava ili policijska stanica zabranit će održavanje priredbe na kojoj se koriste predmeti zaštite, ako priređivač nema odobrenje autora, odnosno udruge za kolektivno ostvarivanje prava.

pOslOvi zavOda u pOgledu kOlektivnOg Ostvarivanja prava

Članak 169. (1) Zavod izdaje odobrenje udrugama iz članka

157. ovoga Zakona. (2) Ministar će propisati stručna mjerila i postupak

izdavanja odobrenja iz stavka 1. ovoga članka. (3) Zavod vodi evidenciju udruga za kolektivno

ostvarivanje prava. (4) Zavod će opozvati odobrenje iz stavka 1. ovoga

članka ako udruga prestane udovoljavati propisanim mjerilima i ako teže i ponovljeno krši odredbe iz ovoga Zakona. U tom će slučaju Zavod prethodno pisanim putem upozoriti udrugu i dati joj rok od 30 dana za uklanjanje utvrđenih nepravilnosti.

(5) Rješenje o odobrenju obavljanja djelatnosti te opoziv odobrenja objavljuje se u službenom glasilu Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Opoziv odobrenja iz stavka 3. ovoga članka stupa na snagu tridesetog dana od dana objave. (6) Zavod obavlja inspekcijski nadzor nad radom

udruga koje obavljaju djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava.

inspekcijska OvlaŠtenja

Članak 170. (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora iz članka

169. stavka 6. ovoga Zakona državni službenik Zavoda zadužen za provedbu inspekcijskog nadzora (u daljnjem tekstu: inspektor) ovlašten je zahtijevati uvid u isprave

26

i poslovnu dokumentaciju koja se odnosi na obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava. (2) Ako inspektor u provođenju nadzora utvrdi da

udruga obavlja djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava protivno izdanom rješenju odnosno odredbama iz ovoga Zakona, rješenjem će narediti uklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti u određenom roku. (3)Ako u zadanom roku nedostaci i nepravilnosti ne

budu uklonjeni, inspektor podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz članka 191. ovoga Zakona ili opoziva odobrenje iz članka 169. stavka 4. ovoga Zakona.

(4) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka inspektor može podnijeti s obzirom na vrstu nalaza i neovisno o rješenjem zadanom roku za uklanjanje nedostataka.

(5) Poduzetim mjerama iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka inspektor je dužan obavijestiti ured državne uprave koji vodi upis udruge u registru udruga.

struČni i drugi pOslOvi zavOda

Članak 171. Zavod obavlja stručne, tehničke i administrativne

poslove vezane za osnivanje i rad Vijeća stručnjaka za naknade na području autorskog prava, odnosno srodnih prava te druge poslove iz svoje nadležnosti na tom području.

V. ZAŠTITA PRAVA U SLUČAJU POVREDE

pravO na zaŠtitu

Članak 172. (1) Nositelj prava iz ovoga Zakona koje mu je

protupravno povrijeđeno, ima pravo na zaštitu tog prava. (2) Ako nije što posebno propisano zakonom, pravo

na zaštitu iz stavka 1. ovoga članka ovlašćuje svojeg nositelja da od osobe koja je njegovo pravo povrijedila, ili njezinog sveopćeg slijednika, zahtijeva prestanak radnje koja to pravo vrijeđa i propuštanje takvih ili sličnih radnji ubuduće (prestanak uznemiravanja), popravljanje nanesene štete (naknada štete), plaćanje naknade za neovlašteno korištenje, plaćanje zakonom određenog penala, vraćanje ili naknađivanje svih koristi koje je bez osnove stekla od povrijeđenog prava (vraćanje stečenog bez osnove), utvrđenje učinjene povrede, kao i objavu pravomoćne presude kojom je sud, makar i djelomično, udovoljio zahtjevu usmjerenom na zaštitu prava iz ovoga Zakona.

(3) Uz izvornog nositelja prava iz ovoga Zakona, pravo na odgovarajuću zaštitu imaju i osobe koje su na temelju pravnog posla stekle izvedeno pravo iz tih prava, a sukladno sadržaju i naravi tog izvedenog prava.

(4) Pravo na zaštitu prelazi na nasljednike. (5) Postoji li više nositelja istog prava iz ovoga

Zakona svaki od njih ima pravo na zaštitu svojeg prava prema drugim nositeljima. (6) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka

primjenjuju se na odgovarajući način i kad prijeti opasnost povrede tih prava.

(7) Tvorevine nastale povredom prava iz ovoga Zakona ne uživaju zaštitu predviđenu ovim Zakonom. (8) Odredbe ovoga članka ne utječu na zahtjeve

predviđene drugim odredbama ovoga Zakona.

sOlidarnOst

Članak 173. (1) Kada je pravo iz ovoga Zakona povrijeđeno,

svaki od više nositelja istog prava može prema trećima zahtijevati zaštitu prava koje je povrijeđeno kao da je njegov jedini nositelj, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Predaju cijelog predmeta može od trećega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama. Kada osoba koja je povrijedila pravo ispuni zahtjeve jednog od više nositelja istog prava, njegova obveza prestaje i prema ostalim nositeljima istog prava. Ako je riječ o sudskom postupku koji je u tijeku, nositelji se istog prava smatraju jedinstvenim suparničarima. (2)Ako više osoba povrijedi zajedničkimdjelovanjem

neko od prava iz ovoga Zakona, njihova je odgovornost solidarna.

zaŠtita prava kOja se Ostvaruju kOlektivnO i dOkazivanje njihOve

pOvrede

Članak 174. (1) Udruge ovlaštene za kolektivno ostvarivanje

prava ovlaštene su u svoje ime pokretati i voditi sudske i upravne postupke za zaštitu onih prava iz ovoga Zakona koja ovlašteno kolektivno ostvaruju. (2) Kad udruga za kolektivno ostvarivanje dokaže

da je došlo do povrede prava iz ovoga Zakona koja ona ovlašteno kolektivno ostvaruje, nije potrebno utvrđivati povredu prava pojedinih nositelja koja se kolektivno ostvaruju.

zaŠtita tehniČkih mjera

Članak 175. (1) Osujećivanje učinkovitih tehničkih mjera koje

služe za zaštitu prava predviđenih ovim Zakonom predstavlja povredu tog prava osim ako ovim Zakonom nije drukčije posebno određeno. (2)Osujećivanje tehničkihmjerapredstavlja, poovom

Zakonu, također proizvodnja, uvoz, distribucija, prodaja, najam, oglašavanje prodaje ili najma, ili posjedovanje iz komercijalnih razloga tehnologije, računalnih programa, sredstava, proizvoda ili komponenti, ili pružanje usluga:

– koji se predstavljaju, oglašavaju ili se njima trguje iz razloga osujećivanja tehničkih mjera, ili

– koji imaju znatnije komercijalno značenje ograničeno na osujećivanje tehničkih mjera ili im je uporaba ograničena na osuje‑ćivanje tehničkih mjera,

– koji su prvenstveno sastavljeni, proizvedeni, prilagođeni ili izrađeni radi osujećivanja ili omogućavanja osujećivanja učinkovitih tehničkih mjera.

27

(3) Zahtjev se može podnijeti protiv osobe koja je znala ili morala znati da osujećuje ili omogućava osujećivanje tehničkih mjera. Smatra se da onaj koji postupa na način opisan u stavku 2. ovoga članka mora znati da osujećuje ili omogućava osujećivanje tehničkih mjera. (4) Tehničke mjere označavaju za potrebe ovoga

Zakona svaku tehnologiju, računalni program, sredstvo, proizvod ili komponentu koji su napravljeni da u uobičajenom djelovanju sprječavaju ili ograničavaju radnje koje nositelj prava iz ovoga Zakona nije dopustio. Tehničke mjere smatraju se učinkovitim kada nositelji prava iz ovoga Zakona korištenje svojih autorskih djela, odnosno svojih predmeta srodnih prava ograničavaju putem primjene kontrole pristupa ili zaštitnog postupka kao što je enkripcija, premetanje (scrambling) ili druga preinaka ili nadzor umnožavanja kojima se postiže cilj zaštite. (5) Odredbe ovoga članka ne primjenjuje se u svezi

računalnih programa.

zaŠtita pOdataka O upravljanju pravima

Članak 176. (1) Povredu autorskog prava i srodnih prava

propisanih ovim Zakonom čini i osoba koja zna da bez ovlaštenja: uklanja ili preinačuje podatke o upravljanju pravima u elektroničkom obliku, proizvodi, distribuira, uvozi radi stavljanja na tržište, emitira, priopćava javnosti ili stavlja na raspolaganje javnosti autorska djela i predmete srodnih prava s kojih su podaci o upravljanju pravima u elektroničkom obliku uklonjeni ili preinačeni bez ovlaštenja nositelja tog prava ako zna ili mora znati da time uzrokuje, omogućava, olakšava ili prikriva povredu prava iz ovoga Zakona. (2) Podaci o upravljanju pravima, po ovom Zakonu,

jesu podaci navedeni od strane nositelja prava kojima se identificira autorsko djelo odnosno predmet zaštite srodnog prava, nositelj prava, uvjeti uporabe odnosno korištenja djela, kao i brojke ili kodovi koji predstavljaju takve podatke ako su navedeni na primjerku autorskog djela ili predmeta srodnog prava iz ovoga Zakona ili se pojavljuju u svezi s njihovim priopćavanjem javnosti.

zahtjev za prestankOm pOvrede prava

Članak 177. (1) Nositelj prava iz ovoga Zakona čije je pravo

povrijeđeno može zahtijevati prestanak povrede i zabranu takve ili slične povrede ubuduće.

(2) Da bi ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka dovoljno je da se nositelj prava pozove na nj i dokaže da ga tuženik uznemirava. Ako tuženik tvrdi da ima pravo poduzimati ono što nositelja prava uznemirava, na njemu je da to dokaže.

zahtjev za pOpravljanjem Štete

Članak 178. Ako je povredom kojeg prava iz ovoga Zakona

nastala šteta, nositelj prava ima pravo zahtijevati njeno

popravljanje prema općim pravilima o popravljanju štete.

zahtjev za naknadOm zbOg neOvlaŠtenOg kOriŠtenja i zahtjev za kOristima steČenim neOvlaŠtenim kOriŠtenjem

Članak 179. (1) Ako je neovlaštenim korištenjem autorskog

djela ili predmeta srodnog prava povrijeđeno pravo nositelja prava iz ovoga Zakona, nositelj prava, odnosno udruga za kolektivno ostvarivanje odnosnih prava može zahtijevati naknadu koja je uobičajena za tu vrstu korištenja ili naknadu koja je propisana cjenikom iz članka 162. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Smatra se da je pravo koje se ostvaruje kolektivno povrijeđeno na način opisan u stavku 1. ovoga članka kada su autorsko djelo ili predmet srodnog prava korišteni bez ugovora ili bez odobrenja udruge za kolektivno ostvarivanje ili kada ugovor ili odobrenje nisu valjani.

