- Član 1.
- I. PREDMET I USLOVI ZAŠTITE
- II. POSTUPAK ZAŠTITE
- III. SADRŽINA, OGRANIČENJE I TRAJANJE PRAVA
- IV. PROMET PRAVA
- V. PONIŠTAJ PRAVA
- VI. POVJERLJIVE PRIJAVE
- VII. GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA
- VIII. ZAVRŠNE ODREDBE
Na osnovu člana 26. alineja 7. Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora, donosim
Ukaz o proglašenju Zakona o zaštiti topografija integrisanih kola
Proglašava se Zakon o zaštiti topografija integrisanih kola, koji je donijela Skupština Srbije i Crne Gore, na sjednici od 22. decembra 2004. godine.
P br. 128
22. decembra 2004. godine
Beograd
Predsjednik
Srbije i Crne Gore
Svetozar Marović, s.r.
Zakon o zaštiti topografija integrisanih kola
Zakon je objavljen u "Službenom listu SCG", br. 61/2004 od 24.12.2004. godine.
Ovim zakonom uređuju se predmet i uslovi zaštite topografija integrisanih kola (u daljem tekstu: topografija), prava stvaralaca i način njihovih ostvarivanja, kao i prava preduzeća ili drugog pravnog lica u kome je topografija nastala.
Topografija, u smislu ovog zakona, jeste na bilo koji način prikazan trodimenzionalni raspored elemenata, od kojih je najmanje jedan aktivan, i međuveza u integrisanom kolu, ili takav trodimenzionalni raspored pripremljen za proizvodnju određenog integrisanog kola.
Integrisano kolo, u smislu ovog zakona, jeste gotov proizvod ili međuproizvod u kome se ostvaruje određena elektronska funkcija i u kome su elementi, od kojih je najmanje jedan aktivan, i međuveze integralno formirani u komadu materijala ili na komadu materijala, odnosno i u komadu i na komadu materijala.
Ovim zakonom ne štiti se tehnologija koja se koristi u proizvodnji topografije ili integrisanog kola, informacije koje se čuvaju u integrisanom kolu, ideje, postupci, procesi, sistemi, metodi rada, koncepti, principi ili otkrića, bez obzira na način na koji su opisani ili objašnjeni.
Član 4.
Može se štititi samo topografija koja je rezultat intelektualnog napora stvaraoca i koja u vrijeme svog nastanka nije bila opštepoznata među stvaraocima topografija i proizvođačima integrisanih kola.
Topografija koja se sastoji od kombinacije elemenata i međuveza koje su opštepoznate biće zaštićena samo ako, posmatrano u cjelini, ispunjava uslove iz stava 1. ovog člana.
Zaštita topografije može se tražiti u roku od dvije godine od datuma njene prve komercijalne upotrebe bilo gdje je u svijetu.
Ako topografija nije komercijalno upotrebljena, zaštita topografije se može tražiti u roku od 15 godina od dana njenog nastanka.
Pravo na zaštitu topografije ima njen stvaralac, odnosno njegov pravni sljedbenik ili poslodavac, odnosno njegov pravni sljedbenik. Ako je topografiju kreiralo više stvaralaca, njima pripada zajedničko pravo na zaštitu.
Na zaštitu topografije koja je nastala u radnom odnosu shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju patenti.
Strana lica imaju pravo na zaštitu topografije u Srbiji i Crnoj Gori pod uslovima uzajamnosti. U slučaju sumnje, postojanje uzajamnosti dokazuje lice koje se na nju poziva.
Strano lice mora, u postupku zaštite pred organom uprave Savjeta ministara nadležnim za poslove intelektualne svojine (u daljem tekstu: nadležni organ), imati zastupnika koji se bavi zastupanjem u vidu zanimanja i koji je domaći državljanin ili domaće pravno lice.
Pravna zaštita topografije ostvaruje se u upravnom postupku koji vodi nadležni organ.
Odluke nadležnog organa su konačne i protiv njih se može voditi upravni spor.
Postupak za zaštitu topografije pokreće se podnošenjem prijave za zaštitu topografije (u daljem tekstu: prijava) nadležnom organu.
Nadležni organ ne provjerava da li podnosilac prijave ima pravo na zaštitu.
Za svaku topografiju podnosi se posebna prijava.
Domaće lice može da traži zaštitu topografije u inostranstvu nakon proteka roka od tri mjeseca do dana podnošenja prijave nadležnom organu.
Prijava sadrži zahtjev za priznanje prava na topografiju i priloge.
Zahtjev za priznanje prava na topografiju sadrži:
1) naziv topografije;
2) podatke o podnosiocu prijave i stvaraocu topografije, ako podnosilac prijave nije stvaralac;
3) datum podnošenja prijave;
4) datum nastanka topografije, ako topografija nije bila komercijalno upotrebljena, ili datum i mjesto kada je topografija prvi put komercijalno upotrebljena bilo gdje u svijetu.
Uz zahtjev za priznanje prava na topografiju podnose se sljedeći prilozi:
1) opis topografije, sa podacima koji definišu elektronsku funkciju koju integrisano kolo izrađeno prema topografiji obavlja;
2) grafički prikaz ili prikaz topografije u drugom odgovarajućem obliku kojim se topografija identifikuje;
3) primjerak integrisanog kola izvedenog prema topografiji za koju se traži zaštita, ako je integrisano kolo komercijalno upotrebljeno;
4) dokaz o komercijalnoj upotrebi topografije;
5) izjavu o pravu na podnošenje prijave kao podnosilac prijave nije stvaralac topografije.
Podnosilac prijave može pri podnošenju prijave da traži da se dijelovi priloga iz stava 3. tačka 2. ovog člana koji predstavljaju poslovnu tajnu ne mogu saopštavati ni činiti dostupnim trećim licima, pod uslovom da su ostali dijelovi priloga iz stava 3. tačka 2. ovog člana dovoljni za identifikaciju topografije.
Uz prijavu se podnosi dokaz o uplati takse za podnošenje prijave.
Sadržina zahtjeva za priznanje prava na topografiju i priloga koji se podnosi uz taj zahtjev uređuje se posebnim propisom.
Po prijemu prijave, ispituje se da li je predmet prijave topografija u smislu člana 2. stav 1. ovog zakona i da li je prijava podnesena u roku iz člana 5. ovog zakona.
Poslije utvrđivanja ispunjenja uslova iz stava 1. ovog člana, nadležni organ ispituje:
1) da li je, ako je podnosilac prijave strano lice, prijava podnesena preko zastupnika u smislu člana 7. stav 2. ovog zakona;
Član 1.
I. PREDMET I USLOVI ZAŠTITE
1. Predmet zaštite
Član 2.
Član 3.
2. Uslovi za zaštitu
Član 5.
3. Subjekti zaštite
Član 6.
Član 7.
II. POSTUPAK ZAŠTITE
1. Zajedničke odredbe
Član 8.
2. Pokretanje postupka za zaštitu topografije
Član 9.
3. Prijave domaćih lica u inostranstvu
Član 10.
4. Sadržina prijave
Član 11.
5. Ispitivanje prijave
Član 12.