Черногория

Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 24. saziva, na sedmoj śednici drugog redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 22. decembra 2010. godine, donijela je

Z A K O N

O PRAVNOJ ZAŠTITI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA

I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet
Član 1
Ovim zakonom uređuje se način registracije i pravna zaštita industrijskog dizajna.
Definicija i dejstvo dizajna
Član 2
Industrijski dizajn je spoljni izgled proizvoda u cjelini ili dijela proizvoda koji proizilazi iz njegovih obilježja, naročito linija, kontura, boje, oblika, teksture i/ili materijala od koga je proizvod sačinjen i kojima je ukrašen (u daljem tekstu: dizajn).
Proizvodom iz stava 1 ovog člana smatra se industrijski ili zanatski proizvod, uključujući i djelove namijenjene uklapanju u složeni proizvod, pakovanje proizvoda, opremu, grafičke simbole i
tipografske oblike slova, osim računarskih programa.
Složenim proizvodom iz stava 2 ovog člana smatra se svaki proizvod koji je sastavljen od više djelova koji se mogu zamijeniti i koji omogućavaju rastavljanje i ponovno sastavljanje
proizvoda.
Dejstvo u Crnoj Gori imaju i dizajni koji su registrovani kod Međunarodnog Biroa Svjetske
Organizacije za intelektualnu svojinu u skladu sa Haškim sporazumom o međunarodnom prijavljivanju uzoraka i modela ( u daljem tekstu: Haški sporazum).
Ravnopravnost stranih i domaćih lica
Član 3
Strana pravna i fizička lica, u pogledu registracije i pravne zaštite dizajna u Crnoj Gori, uživaju ista prava kao i domaća pravna i fizička lica, ako to proizilazi iz potvrđenih međunarodnih ugovora ili načela uzajamnosti.
Postojanje uzajamnosti iz stava 1 ovog člana dokazuje lice koje se na uzajamnost poziva. Strano pravno i fizičko lice u postupku pred nadležnim organom zastupa pravno i fizičko
lice (u daljem tekstu: zastupnik) koje je upisano u Registar zastupnika koji vodi organ uprave nadležan za intelektualnu svojinu (u daljem tekstu: nadležni organ) ili advokat koji je upisan u imenik Advokatske komore Crne Gore.
-2-
II. USLOVI ZA REGISTRACIJU DIZAJNA
Uslovi za zaštitu dizajna
Član 4
Dizajn se može zaštititi ako je nov i ako je individualnog karaktera.
Dizajn koji je primijenjen na proizvod ili sadržan u proizvodu koji čini sastavni dio složenog proizvoda smatra se novim i individualnog karaktera samo ako sastavni dio proizvoda, nakon što je ugrađen u složeni proizvod, ostaje vidljiv pri normalnoj upotrebi tog proizvoda i ako vidljiva obilježja sastavnog dijela proizvoda samostalno ispunjavaju uslove novosti i individualnosti karaktera.
Normalnom upotrebom iz stava 2 ovog člana smatra se upotreba od strane krajnjeg korisnika proizvoda, koja ne uključuje održavanje, servisiranje ili popravku proizvoda.
Novost dizajna
Član 5
Dizajn se smatra novim ako nijedan istovjetni dizajn nije postao dostupan javnosti prije datuma podnošenja prijave za registraciju dizajna (u daljem tekstu: prijava) ili ako je zatraženo
pravo prvenstva prije datuma priznatog prvenstva.
Dizajn se smatra istovjetnim ako se njegova obilježja razlikuju samo u nebitnim pojedinostima.
Individualni karakter dizajna
Član 6
Dizajn ima individualni karakter ako se ukupni utisak koji ostavlja na informisanog korisnika razlikuje od ukupnog utiska koji na tog korisnika ostavlja bilo koji dizajn koji je bio
učinjen dostupnim javnosti prije datuma podnošenja prijave ili ako je zatraženo pravo prvenstva
prije datuma priznatog prvenstva.
Prilikom utvrđivanja individualnog karaktera dizajna uzima se u obzir stepen slobode koju je autor dizajna ( u daljem tekstu: dizajner) imao pri stvaranju dizajna.
Dostupnost javnosti
Član 7
Smatra se da je dizajn postao dostupan javnosti, u smislu čl. 5 i 6 ovog zakona, ako je objavljen putem registracije ili na drugi način, izložen ili korišćen u prometu ili otkriven drugim radnjama, osim ako te radnje iz razumnih razloga nijesu mogle biti poznate u uobičajenom poslovanju u poslovnim krugovima specijalizovanim za datu oblast u Crnoj Gori, prije datuma podnošenja prijave ili ako je zatraženo pravo prvenstva prije datuma priznatog prvenstva.