(3) Ako je bespravnim korištenjem kojeg prava iz ovoga Zakona stečena neka korist, nositelj prava ima pravo zahtijevati ta‑ko stečenu korist prema općim pravilima o stjecanju bez osnove.

zahtjev za ObjavOm presude

Članak 180. Osoba čije je pravo iz ovoga Zakona povrijeđeno

ima pravo zahtijevati da pravomoćna presuda kojom se makar i djelomično udovoljilo zahtjevu usmjerenom na zaštitu tog prava bude objavljena u sredstvima javnog priopćavanja na trošak tuženika. Sud će na prijedlog tužitelja odlučiti u kojem će sredstvu javnog priopćavanja presuda biti objavljena te hoće li se objaviti cijela presuda ili njezin dio. Odluči li sud da se objavi samo dio presude mora se objaviti barem izreka kao i onaj dio presude iz kojeg je vidljivo o kakvoj se povredi radi i tko je povrijedio odnosno pravo.

zahtjev za uniŠtenjem, preinaČenjem ili predajOm primjeraka nastalih pOvredOm i sredstava kOjima je pOvreda pOČinjena

Članak 181. (1) Nositelj čije je isključivo pravo iz ovoga Zakona

povrije‑đeno ima pravo zahtijevati uništenje, odnosno preinačenje svih primjeraka koji su bespravno izrađeni ili stavljeni na tržište ili su namijenjeni stavljanju na tržište. (2) Umjesto mjere iz stavka 1. ovoga članka

onaj čije je pravo iz ovoga Zakona povrijeđeno ima pravo zahtijevati da mu kršitelj prava koji je u posjedu primjeraka iz stavka 1. ovoga članka, ili je njihov vlasnik, preda takve primjerke uz naknadu koja nemože biti viša od troškova njihove proizvodnje. (3) Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka odnose

se na arhitektonska djela samo ako postoji posebno opravdan razlog za njihovo uništenje odnosno predaju. (4) Ako su mjere iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka

u određenom slučaju nerazmjerne naravi i intenzitetu povrede, a povreda se može otkloniti na neki drugi

28

način, sudmože za takav slučaj odrediti druge potrebne mjere. U tom slučaju nositelju prava pripada barem naknada u iznosu koji ne može biti manji od onog koji bi dobio za ovlašteno korištenje odnosnog prava. (5) Mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose

se na odvojive dijelove primjeraka čija proizvodnja i stavljanje na tržište nisu bespravni. (6) Odredbe iz ovoga članka na odgovarajući način

primjenjuju se i na sredstva korištena ili namijenjena za izradu primjeraka kojima se čini povreda prava iz ovoga Zakona ili koja su isključivo ili pretežito namijenjena za to. (7) Odredbe iz ovoga članka neće se primjenjivati

ako bi uništenjem sredstava iz stavka 6. ovoga članka nastala veća šteta od štete koja je nastala povredom prava iz ovoga Zakona osim ako se radi o sredstvima koja su isključivo ili pretežito namijenjena za povredu prava iz ovoga Zakona. (8) Zahtjevi iz ovoga članka u odnosu na treće

poštene osobe zastarijevaju 3 godine od kad je nositelj prava saznao za bespravnu izradu predmeta, odnosno njihovo stavljanje na tržište, odnosno da su namijenjeni za stavljanje na tržište, a najkasnije za 5 godina od bespravne izrade, odnosno stavljanja na tržište.

zahtjev kOd pOvrede prava navOĐenja autOra i umjetnika izvOĐaČa

Članak 182. (1) Uz ostale zahtjeve predviđene ovim Zakonom,

autor i umjetnik izvođač čije ime, pseudonim ili neka druga umjetnička oznaka nisu navedeni prilikom korištenja autorskog djela odnosno izvedbe, ili su pogrešno ili nepotpuno navedeni, mogu zahtijevati od osoba koje koriste autorsko djelo ili izvedbu da ih naknadno odnosno ispravno navedu autorom ili umjetnikom izvođačem. (2) Odredbe prethodnog stavka se na odgovarajući

način primjenjuju kad se protivno zabrani pri korištenju autorskog djela odnosno izvedbe označi autor, odnosno umjetnik izvođač. (3) Autor odnosno umjetnik izvođač neće imati

pravo na zahtjeve iz ovoga članka ako se autorsko djelo odnosno izvedba koristi uz njihovo odobrenje, a način korištenja je takav da ne omogućava označavanje autora, odnosno umjetnika izvođača.

penal

Članak 183. (1) Onaj čije je imovinsko ili pravo iz poglavlja

3.3. Druga prava autora ovoga Zakona povrijeđeno namjerno ili krajnjom nepažnjom ima pravo zahtijevati naknadu u dvostrukom iznosu (penal) od ugovorene, a ako nije ugovorena od odgovarajuće uobičajene, od osobe koja je njegovo pravo povrijedila namjerno ili krajnjom nepažnjom. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ne može se

dokazivati da šteta nije nastala. (3) Ako je nastala šteta veća od penala iz stavka

1. ovoga članka, nositelj prava ovlašten je zahtijevati razliku do popravljanja potpune štete.

zastara

Članak 184. (1) Pravo na zaštitu prava iz ovoga Zakona ne

zastarijeva ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. (2) Zahtjevi iz ovoga Zakona koji su po svojoj naravi

obveznopravni, a za njih ovim Zakonom nije određen posebni zastarni rok, zastarijevaju prema općim pravilima o zastari.

privremene mjere

Članak 185. (1) Na prijedlog ovlaštene osobe koja učini

vjerojatnim da je pravo iz ovoga Zakona povrijeđeno ili da postoji neposredna opasnost od povrede tih prava, sud može odrediti osobito: – da se privremeno oduzmu ili isključe iz

prometa predmeti odnosno sredstva kojima se povređuje ta prava, ili koji služe za povredu tih prava, ili koji su nastali kao posljedica povrede tih, ili predmeti, odnosno sredstva koji mogu služiti kao dokazi o učinjenoj povredi tih prava,

– da se zabrani nastavljanje započetih radnji kojima bi se mogla nanijeti povreda tih prava ili da se zabrani nastavljanje radnji kojima se povređuju ta prava,

– da se zabrani održavanje priredbe na kojoj se bespravno koriste prava predviđenih ovim Zakonom.

(2) Sud će biti dužan donijeti predloženu privremenu mjeru ako druga strana na poziv suda, a po prijedlogu ovlaštene osobe, ne doprinese odgovarajuću ispravu ili drugi dokaz iz kojeg je vidljivo da ne vrijeđa odnosno pravo. (3) Postoji li opasnost da bi kasnije izvođenje

dokaza o povredi prava iz ovoga Zakona moglo biti otežano ili onemogućeno ili, ako postoji opasnost od nastanka teško nadoknadive štete ili, ako postoji opravdana opasnost da privremene mjere određene u stavku 1. ovoga članka neće biti učinkovite, sud će odrediti takve mjere, a da o tome prethodno ne obavijesti drugu stranu. (4) Na pitanja u svezi s određivanjem privremenih

mjera koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona kojim se uređuje ovrha.

carinske mjere

Članak 186. Na zahtjev nositelja autorskog prava, odnosno

srodnog prava ili udruge za kolektivno ostvarivanje prava iz ovoga Zakona koji učine vjerojatnim da bi uvozom, izvozom, odnosno prelaskom preko granične crte određene robe bila učinjena povreda prava iz ovoga Zakona, carinski će organi poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s posebnim carinskim propisima kojima

29

se uređuje postupanje s robom kojom se čini povreda prava intelektualnog vlasništva.

duŽnOst ObavjeŠĆivanja

Članak 187. (1) Svatko tko u svom poslovanju stekne saznanja

o povredi prava iz ovoga Zakona, dužan je na zahtjev nositelja prava, odnosno udruge koja se bavi kolektivnim ostvarivanjem tog prava, bez odgode dati sve obavijesti i dokaze o učinjenoj povredi, a naročito podatke o porijeklu bespravno izrađenih primjeraka i načinu njihova stavljanja na tržište. Obveza obavještavanja posebice se odnosi na davanje imena i adresa proizvođača, dobavljača ili prijašnjih vlasnika takvih primjeraka te podataka o količini umnoženih, distribuiranih, zaprimljenih ili naručenih bespravno izrađenih primjeraka. (2) U slučaju da osoba iz stavka 1. ovoga članka ne

pruži obavijesti i dokaze kojima raspolaže, odgovara za štetu koja zbog toga nastane. (3) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi

se na osobe koje bi u parničnom postupku imale pravo uskratiti svjedočenje ili davanje odgovora na pojedina pitanja.

VI. KAZNENE ODREDBE

1. Kaznena djela

pOvreda prava distributera enkriptiranOg satelitskOg signala

Članak 188. (1) Tko bez odobrenja ovlaštenoga distributera

enkriptiranoga satelitskoga signala proizvodi, uvozi, distribuira, iznajmljuje ili na drugi način stavlja na raspolaganje javnosti, odnosno pruža usluge postavljanja materijalnog ili nematerijalnog uređaja ili sustava za dekodiranje takva signala, ako zna ili je morao znati da taj uređaj ili sustav poglavito služi za dekodiranje enkriptiranoga satelitskoga signala, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora

do tri godine. (2) Ako je počinjenjem kaznenoga djela iz stavka

1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta, a počinitelj je postupao s ciljempribavljanja takve imovinske koristi ili prouzročenja takve štete, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do

pet godina. (3) Tko prima enkriptirani satelitski signal koji

je dekodiran bez odobrenja njegova ovlaštenoga distributera ili obavlja daljnju distribuciju takva signala, ako zna ili je morao znati da je takav signal neovlašteno dekodiran, kaznit će se novčanom kaznom. (4) Ako je počinjenjem kaznenoga djela iz stavka

3. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta, a počinitelj je postupao s

ciljempribavljanja takve imovinske koristi ili prouzročenja takve štete, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora

do 3 godine. (5) Predmeti koji su bili namijenjeni ili korišteni za

počinjenje kaznenoga djela ili su nastali počinjenjem kaznenoga djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka oduzet će se i uništiti.

2. Prekršaji

pOvreda autOrskOg prava i srOdnih prava

Članak 189. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00

kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: 1. bez odobrenja autora prvi put objavi ili prije objave otkrije javnosti sadržaj ili opis autorskog djela, ili se bez naznačivanja autora, osim ako je autor u pisanom obliku izjavio da ne želi biti naveden ili ako način javnog korištenja onemogućava navođenje autora, koristi autorskim djelom, ili bez odobrenja autora deformira, sakati ili na bilo koji drugi način izmijeni autorsko djelo, ili se njime koristi na način koji bi ugrožava ili bi mogao ugroziti čast ili ugled autora (članak 14.‑16.),

2. bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava ili udruge za kolektivno ostvarivanje autorskog prava reproducira, distribuira, skladišti ili poduzima druge radnje radi distribucije, ili na bilo koji način priopći javnosti ili preradi autorsko djelo, ili se njime koristi bez plaćanja naknade, ili se na drugi način protupravno koristi autorskim djelom (članak 18.‑33.),

3. distribuira ili posjeduje u komercijalne svrhe primjerak računalnog programa za koji zna ili ima razloga vjerovati da je to primjerak kojim je povrijeđeno tuđe pravo, distribuira ili posjeduje u komercijalne svrhe bilo koje sredstvo čija je jedina namjena olakšati neovlašteno uklanjanje tehničkog uređaja koji služi za zaštitu računalnog programa ili osujetiti rad toga uređaja (članak 112.),

4. bez navođenja imena, pseudonima ili neke druge oznake umjetnika izvođača, osim ako je umjetnik izvođač u pisanom obliku izjavio da ne želi biti naveden, ili ako način javnog korištenja onemogućava navođenje umjetnika izvođača, javno se koristi njegovom izvedbom, ili bez odobrenja umjetnika izvođača deformira, sakati ili na drugi način izmijeni izvedbu ili se koristi izvedbom na način koji ugrožava ili bi mogao ugroziti čast ili ugled umjetnika izvođača (članak 124.),

5. bez odobrenja umjetnika izvođača ili udruge za kolektivno ostvarivanje prava umjetnika izvođača fiksira njegove nefiksirane izvedbe,

30

reproducira, distribuira, skladišti ili poduzima druge radnje radi distribucije, iznajmi, javno prenese nefiksirane izvedbe, javno priopći s fonograma ili filma, javno prikaže, radiodifuzijski emitira ili reemitira njegove nefiksirane ili fiksirane izvedbe, stavi na raspolaganje javnosti, ili se na drugi način protupravno koristi njegovom izvedbom (članak 125.),

6. bez odobrenja proizvođača fonograma ili udruge za kolektivno ostvarivanje prava proizvođača fonograma reproducira, distribuira, skladišti ili poduzima druge radnje radi distribucije, iznajmi, stavi na raspolaganje javnosti ili se na drugi način protupravno koristi njegovim fonogramom (članak 133.),

7. bezodobrenja filmskogproducenta ili ovlaštenog distributera na kojeg je filmski producent prenio svoje pravo reproducira, distribuira, skladišti ili poduzima druge radnje radi distribucije, iznajmi, javno prikaže, stavi na raspolaganje javnosti ili se na drugi način protupravno koristi izvornikom filma ili njegovim umnoženim primjercima (članak 139.),

8. bez odobrenja organizacije za radiodifuziju reemitira njezina emitiranja bežično i putem žice, reproducira, distribuira, skladišti ili poduzima druge radnje radi distribucije, javno priopći radiodifuzijskim emitiranjem uz plaćanje ulaznice, stavi na raspolaganje javnosti ili se na drugi način protupravno koristi fiksacijama njezinih emitiranja (članak 143.),

9. bez odobrenja ovlaštenoga distributera enkriptiranoga satelitskog signala, proizvede, stavi u promet, distribuira, iznajmi, učini dostupnim javnosti, montira ili prilagodi uređaj ili sustav za dekodiranje enkriptiranoga satelitskog signala, ili prima enkriptirani satelitski program koji je neovlašteno dekodiran ili se na drugi način protupravno koristi enkriptiranim satelitskim signalom (članak 188.),

10. bez odobrenja nakladnika i bez plaćanja naknade nakladniku fotokopira za privatno ili drugo vlastito korištenje njegova pisana izdanja (članak 145.),

11. bez odobrenja proizvođača baze podataka reproducira, distribuira, iznajmi, stavi na raspolaganje javnosti, priopći javnosti ili se na drugi način protupravno koristi njegovim bazama podataka (članak 149.),

12. osujećuje tehničke mjere za zaštitu autorskog prava i srodnih prava (članak 175.),

13. uklanja ili preinačuje podatke o upravljanju autorskim pravom i srodnim pravima u elektroničkom obliku (članak 176.).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi. (3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će

se novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna fizička osoba uključivši obrtnika i trgovca pojedinca.

(4) Predmeti koji su nastali počinjenjem prekršaja iz stavka 1. ovoga članka oduzet će se i uništiti, a predmeti koji su bili namijenjeni ili korišteni za počinjenje prekršaja iz stavka 1. ovoga članka oduzet će se. (5) Pravnoj osobi, fizičkoj osobi uključivši obrtnika

i trgovca pojedinca koji prekršaje iz stavka 1. ovoga članka počine u obavljanju djelatnosti može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova djelatnosti kojima se povrjeđuje autorsko ili srodno pravo u trajanju do jedne godine ako je počinjeni prekršaj naročito težak zbog načina izvršenja, posljedica djela, povrata počinitelja ili drugih okolnosti počinjenog prekr‑šaja koje ga čine naročito teškim.

nedOstavljanje pOdataka udruzi za kOlektivnO Ostvarivanje prava

Članak 190. (1) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 30.000,00

kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako udruzi za kolektivno ostvarivanje prava iz ovoga Zakona ne dostavi potpune podatke o korištenju prava koje ta udruga kolektivno ostvaruje, u roku od 15 dana od dana korištenja prava, osim ako pravnim poslom nije drukčije ugovoreno. (2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će

se novčanom kaznom od 1.000.00 do 5.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi. (3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će

se novčanom kaznom od 1.000.00 do 5.000,00 kuna fizička osoba uključivši obrtnika i trgovca pojedinca.

neOvlaŠtenO kOlektivnO Ostvarivanje prava

Članak 191. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00

kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava iz ovoga Zakona obavlja bez odobrenja nadležnog tijela ili protivno tom odobrenju. (2) Odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se

novčanom kaznom od 1.000.00 do 5.000,00 kuna.

prekrŠaji pOČinjeni radi stjecanja imOvinske kOristi

Članak 192. (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00

kuna kaznit će se pravna osoba, ako je prekršaje iz ovoga Zakona počinila radi stjecanja imovinske koristi. (2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će

se novčanom kaznom od 4.000.00 do 10.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi. (3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će

se novčanom kaznom od 4.000.00 do 10.000,00 kuna fizička osoba uključivši obrtnika i trgovca pojedinca.

31

zastara

Članak 193. Za prekršaje iz ovoga Zakona prekršajni postupak

se ne može pokrenuti nakon isteka tri godine od dana kada je prekršaj počinjen, a izrečene kazne zbog učinjenih prekršaja ne mogu se izvršiti nakon isteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju.

VII. PODRUČJE PRIMJENE ZAKONA

OpĆenitO

Članak 194. (1) Zaštićeni su po ovom Zakonu, autori i nositelji

srodnih prava koji su državljani Republike Hrvatske ili imaju svoje sjedište u Republici Hrvatskoj. (2) Jednako kao osobe iz stavka 1. ovoga članka,

zaštićene su strane fizičke ili pravne osobe (stranci) u okviru obveza što ih je Republika Hrvatska prihvatila na temelju međunarodnih ugovora ili na temelju stvarne uzajamnosti. Dok se ne dokaže suprotno smatra se da stvarna uzajamnost postoji.

(3) Bez obzira na odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka zaštićeni su po ovom Zakonu stranci:

1. u pogledu autorskih djela pisanih na hrvatskom jeziku,

2. u pogledu moralnih prava ‑ u svakom slučaju, 3. u pogledu prava slijeđenja i prava na bazama

podataka kao predmetu zaštite srodnih prava na temelju stvarne uzajamnosti.

(4) Ne šteteći odredbama stavka 2. i 3. ovoga Zakona stranac neće imati u Republici Hrvatskoj veću zaštitu nego što je ima u državi čiji je državljanin ili u kojoj ima svoje sjedište, ako osobe iz stavka 1. ovoga članka ima u državi stranca manju zaštitu nego što joj je priznata ovim Zakonom.

autOri

Članak 195. Uz osobe iz članka 194. stavka 2. i 3. ovoga Zakona,

zaštićeni su po ovom Zakonu i strani autori: 1. koji imaju uobičajeno boravište u Republici

Hrvatskoj. 2. u pogledu arhitektonskih djela sagrađenih na

teritoriju Republike Hrvatske i djela likovnih umjetnosti koja su čvrsti sastavni dijelovi nekretnine koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske.

umjetnici izvOĐaČi

Članak 196. Uz osobe iz članka 194. stavka 2. i 3. ovoga Zakona,

zaštićeni su po ovom Zakonu i strani umjetnici izvođači, sukladno članku 194. stavku 4. ovoga Zakona koji imaju uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj.

prOizvOĐaČi fOnOgrama i filmski prOducenti

Članak 197. Uz osobe iz članka 194. stavka 2. i 3. ovoga

Zakona, zaštićeni su, sukladno članku 194. stavku 4. po ovom Zakonu i strani proizvođači fonograma i filmski producenti, ako je njihov fonogram odnosno videogram prvi puta fiksiran u Republici Hrvatskoj.

Organizacije za radiOdifuziju

Članak 198. Uz osobe iz članka 194. stavka 2. i 3. ovoga Zakona

sukladno članku 194. stavku 4. ovoga Zakona, zaštićene su po ovom Zakonu strane organizacije za radiodifuziju koje prenose svoja emitiranja preko odašiljača koji su na teritoriju Republike Hrvatske.

uspOreĐivanje rOkOva trajanja

Članak 199. (1) Za strane autore, koji su zaštićeni po ovom

Zakonu, vrijede rokovi trajanja tih prava iz ovoga Zakona, s tim da istječu najkasnije na dan kada istječe zaštita u državi čiji su državljani i ne mogu biti dulji od rokova predviđenih ovim Zakonom u sklopu. (2) U opsegu primjene međunarodnih obveza, za

strane nositelje srodnih prava, koji su zaštićeni po ovom Zakonu, vrijede rokovi trajanja odnosnih prava iz ovoga Zakona, s tim da istječu najkasnije na dan kada istječe zaštita u državi čiji su državljani ili gdje imaju sjedište i nemogu biti dulji od rokova predviđenih ovim Zakonom.

pOsebne Odredbe za priOpĆavanje javnOsti putem satelita

Članak 200. (1) Zaštićeni su po ovom Zakonu strani autori i

nositelji srodnih prava, sukladno članku 194. stavku 4. ovoga Zakona, čije je autorsko djelo ili predmet srodnih prava priopćeno javnosti putem satelita, ako se u Republiku Hrvatsku unesu, pod nadzorom i odgovornošćuorganizacije za radiodifuziju, odgovarajući programski signali u neprekinuti komunikacijski lanac koji vodi do satelita i natrag na zemlju.

(2) Zaštita, po ovom Zakonu, postoji ako nije ispunjen uvjet iz stavka 1. ovoga članka, ali: 1. se u Republici Hrvatskoj nalazi zemaljska odašiljačka postaja iz koje se odašiljaju programski signali, ili

2. organizacija za radiodifuziju koja je naručila priopćavanje javnosti preko satelita ima svoje sjedište u Republici Hrvatskoj.

OsObe bez drŽavljanstva (apatridi)

Članak 201. (1) Autori i nositelji srodnih prava, koji nemaju

državljanstvo ili ga se ne može utvrditi, jednako su zaštićeni po ovom Zakonu, kao državljani Republike

32

Hrvatske, ako u njoj imaju svoje uobičajeno boravište. (2) Ako nemaju uobičajeno boravište u Republici

Hrvatskoj jednako su zaštićeni kao državljani države u kojoj imaju svoje uobičajeno boravište.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Odredba O primjeni zakOna na prava nastala prije njegOva stupanja na snagu

Članak 202. (1) Ovaj se Zakon primjenjuje na sva autorska

djela, sve izvedbe umjetnika izvođača i sva emitiranja organizacija za radiodifuziju u pogledu kojih prava nisu prestala do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ovaj se Zakon primjenjuje na fonograme i na njima snimljene izvedbe, ako od fiksacije odnosno zakonitog izdanja ili od zakonitog priopćavanja javnosti fonograma nije proteklo pedeset godina računajući od početka kalendarske godine u kojoj je stupio na snagu ovaj Zakon.

(3) Ovaj se Zakon primjenjuje na videograme i izdanja nakladnika kao predmete zaštite srodnih prava koji su prvi put fiksirani odnosno prvi put zakonito izdani nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Ovaj se Zakon primjenjuje na baze podataka kao predmete zaštite srodnih prava koje su bile proizvedene nakon 1. siječnja 1983. (5) Sva prava stečena prije stupanja na snagu

ovoga Zakona, uključujući prava stečena na temelju članka 19.‑23. Zakona o autorskom pravu (»Narodne novine«, br. 9/99., 76/99., 127/99. i 67/01.) ostaju netaknuta, a tarife udruga za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava (cjenici) primjenjuju se i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Na autorska djela koja nastanu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona u okviru radnog odnosa nastalog na temelju ugovora o radu zaključenog prije stupanja na snagu ovoga Zakona, primjenjivat će se tri godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odredbe Zakona o autorskompravu (»Narodne novine«, br. 9/99., 76/99., 127/99. i 67/01.).

(7) Svi pravni poslovi sklopljeni nakon stupanja na snagu ovoga Zakona koji nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona o autorskom pravu u pravnom prometu ništavi su, ako se njihov sadržaj ne može podvesti pod odredbe ovoga Zakona o autorskom pravu u pravnom prometu.

(8) Udruge za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava dužne su podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 157. ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

pOsebna Odredba O raČunalnim prOgramima i bazama pOdataka

Članak 203. Odredbe iz ovoga Zakona o računalnim programima

i bazama podataka primjenjuju se i na računalne programe i baze podataka koji su stvoreni prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ako se time ne zadire

u ugovore koji su sklopljeni i prava koja su stečena prije tog dana.

pOstupci u tijeku

Članak 204. Postupci zaštite prava propisani člankom od 177.

do 182. ovoga Zakona, koji su pokrenuti do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se sukladno propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

pOdzakOnski prOpisi

Članak 205. (1) Ministar će donijeti: 1. pravilnik iz članka 169. stavka 2. ovoga Zakona o struč‑nim mjerilima i postupku izdavanja odobrenja za obavljanje dje-lat-nosti kolektivnog ostvarivanja prava,

2. pravilnik iz članka 164. stavka 8. ovoga Zakona o naknadama za rad Vijeća stručnjaka i poslovnik o radu Vijeća stručnjaka u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a mjere iz članka 98. stavak 2. ovoga Zakona odredit će u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Pravilnike i mjere iz stavka 1. ovoga članka ministar donosi uz prethodno mišljenje Zavoda.

Obveza dOstave OpĆeg ObraČuna

Članak 206.

Udruge za kolektivno ostvarivanje prava dužne su Zavodu dostaviti prvi revidirani opći obračun raspodjele iz članka 167. stavka 8. ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

prestanak prOpisa

Članak 207. (1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje

važiti Zakon o autorskom pravu (»Narodne novine«, br. 53/91., 58/93., 9/99. – pročišćeni tekst, 76/99., 127/99. i 67/01.) i Zakon o izdavačkoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 28/83.).

(2) Podzakonski propisi koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjivat će se do donošenja podzakonskih propisa prema ovom Zakonu, ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom.

stupanje zakOna na snagu

Članak 208. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana

objave u »Narodnim novinama«.

33

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA*

Članak 1. U Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima

(»Narodne novine«, br. 167/03.) u članku 4. stavak 2. mijenja se i glasi: »(2) Odredbe iz ovoga Zakona o definicijama

pojedinih autorskih imovinskih prava, o pravu na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito korištenje, o pravu na naknadu za javnu posud- bu, kao i o iscrpljenju prava distribucije, iznimkama i ograničenjima autorskih prava, početku tijeka i učincima isteka rokova trajanja autorskog prava, autorskom pravu u pravnom prometu te o odnosu autorskog prava i prava vlasništva primjenjuju se na odgovarajući način i za srodna prava, ako za njih nije što posebno određeno ili ne proizlazi iz njihove pravne naravi.«

Članak 2. Učlanku8.stavku2. točki1. riječ:»standardi«brišese.

U stavku 3. druga rečenica mijenja se i glasi: »Naknada se koristi za poticanje odgovarajućeg umjet‑ ničkog i kulturnog stvaralaštva pretežno nekomercijalne naravi i kulturne raznolikosti u odgovarajućem umjetničkom i kulturnom području sukladno članku 167.a stavku 1. ovoga Zakona.«

Članak 3. U članku 20. stavku 2. riječi: »na području Republike

Hrvatske« zamjenjuju se riječima: »na području neke od država članica Europske unije, odnosno države stranke ugovornice Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru«.

Članak 4. U članku 32. stavku 5. točki 1. i 3. riječ:

»naprava« zamjenjuje se riječju: »uređaja«. U točki 2. riječi: »zvuka ili slike« zamjenjuju se riječima: »zvuka, slike ili teksta«. Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi: »(8) Odgovarajuća naknada iz ovoga članka je

pravična naknada pri čemu se uzima u obzir vjerojatna šteta koja autoru nastaje kada se njegovo djelo bez njegovog odobrenja reproducira za privatno ili drugo vlastito korištenje, primjenu tehničkih mjera zaštite te druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na pravilno odmjeravanje oblika i iznosa odgovarajuće naknade.«

Članak 5. U članku 39. stavku 1. riječi: »stavka 1.« brišu se.

Članak 6. U članku 44. stavku 5. dodaje se rečenica

ko ja g las i : »U s luča ju sumn je , u d rug im slučajevima pravni posao kojim se raspolaže autorskim pravom treba tumačiti u korist autora.« U stavku 6. riječ: »iskorištenja« zamjenjuje se riječju: »iskorištavanja«.

Članak 7. U članku 52. stavku 3. riječ: »korištenja« zamjenjuje

se riječju: »iskorištavanja«.

Članak 8. U članku 86. iza riječi: »koji je« dodaje se riječ: »u«.

Članak 9. U članku 98. u stavku 1. riječ: »tehnoloških«

zamjenjuje se riječju: »tehničkih«. Stavak 2. mijenja se i glasi: »(2) Ako autori, odnosno druge osobe koje su

primijenile tehničke mjere zaštite pristupa autorskom djelu ili korištenja autorskog djela ili koje imaju ovlast i moguć‑nosti otkloniti ih, ne postupe u skladu s odredbama iz stavka 1. ovoga članka, osoba koja tvrdi da je na temelju neke od odredaba iz članka 82.‑87. ovoga Zakona ovlaštena koristiti se autorskim djelom bez autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez plaćanja naknade, može podnijeti tužbu protiv autora odnosno druge osobe koja je primijenila tehničke mjere ili koja ima ovlast i mogućnost otkloniti ih, u kojoj zahtijeva omogućavanje pristupa autorskom djelu i njegovo korištenje u skladu s ograničenjem iz nekog od članaka 82.‑87. ovoga Zakona. Tužitelj je u tužbi dužan dokazati da su ispunjene pretpostavke iz članka 80. ovoga Zakona.« Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: »(3) Bez obzira na odredbe iz stavka 2. ovoga

članka, osoba koja tvrdi da je na temelju neke od odredaba iz članka 82.‑87. ovoga Zakona ovlaštena koristiti se autorskim djelom bez autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez plaćanja naknade ili autor, odnosno druga osoba koja je primijenila tehničke mjere zaštite pristupa ili korištenja autorskih djela ili koja ima ovlast i mogućnosti otkloniti ih, mogu od Vijeća stručnjaka iz članka 164. ovoga Zakona zatražiti posredovanje u pogledu pristupa autorskom djelu i njegovog korištenja u skladu s ograničenjem iz nekog od članaka 82.‑87. ovoga Zakona. Vijeće stručnjaka će obaviti posredovanje u skladu s odredbama iz članka 163. ovoga Zakona.« D o s a d a š n j i s t a v a k 3 . p o s t a j e s t a v a k 4 .

*NN 79/2007 (u primjeni od 07.08.2007.)34

U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 5., riječ: »odberu« zamjenjuje se riječju: »odaberu«. Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi: »(6) Nositelj prava odnosno druga osoba koja je

primijenila tehničkemjere ili koja ima ovlast i mogućnosti otkloniti ih, mora, s ciljem osiguranja učinkovite primjene stavka 1. ovoga članka, jasno i vidljivo na svakom primjerku autorskog djela proizvedenom ili uvezenom u gospodarske svrhe, označiti primjenu tehničkih mjera, navodeći podatke o tehničkoj mjeri i njezinim učincima te svoje ime i kontakt adresu.«

Članak 10. U članku 109. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Odredbe iz članka 20. ovoga Zakona o iscrpljenju prava distribucije primjenjuju se na odgovarajući način na računalne programe.«

Članak 11. U članku 128. stavku 1., članku 136., i članku

141. riječ: »primjerenu« zamjenjuje se riječju: »odgovarajuću«.

Članak 12. U članku 143. stavku 2. riječ: »distributer«

zamjenjuje se riječju: »operator«.

Članak 13. U članku 145. stavku 1. iza riječi: »pravo na« dodaje

se riječ: »odgovarajuću«.

Članak 14. U članku 163. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Vijeće stručnjaka obavlja i posredovanje u pogledu sklapanja ugovora o kabelskoj retransmisiji između organizacija za radiodifuziju i kabelskih operatora, te posredovanje u pogledu omogućavanja pristupa autorskom djelu i njegovog korištenja u skladu s ograničenjem iz nekog od članaka 82.‑87. ovoga Zakona, između osobe koja tvrdi da je na temelju ovoga Zakona ovlaštena koristiti se autorskim djelom bez autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez plaćanja naknade i autora, odnosno druge osobe koja je primijenila tehničkemjere zaštite pristupa ili korištenja autorskih djela ili koja imaovlast imogućnosti otkloniti ih.« U stavku 2. ri ječi: »kabelskom reemitiranju« zamjenjuju se riječima: »kabelskoj retransmisiji«. Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: »(4) Odredbe iz stavaka 2. i 3. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na obavljanje posredovanja iz stavka 1. ovoga članka, u pogledu omogućavanja pristupa autorskom djelu i njegovog korištenja u skladu s ograničenjem iz nekog od članaka 82.‑87. ovoga Zakona.«

Članak 15. U članku 164. stavku 7. brojka: »7.« zamjenjuje se

brojkom: »6.«.

Članak 16. Učlanku167.stavku3.riječ:»samo«brišese,aizariječi:

»članka« dodaju se riječi: »i odredbama ovoga Zakona«. U stavku 5. dodaju se dvije rečenice koje glase: »U ukupne troškove udruge uračunavaju se i sredstva utrošena na unapređenje sustava ostvarivanja i zaštite autorskog i srodnih prava. Tijela udruge mogu, izvan ovakoodređenih ukupnih troškova, odlučiti da se iz ukup‑ nih sredstava naplaćenih naknada najviše 3% utroši na mjere usmjerene protiv piratstva i krivotvorenja te druge mjere usmjerene na podizanje razine svijesti o vrijednosti autorskog i srodnih prava.«

Članak 17.

Iza članka 167. dodaje se naslov i članak 167.a koji glase: »POTICANJE STVARALAŠTVA I KULTURNE

RAZNOLIKOSTI«. Članak 167.a

(1) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava dužna je u punomoćima o zastupanju sa svojim članovima te umeđunarodnim ugovorima o uzajamnom zastupanju predvidjeti izdvajanja u fond za poticanje odgovarajućeg umjetničkog i kulturnog stvaralaštva pretežno nekomercijalne naravi i kulturne raznolikosti u odgovarajućem umjetničkom i kulturnom području, kojeg je dužna predvidjeti u pravilima iz članka 167. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona. Prihod fonda nije dopušteno koristiti u druge svrhe, kao što su troškovi iz članka 167. stavka 5. ovoga Zakona. (2) Ukupna sredstva naplaćenih naknada koja

tijekom razdoblja od 5 godina nisu raspodijeljena zbog opravdane nemogućnosti utvrđivanja nositelja prava il i predmeta zaštite, udruga je također dužna izdvojiti u fond iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Bez obzira na izdvajanja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, udruga je dužna 30% sredstava naplaćenih naknada prikupljenih na ime prava na nak‑ nadu za reproduciranje za privatno ili drugo vlastito korištenje iz članka 32., članka 128. stavka 1., članka 136., članka 141., te članka 145. stavka 1. ovoga Zakona izdvojiti u fond iz stavka 1. ovoga članka.

(4) O raspodjeli sredstava iz fonda iz stavka 1. ovoga članka odlučuje kolektivno tijelo udruge određeno statutom udruge, te o tome izvještava skupštinu udruge u skladu sa statutom udruge. Izvješće o izdvajanju u fond iz stavka 1. ovoga članka, kao i o raspodjeli sredstava iz tog fonda, udruga je dužna dostaviti Zavodu i Ministru kulture na kraju svake godine za prethodnu godinu. Udruga je dužna raspodjelu sredstava izvršiti isključivo u svrhu poticanja odgovarajućeg umjetničkog i kulturnog stvaralaštva pretežito nekomercijalne naravi i kulturne raznolikosti u odgovarajućem umjetničkom i kulturnom području.«

35

Članak 18. U članku 181. stavku 4. u prvoj rečenici, iza

riječi: »sud može« stavlja se zarez i dodaju riječi: »u granicama tužbenog zahtjeva,«.

Članak 19. Naslov iznad članka 185. mijenja se i glasi:

»privremene mjere zbOg pOvrede prava«. Članak 185. mijenja se i glasi:

»(1) Na zahtjev nositelja prava iz ovoga Zakona koji učini vjerojatnim da mu je pravo povrijeđeno ili da prijeti opasnost od povrede, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje povrede, a osobito: – naložit i prot ivniku osiguranja da prestane odnos‑no odustane od radnji kojima se povređuje pravo iz ovoga Zakona; ovaj nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi povrijedile pravo iz ovoga Zakona; – odrediti oduzimanje ili isključenje iz prometa proizvoda kojima se protupravno povređuje pravo iz ovogaZakona.

(2) Na zahtjev nositelja prava iz ovoga Zakona koji učini vjerojatnim da mu je pravo povrijeđeno u obavljanju gospodarske djelatnosti s cil jem pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi, te da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva šteta, pored privremenih mjera iz stavka 1. ovoga članka, sud može odrediti i oduzimanje pokretnina ili nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja koje nisu u neposrednoj vezi s povredom, kao i zabranu raspolaganja sredstvima na računu kod financijskih institucija i raspolaganja drugom imovinom.

(3) Radi određivanja i provedbe privremene mjere iz stavka 2. ovoga članka sudmože zahtijevati od protivnika osiguranja ili drugih osoba koje time raspolažu, dostavu bankovnih, financijskih i drugih ekonomskih podataka, ili pristup drugim potrebnim podacima i dokumentima.Sud jedužanosigurati čuvanje tajnosti ovih podataka, te zabraniti svaku zlouporabu ovih podataka.

(4) Privremena mjera iz stavka 1. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremenamjera neće biti učinkovita, ili da prijeti opasnost od nastanka nenadoknadive štete. Privremena mjera iz stavka 2. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremenamjera neće biti učinkovita ili da je s obzirom na osobito teške okolnosti povrede to potrebno. Ako je privremenamjera izrečenabezobavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.

(5) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja

predlagateljuosiguranja,ovisnootomekojikasnije istječe. (6) Na pitanja koja nisu uređena u ovom

članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona. (7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja

na mogućnost određivanja privremenih mjera prema drugim odredbama ovoga Zakona i odredbama Ovršnog zakona.«

Članak 20. Iza članka 185. dodaju se naslovi i članci 185.a,

185.b i 185.c koji glase: »privremene mjere za Osiguranje

dOkaza«.

Članak 185.a (1) Na zahtjev nositelja prava iz ovoga Zakona

koji učini vjerojatnim da mu je pravo povrijeđeno il i da prijeti opasnost od povrede, sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja dokaza.

(2 ) Pr i v remenom mje rom iz s tavka 1 . ovoga č lanka sud može osob i to odred i t i : – izradu detaljnog opisa robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje pravo iz ovoga Zakona, uz ili bez uzimanja primjeraka, – oduzimanje robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje pravo iz ovoga Zakona, – oduzimanje materijala i sredstava što su upotrijebljeni za izradu i distribuciju robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje pravo iz ovoga Zakona, te dokumentacije koja se na to odnosi. (3) Privremena mjera iz ovoga članka se može

izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da prijeti opasnost od uništenja dokaza ili od nastanka nenadoknadive štete. Ako je privremena mjera iz ovoga članka izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja. (4) U rješenju kojim se određuje privremena mjera

sud ćeodrediti i trajanje temjere, a ako jemjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih, odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe. (5) Na pitanja koja nisu uređena u ovom

članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona. (6) Odredbe ovoga članka ne utječu na mogućnost

suda da naloži mjere za osiguranje dokaza u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku.

pribavljanje dOkaza tijekOm parniČnOg pOstupka

Članak 185.b (1) Kada se stranka u parničnom postupku poziva

na dokaz i tvrdi da se on nalazi kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da

36

podnese taj dokaz, ostavljajući joj za to određeni rok. (2) Kada nositelj prava iz ovoga Zakona kao

tužitelj u tužbi tvrdi da se dogodila povreda prava iz ovoga Zakona u obavljanju gospodarske djelatnosti radi stjecanja gospodarske ili ekonomske koristi i tijekom postupka učini to vjerojatnim, te kada se u postupku poziva na bankovne, financijske ili slične ekonomske dokumente, isprave i slične dokaze i tvrdi da se oni nalaze kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese te dokaze, ostavljajući joj za to određeni rok.

(3 ) Kada s t ranka ko ja je pozvana na podnošenje dokaza poriče da se dokaz nalazi kod nje ili pod njezinom kontrolom, sud može radi utvrđivanja te činjenice izvodit i dokaze.

(4) U pogledu prava stranke da uskrati podnošenje d o k a z a n a o d g o v a r a j u ć i s e n a č i n primjenjuju odredbe iz Zakona o parničnom postupku o pravu na uskratu sv jedočenja. (5) Sud će, s obzirom na sve okolnosti, po svom

vlastitom uvjerenju cijeniti od kakva je značenja to što stranka kod koje se dokaz nalazi neće postupiti po rješenju suda kojim joj se nalaže da podnese dokaz ili protivnouvjerenju sudaporičedasedokaznalazi kodnje. (6) Protiv odluke suda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka

nije dopuštena posebna žalba.

HITNOST I PRIMJENA ODREDABA DRUGIH ZAKONA

Članak 185.c (1) Postupak zbog povrede prava iz ovoga

Zakona je hitan. (2) Na postupke zbog povrede prava iz ovoga

Zakona primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku odnosno Ovršnog zakona.«

Članak 21. Naslov iznad članka 187. mijenja se i glasi:

»ZAHTJEV ZA DOSTAVOM PODATAKA«. Članak 187. mijenja se i glasi: »(1) Nositelj prava iz ovoga Zakona koji je

pokrenuo parnični postupak za zaštitu prava u s luča ju povrede može zaht i jeva t i dos tavu podataka o podrijetlu i distribucijskim kanalima robe ili usluga kojima se povređuje njegovo pravo. (2) Zahtjev iz članka 1. se može postaviti u

ob l i ku tužbe i l i p r i v remene mje re p ro t i v : – o s o b e k o j a j e t u ž e n a u p a r n i č n om p o s t u p k u i z s t a v k a 1 . o v o g a č l a n k a , – osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti posjeduje robu za koju se sumnja da se njome povređuje pravo iz ovoga Zakona, – osobe koja u obavljanju svoje gospodarske dje latnost i da je usluge za koje se sumnja da se njima povređuje pravo iz ovoga Zakona, – osobe koje u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti daju usluge koje se koriste u radnjama za koje se

sumnja da se njima povređuje pravo iz ovoga Zakona, – osobe koja je od jedne od navedenih osoba označena kao osoba koja sudjeluje u proizvodnji ili distribuciji roba ili davanju usluga za koje se sum‑ nja da se njima povređuje pravo iz ovoga Zakona. (3) Zahtjev iz članka 1. se može postaviti i kao

prvi zahtjev u stupnjevitoj tužbi, ako je osoba protiv koje se postavlja tuženik i u glavnom zahtjevu.

(4) Zahtjev za dostavom podataka o podrijetlu roba i distribucijskim kanalima roba ili usluga iz stavka 1. ovoga članka može obuhvaćati osobito: – podatke o imenima i adresama proizvođača i distributera, dobavljača i drugih prijašnjih posjednika robe, odnosno davatelja usluga, kao i prodavača na veliko i prodavača namalo kojima je ta roba namijenjena, – podatke o količinama proizvedene, izrađene, isporučene, primljene ili naručene robe ili usluga, kao i cijenama ostvarenim za odnosnu robu i usluge.

(5) Osoba prema kojoj je postavljen zahtjev na dostavu podataka iz ovoga članka može odbiti dostavu tih podataka iz istih razloga iz kojih se prema pravilima Zakona o parničnom postupku može uskratiti svjedočenje. Ako odbije dostavu podataka bez opravdanog razloga, odgovara za štetu u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima. (6) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na

propise o načinu korištenja povjerljivih podataka u građanskim i kaznenim postupcima, na propise kojima se uređuje odgovornost za zlouporabu prava na dobivanje podataka, te na propise kojima se uređuje obrada i zaštita osobnih podataka. (7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na odred‑

be iz članka 185.a i 185.b ovoga Zakona kojima se uređuje pribavljanje dokaza.«

Članak 22. U članku 189. stavku 1. točki 1. iza riječi: »na

način koji«, riječ: »bi« briše se. U točki 5. riječ: »filma« zamjenjuje se riječju: »videograma«. U točki 7. riječi: »izvornikom filma« zamjenjuju se riječju: »videogramom«. U stavku 3. riječi: »uključivši obrtnika i trgovca pojedinca« brišu se.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: »(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna fizička osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekršaj počinile u vezi s obav‑ljanjem svog obrta, odnosno samostalne djelatnosti.« Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Članak 23. Iza članka 189. dodaje se naslov i članak 189.a

koji glase: »POVREDA PROVEDBE OGRANIČENJA AUTORSKOG PRAVA I SRODNIH PRAVA«.

37

Članak 189.a (1) Novčanom kaznom od 5.000, 00 do 50.000,

00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: 1. osobama kojima je po odredbama članka 82. – 87. ovoga Zakona dopušteno korištenje autorskog djela ili predmeta srodnih prava i koje su dokazale da su ispunjene pretpostavke iz članka 80. ovoga Zakona, ne omogući način na osnovu kojeg ćemoći koristiti autorsko djelo ili predmet srodnih prava u skladu s ograničenjima iz članka 82.‑87. ovoga Zakona (članak 98. stavak 1.). 2. na primjerku autorskog djela ili predmeta srodnih prava proizvedenom ili uvezenom u gospodarske svrhe neoznači primjenu tehničkihmjera (članak98. stavak6.). (2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka

kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi. (3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka k a z n i t ć e s e n o v č a n o m k a z n o m o d 1.000,00 do 5.000,00 kuna fiz ička osoba. (4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit

će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna fizička osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekršaj počinile u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.«

Članak 24. U članku 190. stavku 1. brojka: »3.000,00«

zamjenjuje se brojkom: »5.000,00«. U stavku 3. riječi: »uključivši obrtnika i trgovca pojedinca« brišu se.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: »(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 kuna fizička osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekršaj počinile u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.«

Članak 25. U članku 192. stavku 3. ri ječi: »uključivši

ob r t n i ka i t r govca po j ed i n ca« b r i š u se . Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: »(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 100.000,00 kuna fizička osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekršaj počinile u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.«

Članak 26. Iza članka 192. dodaje se naslov i članak 192.a

koji glase: »OŠTEĆENIK«. Članak 192.a Oštećenik u kaznenom i prekršajnom postupku je

osoba koja je nositelj povrijeđenog prava te udruga

za kolektivno ostvarivanje prava kada su povrijeđena prava koja ta udruga kolektivno ostvaruje ili prava koja ta udruga ostvaruje na temelju punomoći.«

Članak 27. U članku 194. stavku 4. riječ: »osobe« zamjenjuje

se riječju: »osoba«.

Članak 28. U članku 197. iza riječi: »zaštićeni su« dodaju se

riječi: »po ovom Zakonu«, a iza riječi: »stavku 4.« riječi: »po ovom Zakonu« zamjenjuju se riječima: »ovoga Zakona«.

Članak 29. U članku 199. stavku 1. riječi: »u sklopu« brišu se.

Članak 30. U članku 205. stavku 1. točki 2. riječi: »i poslovnik

o radu Vijeća stručnjaka« brišu se.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 31. Postupci koji se na dan stupanja na snagu ovoga

Zakona vode zbog zaštite autorskog prava i srodnih prava od povrede, dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 32. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana

objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe iz članka 3. ovoga Zakona koja stupa na snagu danom prijama RepublikeHrvatskeupunopravnočlanstvoEuropskeunije.

38

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA**

Članak 1. Članak 2. U Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima Ovaj Zakon stupa na snagu danom pristupanja

(»Narodne novine«, br. 167/03. i 79/07.) u članku Republike Hrvatske Europskoj uniji. 157. stavku 2. točki a) riječi: »Republici Hrvatskoj« zamjenjuju se riječima: »Europskoj uniji«.

**NN 80/2011, 21.07.2011. 39

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA***

Članak 1. U Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima

(»Narodne novine«, br. 167/03., 79/07., 80/11. i 125/11.) iza članka 1. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 1.a i 1.b koji glase:

»prijenOs pravne steČevine eurOpske unije

Članak 1.a Odredbe ovoga Zakona u skladu su sa:

– Direktivom Vijeća 91/250/EEC od 14. svibnja 1991. o zakonskoj zaštiti računalnih programa (SL L 122, 17. 5. 1991.),

– Direktivom Vijeća 92/100/EEC od 19. studenoga 1992. koja se odnosi na pravo iznajmljivanja i pravo posudbe te na određena prava srodna autorskom pravu u području intelektualnog vlasništva (SL L 346, 27. 11. 1992.),

– Direktivom Vijeća 93/83/EEC od 27. rujna 1993. o koordinaciji nekih pravila koja se odnose na autorsko pravo i srodna prava primjenljivih na satelitsku radiodifuziju i kabelsku retransmisiju (SL L 248, 6. 10. 1993.),

– Direktivom Vijeća 93/98/EEC od 29. listopada 1993. kojom se harmonizira rok zaštite autorskog prava i nekih srodnih prava (SL L 290, 24. 11. 1993.),

– Direktivom 96/9/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o zakonskoj zaštiti baza podataka (SL L 77, 27. 3. 1996.),

– Direktivom 2001/29/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o harmonizaciji određenih aspekataautorskogprava i srodnihpravau informatičkom društvu (SL L 167, 22. 6. 2001.),

– Direktivom 2001/84/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2001. o pravu slijeđenja u korist autora izvornika umjetničkog djela (SL L 272, 13. 10. 2001.),

– Direktivom 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi zaštite prava intelektualnog vlasništva (SL L 157, 30. 4. 2004.),

– Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27. 12. 2006.),

– Direktivom 2006/116/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o trajanju zaštite autorskog prava i određenih srodnih prava (SL L 372, 27. 12. 2006.),

– Direktivom 2011/77/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2011. (SL L 265, 11. 10. 2011.) kojom se mijenja Direktiva 2006/116/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o trajanju zaštite autorskog prava i određenih srodnih prava.

rOdna neutralnOst izraza

Članak 1.b Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a koji imaju

rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol.«.

Članak 2. U članku 20. stavku 5. iza riječi: »producentu« zarez

i riječi: »ili kojoj drugoj osobi,« brišu se.

Članak 3. Iza članka 100. dodaju se naslov iznad članka i

članak 100.a koji glase:

»trajanje autOrskOg prava za glazbenO djelO s rijeČima Članak 100.a

U pogledu glazbenog djela s riječima, rok iz članka 99. ovoga Zakona računa se od smrti posljednjeg preživjelog među autorima glazbe i autorima teksta koji su glazbu, odnosno tekst stvorili posebno za korištenje u tom glazbenom djelu s riječima.Ako glazba, odnosno tekst nisu stvoreni posebno za korištenje u tom glazbenom djelu s riječima, primjenjuju se opća pravila o trajanju autorskog prava.«.

Članak 4. Članak 131. mijenja se i glasi: »(1) Imovinska prava umjetnika izvođača traju 50

godina od izvedbe. (2) Ako u razdoblju iz stavka 1. ovoga članka

izvedba fiksirana na fonogram bude zakonito izdana

***NN 141/2013 (u primjeni od 05.12. 2013.)40

ili zakonito priopćena javnosti, prava prestaju istekom 70 godina od prvog takvog izdanja ili prvog takvog priopćavanja javnosti, ovisno o tome koje je bilo ranije. (3) Ako u razdoblju iz stavka 1. ovoga članka

fiksacija izvedbe koja nije fonogram bude zakonito izdana ili zakonito priopćena javnosti, prava prestaju istekom 50 godina od prvog takvog izdanja ili prvog takvog priopćavanja javnosti, ovisno o tome koje je bilo ranije.«.

Članak 5. Članak 137. mijenja se i glasi: »(1) Prava proizvođača fonograma traju 70 godina

od prvog fiksiranja fonograma. Ako je u tom razdoblju fonogram zakonito izdan, prava traju 70 godina od takva prvog izdanja. Ako fonogram u tom razdoblju nije zakonito izdan, ali je zakonito priopćen javnosti, prava traju 70 godina od takva prvog priopćavanja javnosti. (2) Rokovi trajanja prava proizvođača fonograma

iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se ako su nastupile okolnosti iz članka 137.a ovoga Zakona.«.

Članak 6. Iza članka 137. dodaje se poglavlje 2.a te naslovi

iznad članaka i članci 137.a, 137.b, 137.c i 137.d koji glase: »Poglavlje 2.a ODNOS PRAVA UMJETNIKA

IZVOĐAČA I PRAVA PROIZVOĐAČA FONOGRAMA

Otkaz ugOvOra izmeĐu umjetnika izvOĐaČa i prOizvOĐaČa fOnOgrama

Članak 137.a (1)Ako 50 godina od zakonitog izdavanja fonograma,

odnosno ako fonogram nije zakonito izdan, 50 godina od njegova zakonitog priopćavanja javnosti, proizvođač fonograma ne ponudi primjerke fonograma na prodaju u količini koja zadovoljava razumne potrebe javnosti ili ga ne stavi na raspolaganje javnosti, umjetnik izvođač može otkazati ugovor koji je sklopljen za cijelo vrijeme trajanja zaštite prava umjetnika izvođača i kojim je za proizvođača fonograma osnovano pravo iskorištavanja fiksirane izvedbe na fonogramu. (2) Prije otkaza ugovora iz stavka 1. ovoga članka

umjetnik izvođač dužan je obavijestiti proizvođača fonograma da ima obvezu ponuditi primjerke fonograma na prodaju u količini koja zadovoljava razumne potrebe javnosti i staviti ga na raspolaganje javnosti u roku od godine dana, računajući od dana primitka pisane obavijesti umjetnika izvođača. (3) Umjetnik izvođač ne može se odreći prava na

otkaz ugovora iz stavka 1. ovoga članka.

(4)Ako je u stvaranju umjetničke izvedbe sudjelovalo više umjetnika izvođača, oni mogu otkazati ugovor o osnivanju prava iskorištavanja njihove fiksirane izvedbe

na fonogramu u skladu s odredbom članka 123. ovoga Zakona. (5) Ako je umjetnik izvođač otkazao ugovor o

osnivanju prava iskorištavanja fiksirane izvedbe na fonogramu u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, prava proizvođača fonograma na tom fonogramu prestaju istekom 50 godina od zakonitog izdavanja javnosti fonograma, odnosno 50 godina od njegova zakonitog priopćavanja javnosti ako fonogram nije izdan.

dOdatna gOdiŠnja naknada umjetniku izvOĐaČu

Članak 137.b (1) Ako je prema ugovoru između umjetnika

izvođača i proizvođača fonograma koji je sklopljen za cijelo vrijeme trajanja zaštite prava umjetnika izvođača i kojim je za proizvođača fonograma osnovano pravo iskorištavanja fiksirane izvedbe na fonogramu, umjetnik izvođač stekao pravo na jednokratnu naknadu, umjetnik izvođač, prema ovomeZakonu, stječe pravo na dodatnu godišnju naknadu. Proizvođač fonograma dužan je umjetniku izvođaču plaćati dodatnu godišnju naknadu za svaku punu godinu koja slijedi pedesetu godinu od zakonitog izdavanja fonograma, odnosno pedesetu godinu od njegova zakonitog priopćavanja javnosti ako fonogram nije tako izdan. (2) Umjetnik izvođač ne može se odreći prava na

dodatnu godišnju naknadu iz stavka 1. ovoga članka. (3) Dodatna godišnja naknada, prema ovome

Zakonu, iznosi 20 % od prihoda kojega proizvođač fonograma ostvari od reproduciranja, distribuiranja i stavljanja na raspolaganje javnosti fonograma na kojem se nalazi izvedba umjetnika izvođača iz stavka 1. ovoga članka. Dodatna godišnja naknada obračunava se prema prihodu kojeg proizvođač fonograma ostvari u godini koja prethodi godini njezina dospijeća. (4) Obveza plaćanja dodatne godišnje naknade,

prema ovome Zakonu, nastaje u godini koja slijedi pedesetu godinu od zakonitog izdavanja fonograma, odnosno pedesetu godinu od njegova zakonitog priopćavanja javnosti ako fonogram nije tako izdan. (5) Proizvođač fonograma dužan je, prema ovome

Zakonu, umjetniku izvođaču koji je ovlašten primati dodatnu godišnju naknadu, osobi koju on ovlasti, kao i udruzi koja pravo na dodatnu godišnju naknadu ostvaruje u kolektivnom sustavu dati sve podatke koji su potrebni za njezinu isplatu.

prOmjena sadrŽaja ugOvOra u kOrist umjetnika izvOĐaČa

Članak 137.c (1) Ako je prema ugovoru između umjetnika

izvođača i proizvođača fonograma koji je sklopljen za cijelo vrijeme trajanja zaštite prava umjetnika izvođača i kojim je za proizvođača fonograma osnovano pravo iskorištavanja fiksirane izvedbe na fonogramu, umjetnik izvođač stekao pravo na naknadu koja dospijeva u

41

obrocima, pri obračunu iznosa takve naknade, prema ovome Zakonu, ne oduzimaju se eventualno ranije plaćeni predujmovi kao ni eventualni drugi odbici koji su određeni u takvom ugovoru. (2) Odredba iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje

se nakon što istekne 50 godina od zakonitog izdavanja fonograma, odnosno 50 godina od njegova zakonitog priopćavanja javnosti ako fonogram nije zakonito izdan. (3) Umjetnik izvođač, prema ovome Zakonu, ima

pravo zahtijevati izmjenu ugovora iz stavka 1. ovoga Zakona sklopljenog prije 1. studenoga 2013. nakon što istekne 50 godina od zakonitog izdavanja fonograma, odnosno 50 godina od njegova zakonitog priopćavanja javnosti ako fonogram nije izdan. (4)Ako umjetnik izvođač i proizvođač fonograma ne

postignu sporazum u vezi pravične izmjene ugovora iz stavka 3. ovoga članka, prava proizvođača fonograma na tom fonogramu prestaju istekom 50 godina od zakonitog izdavanja javnosti fonograma, odnosno 50 godina od njegova zakonitog priopćavanja javnosti ako fonogram nije zakonito izdan.

ugOvOri kOji Ostaju na snazi

Članak 137.d Ugovor između umjetnika izvođača i proizvođača

fonograma o osnivanju prava iskorištavanja izvedbe fiksirane na fonogram koji je sklopljen prije 1. studenoga 2013. proizvodi učinke do isteka roka zaštite umjetnika izvođača iz članka 131. ovoga Zakona, osim ako je u ugovoru izrijekom drukčije određeno.«.

Članak 7. U članku 156. stavku 1. točki 1. na kraju podtočke

h) točka se zamjenjuje zarezom te se dodaje podtočka i) koja glasi: »i) pravo radiodifuzijskog reemitiranja audiovizualnih

djela.«. U točki 2. na kraju podtočke g) točka se zamjenjuje

zarezom te se dodaje podtočka h) koja glasi: »h) pravo na dodatnu godišnju naknadu iz članka

137.b ovoga Zakona.«.

Stavak 2. mijenja se i glasi: »(2) Pravo radiodifuzijskog emitiranja i reemitiranja

iz stavka 1. točaka 1.a) i 2.c), pravo radiodifuzijskog reemitiranja iz stavka 1. točke 1.i), pravo na naknadu za radiodifuzijsko emitiranje iz stavka 1. točke 3.b), pravo iznajmljivanja iz stavka 1. točaka 1.c), 2.e) i 3.c) ako se radi o snimljenim glazbenim djelima i glazbenim izvedbama, pravo na naknadu za javnu posudbu iz stavka 1. točaka 1.d), 2.f), 3.d) i 4.a), pravo na naknadu za reproduciranje za privatno i drugo vlastito korištenje iz stavka 1. točaka 1.f), 2.g), 3.e), 4.b) i 5.a) i pravo na naknadu iz stavka 1. točke 2.h) mogu se ostvarivati samo preko udruge za kolektivno ostvarivanje prava.«.

Članak 8. U članku 164. stavku 1. riječi: »Vlada Republike

Hrvatske na prijedlog ministra« zamjenjuju se riječima: »ministar u čijem je djelokrugu nadzor nad radom Zavoda, na prijedlog ravnatelja Zavoda«. U stavku 2. riječ: »Ministar« zamjenjuje se riječima:

»Ravnatelj Zavoda«. Stavak 3. mijenja se i glasi: »(3)Akoministar smatra da predloženi kandidati ne

osiguravaju primjeren sastav Vijeća stručnjaka, naložit će ravnatelju Zavoda da ponovi postupak izbora.«. U stavku 7. iza riječi: »propisat će« dodaje se riječ:

»pravilnikom«.

Članak 9. NazivglaveVI.koji glasi:»VI.KAZNENEODREDBE«

mijenja se i glasi: »VI. PREKRŠAJNE ODREDBE«. Nazivi poglavlja koji glase: »1. Kaznena djela« i »2.

Prekršaji« brišu se.

Članak 10. U članku 189. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:

»2. bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava ili udruge za kolektivno ostvarivanje autorskog prava reproducira autorsko djelo (članak 19.),«.

Iza točke 2. dodaju se nove točke 3., 4., 5., 6., 7. i 8. koje glase:

»3. bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava ili udruge za kolektivno ostvarivanje autorskog prava distribuira ili iznajmljuje ili skladišti ili poduzima druge radnje radi distribucije autorskog djela (članak 20.),

4. bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava ili udruge za kolektivno ostvarivanje autorskog prava na bilo koji način priopći javnosti autorsko djelo (članci 22. do 26., članak 27. stavak 1., članci 28. do 30.),

5. bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava ili udruge za kolektivno ostvarivanje autorskog prava preradi autorsko djelo (članak 31.),

6. bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava ili udruge za kolektivno ostvarivanje autorskog prava ne plati naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito korištenja kada je po zakonu to dužan platiti (članak 32.),

7. bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava ili udruge za kolektivno ostvarivanje autorskog prava ne plati naknadu za javnu posudbu kada je po zakonu to dužan platiti (članak 33.),

8. bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava ili udruge za kolektivno ostvarivanje

42

autorskog prava ne plati naknadu za pravo slijeđenja kada je po zakonu to dužan platiti (članak 34.),«. Dosadašnje točke 3. do 8. postaju točke 9. do 14. Dosadašnja točka 9. briše se, a dosadašnje točke

10. do 13. postaju točke 15. do 18. Stavak 5. mijenja se i glasi: »(5) Predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni

ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem oduzet će se u skladu s odredbama Prekršajnog zakona.«.

Članak 11. U članku 190. stavku 1. iza riječi »ugovoreno«

dodaju se riječi: »(članak 166. stavak 2.)«.

Članak 12. U članku 191. stavku 1. iza riječi: »odobrenju«

dodaju se riječi: »(članak 157. stavci 1. i 2.)«.

Članak 13. Naslov iznad članka 193. i članak 193. brišu se.

Članak 14. (1) Odredba članka 3. ovoga Zakona primjenjuje se

na glazbena djela s riječima kod kojih je autorsko pravo autora glazbe ili autora teksta zaštićeno barem u jednoj od država članica Europske unije na dan 1. studenoga 2013., kao i na glazbena djela s riječima koja nastanu nakon toga dana. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka neće utjecati

na radnje iskorištavanja glazbenih djela s riječima koje su poduzete prije 1. studenoga 2013. Treće osobe koje su prije toga dana u dobroj vjeri stekle neka prava u odnosu na takva djela mogu, prema ovome Zakonu, nastaviti izvršavati ta prava pod istim uvjetima. (3) Odredbe članka 6. ovoga Zakona primjenjuju

se na izvedbe koje su fiksirane na fonograme i na fonograme kod kojih je pravo umjetnika izvođača, odnosno pravo proizvođača fonograma bilo zaštićeno u Republici Hrvatskoj na dan 1. studenoga 2013., kao i na izvedbe i fonograme koji nastanu nakon toga dana.

Članak 15. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana

objave u »Narodnim novinama«.

43

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA****

Članak 1. U Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima

(»Narodne novine«, br. 167/03., 79/07., 80/11., 125/11. i 141/13.) članak 1.a mijenja se i glasi: »Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike

Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije: – Direktiva Vijeća 93/83/EEZ od 27. rujna 1993. o

koordinaciji određenih pravila s obzirom na autorsko pravo i srodna prava koja se odnose na satelitsko emitiranje i kabelsko reemitiranje (SL L 248, 6. 10. 1993.), – Direktiva 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka (SL L 77, 27. 3. 1996.),

– Direktiva 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog prava i srodnih prava u informacijskom društvu (SL L 167, 22. 6. 2001.),

– Direktiva 2001/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2001. o pravu slijeđenja u korist autora izvornika umjetničkog djela (SL L 272, 13. 10. 2001.),

– Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi zaštite prava intelektualnog vlasništva (SL L 157, 30. 4. 2004.),

– Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27. 12. 2006.),

– Direktiva 2006/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o pravu iznajmljivanja i pravu posudbe te o određenim autorskom pravu srodnim pravima u području intelektualnog vlasništva (kodificirana verzija) (SL L 376, 27. 12. 2006.),

– Direktiva 2006/116/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o trajanju zaštite autorskog prava i određenih srodnih prava (kodificirana verzija) (SL L 372, 27. 12. 2006.),

– Direktiva 2009/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o pravnoj zaštiti računalnih programa (kodificirana verzija) (SL L 111, 5. 5. 2009.),

– Direktiva 2011/77/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2011. o izmjeni Direktive 2006/116/ EZ o trajanju zaštite autorskog prava i određenih srodnih prava (SL L 265, 11. 10. 2011.),

– Direktiva 2012/28/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o određenim dozvoljenim korištenjima djela siročadi (SL L 299, 27. 10. 2012.).«.

Članak 2. U članku 4. stavku 2. iza riječi: »iznimkama i

ograničenjima autorskog prava,« dodaju se riječi:

»djelima siročadi i pažljivoj potrazi,«.

Članak 3. Iza članka 12. dodaju se naslovi iznad članaka i

članci 12.a i 12.b koji glase:

»djela sirOČad Članak 12.a

(1) Ako nakon provedbe potrage i evidencije iz članka 12.b ovoga Zakona nije identificiran autor ili nijedan od koautora nekog djela ili, čak i ako je identificiran autor ili jedan ili više koautora nekog djela, ali nijedan od njih nije pronađen, to se djelo smatra djelom siročetom. (2) Ako nakon provedbe i evidencije potrage

iz članka 12.b ovoga Zakona nisu identificirani svi koautori nekog djela ili, čak i ako su identificirani, nisu pronađeni, na njih će se primjenjivati članak 84.a ovoga Zakona, ali samo ako su svi identificirani i pronađeni koautori dali dopuštenje za reproduciranje i stavljanje na raspolaganje javnosti tog djela na način koji je opisan u članku 84.a ovoga Zakona. Prava koautora koji su identificirani i pronađeni ostaju netaknuta. (3) Stavci 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na: – djela izdana u obliku knjiga, časopisa, novina,

revija ili drugih tiskovina koja čine sastavni dio zbirki u javno dostupnim knjižnicama, obrazovnim ustanovama ili muzejima i drugim pravnim osobama koje obavljaju muzejsku djelatnost, kao i zbirki arhiva ili ustanova za filmsku i audiobaštinu;

– kinematografska ili druga audiovizualna djela koja čine sastavni dio zbirki u javno dostupnim knjižnicama, obrazovnim ustanovama ili muzejima i drugim pravnim osobama koje obavljaju muzejsku djelatnost, kao i zbirki arhiva ili ustanova za filmsku ili audio baštinu i

– kinematografska ili druga audiovizualna djela koje su proizvele (producirale) javne organizacije za radiodifuziju do zaključno 31. prosinca 2002. i koja se nalaze u njihovim arhivima; koja su zaštićena autorskim pravom i prvi put

izdana u Republici Hrvatskoj ili, ako nisu izdana, prvi put emitirana u Republici Hrvatskoj. (4) Stavci 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i

na djela iz stavka 3. ovoga članka koja nikada nisu bila izdana ili emitirana, ali su ih na drugi način uz pristanak autora prvi put javno objavile javno dostupne knjižnice, obrazovne ustanove ili muzeji i druge pravne osobe koje obavljaju muzejsku djelatnost, kao i arhivi, ustanove za filmsku i audiobaštinu te javne organizacije za radiodifuziju osnovane u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da se opravdano može predmnijevati da se

****NN 127/2014 (u primjeni od 06.11. 2014.)44

autori tih djela ne bi protivili korištenjima opisanim u članku 84.a ovoga Zakona. (5) Stavci 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na

djela koja su ugrađena ili uključena u djela ili čine sastavni dio djela iz stavaka 3. i 4. ovoga članka. (6) Autor ili koautor djela koje se prema stavcima 1.

do 5. ovoga članka smatra djelom siročetommože u bilo kojem trenutku prekinuti primjenu navedenih odredbi u odnosu na vlastita prava. (7) Djelo koje se prema pravu druge države članice

Europske unije smatra djelom siročetom, smatra se djelom siročetom i u Republici Hrvatskoj, bez potrebe provedbe postupka potrage iz članka 12.b ovoga Zakona, te se na njega primjenjuju odredbe iz članka 84.a ovoga Zakona. Isto se na odgovarajući način primjenjuje i na koautorska djela u odnosu na koja je u drugoj državi članici Europske unije utvrđeno da im pripada status djela siročadi jer nisu identificirani ili pronađeni svi koautori, ali samo u odnosu na njihov koautorski dio. (8) Članak 12. ovoga Zakona kojim se uređuju

presumpcija autorstva i ostvarivanje autorskog prava kad autor nije poznat (uključujući autorska prava na anonimnim djelima i djelima objavljenim pod pseudonimom) primjenjuje se u mjeri u kojoj nije u suprotnosti s ovim člankom.

paŽljiva pOtraga za utvrĐivanje statusa djela sirOČadi i evidencija pOdataka

Članak 12.b (1) Javno dostupne knjižnice, obrazovne ustanove

ili muzeji i druge pravne osobe koje obavljaju muzejsku djelatnost kao i arhivi, ustanove za filmsku i audiobaštinu te javne organizacije za radiodifuziju osnovane u Republici Hrvatskoj dužne su u svrhu identifikacije i/ ili pronalaženja autora ili koautora, odnosno u svrhu utvrđenja statusa djela siročeta u dobroj vjeri provesti pažljivu potragu za svako djelo. Pažljiva potraga provodi se prije uporabe djela, pretragom odgovarajućih izvora za odnosnu kategoriju djela. Ako postoje dokazi na temelju kojih se može zaključiti da se relevantni podaci o nositeljima prava mogu pronaći u drugim državama, pretražit će se i izvori podataka dostupni u tim državama. (2) Odgovarajući izvori iz stavka 1. ovoga članka su: 1. za objavljene knjige: a. zbirke obaveznih primjeraka, osobito nacionalne

bibliografije, knjižnični katalozi, biografski priručnici, normativne i bibliografske baze podataka knjižnica i ostalih ustanova, b. baze podataka i dokumentacija udruženja

nakladnika te udruženja autora u Republici Hrvatskoj, c. postojeće baze podataka i registri, WATCH

(Writers, Artists and their Copyright Holders), ISBN (International Standard Book Number) i baze podataka o knjigama u tisku, d. baze podataka i dokumentacija odgovarajućih

udruga za kolektivno ostvarivanje prava, posebno za

ostvarivanje prava reproduciranja, e. izvori koji objedinjuju više baza podataka

i upisnika, uključujući VIAF (Virtual International Authority Files) iARROW (Accesible Registers of Rights Information and Orphan Works); 2. za novine, časopise, dnevne listove i periodične

publikacije: a. ISSN (International Standard Serial Number) za

periodične publikacije, b. kazala i kataloge iz knjižnica i zbirki, c. zbirke obveznih primjeraka, osobito nacionalne i

specijalne bibliografije, d. baze podataka i dokumentacija udruženja

nakladnika te udruženja autora i novinara u Republici Hrvatskoj, e. baze podataka i dokumentacija odgovarajućih

udruga za kolektivno ostvarivanje prava, posebno za ostvarivanje prava reproduciranja, f. biografski priručnici; 3. za vizualna djela, uključujući likovna djela,

fotografije, ilustracije, nacrte, arhitekturu, skice kasnijih djela i druga slična djela koja se nalaze u knjigama, časopisima, novinama, dnevnim listovima te u drugim djelima: a. izvori navedeni pod točkama 1. i 2. ovoga stavka, b. baze podataka i dokumentacija odgovarajućih

udruga za kolektivno ostvarivanje prava, posebno za vizualne umjetnosti, uključujući i udruge za ostvarivanje prava reproduciranja, c. prema potrebi, baze podataka agencija za

arhiviranje slika; 4. za audiovizualna djela, umjetničke izvedbe,

fonograme i videograme: a. zbirke obveznih primjeraka, b. baze podataka i dokumentacija udruženja

producenata u Republici Hrvatskoj, c. baze podataka i dokumentacija institucija za

filmsku i audiobaštinu te nacionalnih knjižnica, d. baze podataka s relevantnim normama i

oznakama kao što su ISAN (International Standard Audiovisual Number) za audiovizualnu građu, ISWC (International standard Music Work Code) za glazbena djela i ISRC (International Standard Recording Code) za fonograme, e. baze podataka i dokumentacija odgovarajućih

udruga za kolektivno ostvarivanje prava, posebno za autore, izvođače, proizvođače fonograma i proizvođače videograma (filmske producente), f. popisi suradnika i drugi podaci koji se pojavljuju

na omotu djela ili predmeta srodnog prava, g. baze podataka i dokumentacija drugih udruženja

koje predstavljaju određenu kategoriju nositelja prava. (3) Pažljiva potraga provest će se ako je djelo

prvi put izdano ili, ako nije izdano, prvi put emitirano u Republici Hrvatskoj. Za kinematografska i druga audiovizualna djela pažljiva potraga provest će se

45

ako filmski producent ima u Republici Hrvatskoj svoje sjedište ili uobičajeno boravište. Za djela iz članka 12.a stavka 3. podstavka 3. ovoga Zakona pažljiva potraga provest će se ako organizacija za radiodifuziju koja ih je objavila javnosti uz odobrenje autora ili drugog nositelja prava ima svoje sjedište u Republici Hrvatskoj. (4) Institucije iz stavka 1. ovoga članka dužne su

voditi evidenciju o provedenim pažljivim potragama. Podatke iz tih evidencija dostavljat će Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo koji je dužan bez odgode proslijediti ih Uredu za harmonizaciju na unutarnjem tržištu radi njihove pohrane u jedinstvenu javno dostupnu bazu podataka koju na internetu uspostavlja i kojom upravlja taj Ured u skladu s Uredbom (EU) broj 386/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. travnja 2012. o povjeravanju Uredu za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) zadaća u vezi s provedbom prava intelektualnog vlasništva, uključujući i okupljanje predstavnika javnog i privatnog sektora u okviru Europske promatračnice za povrede prava intelektualnog vlasništva. (5) Evidencije iz stavka 4. ovoga članka obuhvaćaju

najmanje sljedeće podatke: a. rezultate pažljivih potraga koje su te institucije

provele i na temelju kojih su izvele zaključak da se djela ili predmeti srodnih prava smatraju djelima odnosno predmetima srodnih prava siročadi,

b. korištenje djela ili predmeta srodnih prava siročadi koje u skladu s člankom 84.a ovoga Zakona poduzimaju te institucije, c. sve promjene o prestanku statusa djela siročadi

odnosno predmeta srodnog prava siročadi koje koriste te institucije, d. važeće kontakt podatke institucije.«.

Članak 4. Članak 84. mijenja se i glasi: »Javni arhivi, javne knjižnice, muzeji i druge pravne

osobe koje obavljaju muzejsku djelatnost, obrazovne i znanstvene ustanove, ustanove za predškolski odgoj i socijalne (karitativne) ustanove mogu iz vlastitog primjerka reproducirati autorsko djelo na bilo koju podlogu za potrebe očuvanja i osiguranja građe, tehničke obnove i popravljanja građe, upravljanja zbirkom i ostale vlastite potrebe, ako pri tome ne ostvaruju izravnu ili neizravnu komercijalnu korist.«.

Članak 5. Iza članka 84. dodaje se naslov iznad članka i

članak 84.a koji glasi:

»slObOdnO kOriŠtenje djela sirOČadi Članak 84.a

(1) Javno dostupne knjižnice, obrazovne ustanove ili muzeji i druge pravne osobe koje obavljaju muzejsku djelatnost, kao i arhivi, ustanove za filmsku i audiobaštinu

te javne organizacije za radiodifuziju osnovane u Republici Hrvatskojmogu reproducirati djela siročad koja su sadržana u njihovim zbirkama u svrhu digitalizacije, stavljanja na raspolaganje javnosti, indeksiranja, katalogiziranja, očuvanja ili obnove te ih mogu stavljati na raspolaganje javnosti. Radnje reproduciranja i stavljanja na raspolaganje javnosti navedene institucije mogu poduzimati samo radi postizanja ciljeva vezanih uz njihove zadaće od javnog interesa, posebno radi očuvanja i obnavljanja djela siročadi koja čine sastavni dio njihovih zbirki te osiguravanja njihove dostupnosti za kulturne i obrazovne potrebe. Institucije mogu od takvih korištenja ostvarivati prihode, isključivo u svrhu pokrivanja svojih troškova u svezi s digitalizacijom i stavljanjem na raspolaganje javnosti djela siročadi. Navedeno ne utječe na pravo institucija na slobodu ugovaranja u okviru provedbe svojih zadaća od javnog interesa, posebno u pogledu sklapanja sporazuma o javno-privatnom partnerstvu. (2) Prigodom svakog korištenje djela siročadi

institucije iz stavka 1. ovoga članka dužne su na uobičajen način navesti autora odnosno koautore tih djela koji su identificirani. (3) Autor ili koautor koji ukine status djela siročeta

u skladu s člankom 12.a stavkom 6. ovoga Zakona ima pravo na pravičnu naknadu za dotadašnje korištenje svojeg djela prema stavku 1. ovoga članka. Naknadu je dužna isplatiti institucija iz stavka 1. ovoga članka koja je koristila djelo. Visina naknade određuje se s obzirom na kategoriju djela siročadi, uzimajući u obzir, među ostalim, ciljeve Republike Hrvatske u području promicanja kulture, nekomercijalnu narav korištenja koje poduzima institucija iz stavka 1. ovoga članka i kojim se ostvaruju ciljevi vezani uz njihove zadaće od javnog interesa kao što su promicanje učenja i širenje kulture, te moguću štetu koju su pretrpjeli autori. Pravična naknada isplaćuje se za najviše tri godine unatrag, računajući od dana ukidanja statusa djela siročeta. (4) Zahtjev za isplatom pravične naknade može

postaviti autor ili odgovarajuća udruga za kolektivno ostvarivanje prava koju je autor ovlastio na podnošenje takvog zahtjeva. Zahtjev za isplatom pravične naknade zastarijeva u roku od godine dana, računajući od dana ukidanja statusa djela siročeta. (5) Odredbe iz ovoga članka ne utječu na obveze

i prava stečena drugim propisima o drugim pravima intelektualnog vlasništva, o uvjetnom pristupu, o pristupu uslugama kabelskog reemitiranja, o zaštiti nacionalnih bogatstava, o obvezi deponiranja, o zaštiti poštenog trgovanja, o poslovnoj tajni, o sigurnosti, o povjerljivosti, o zaštiti podataka i privatnosti, o pristupu javnim dokumentima, o ugovornom pravu te o slobodi tiska i slobodi izražavanja u medijima.«.

Članak 6. (1) Ovaj Zakon primjenjuje se na sva djela,

umjetničke izvedbe, fonograme i videograme koji

46

su zaštićeni Zakonom o autorskom pravu i srodnim Članak 7. pravima (»Narodne novine«, br. 167/03., 79/07., 80/11., Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana 125/11. i 141/13.) na dan 29. listopada 2014. ili kasnije. objave u »Narodnim novinama«. (2) Ovaj Zakon primjenjuje se ne dovodeći u pitanje

pravne poslove sklopljene ili prava stečena prije 29. listopada 2014.

47