Ne smatra se da je dizajn postao dostupnim javnosti, u smislu stava 1 ovog člana, ukoliko je otkriven drugom licu pod uslovom čuvanja tajnosti dizajna.
Ne smatra se da je dizajn postao dostupan javnosti, u smislu čl. 5 i 6 ovog zakona, ako
dizajn otkrije autor, onosno njegov pravni sljedbenik ili treće lice na osnovu informacije dobijene od autora ili njegovog pravnog sljedbenika, ili radnje koju je jedan od njih preduzeo, pod uslovom da je od trenutka kada je dizajn otkriven do trenutka podnošenja prijave, odnosno do trenutka za-
-3-
traženog prava prvenstva proteklo manje od godinu dana, ako je dizajn postao dostupan javnosti kao posljedica zloupotrebe vezane za autora ili njegovog pravnog sljedbenika.
Registar dizajna i Službeno glasilo
Član 8
Registar dizajna (u daljem tekstu: Registar) i evidenciju prijava vodi nadležni organ.
Registar iz stava 1 ovog člana, naročito, sadrži: podatke o nosiocu dizajna, registarski broj dizajna, datum podnošenja prijave, zatraženo pravo prvenstva, datum objavljivanja prijave, datum
registracije dizajna, promjene, datum upisa u Registar, podatke o međunarodnoj registraciji,
podatke o obnovi zaštite dizajna i datum prestanka važenja zaštite dizajna.
Evidencija prijava iz stava 1 ovog člana, naročito, sadrži podatke iz člana 25 stav 1 ovog zakona.
Izvod iz Registra i uvjerenje o važenju dizajna izdaje nadležni organ na zahtjev zainteresovanog lica, nakon uplate propisane administrativne takse.
Podaci iz Registra objavljuju se u Službenom glasilu koje izdaje nadležni organ.
Bližu sadržinu i način vođenja Registra i evidencije prijava iz stava 1 ovog člana propisuje organ državne uprave nadležan za intelektualnu svojinu (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Odnos sa drugim zakonima
Član 9
U postupku registracije i zaštite dizajna primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređen opšti upravni postupak, ako ovim zakonom nije drukčije uređeno.
Protiv rješenja nadležnog organa može se izjaviti žalba Ministarstvu.
U postupku pred nadležnim organom plaćaju se administrativne takse u skladu sa zakonom kojim su uređene administrativne takse, naknade posebnih troškova postupka i naknade
troškova za pružanje informacionih usluga.
Visinu naknada posebnih troškova postupka i naknada troškova za pružanje informacionih usluga utvrđuje Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada).
Isključenje zaštite zbog tehničke funkcije
Član 10
Dizajnom se ne može zaštititi spoljašnji izgled proizvoda koji je isključivo određen tehničkom funkcijom proizvoda.
Dizajnom se ne može zaštiti spoljašnji izgled prozvoda koji mora da bude reprodukovan u
svom tačnom obliku i dimenzijama, kako bi se omogućilo da bude mehanički povezan sa, ili postavljen u, oko ili uz drugi proizvod tako da svaki proizvod može da obavlja svoju funkciju.
Izuzetno od stava 2 ovog člana, pod uslovima iz čl.5 i 6 ovog zakona, može se zaštititi
dizajn koji omogućava višestruko sastavljanje ili povezivanje međusobno zamjenjivih proizvoda u modularnom sistemu.
Isključenje zaštite dizajna
Ne može se zaštititi dizajn:
Član 11
1) koji je protivan javnom interesu ili prihvaćenim moralnim normama;
2) koji ne ispunjava uslove iz čl. 2, 4, 5, 6 i 7 ovog zakona;
-4-
3) ako podnosilac prijave ili nosilac dizajna nije ovlašćen za sticanje dizajna po ovom zakonu;
4) ako je dizajn istovjetan s ranijim dizajnom koji je učinjen dostupnim javnosti nakon datuma podnošenja prijave ili ako je zatraženo pravo prvenstva, nakon datuma priznatog prvenstva i koji je ranijeg datuma registrovan u Crnoj Gori ili za koji je podnijeta prijava;
5) ako je u stvaranju dizajna korišćen znak za razlikovanje roba ili usluga, a nosilac ranijeg prava je imao pravo da zabrani takvu upotrebu;
6) koji obuhvata znakove, simbole, bedževe i štitove i slično iz člana 6bis Pariske konvencije za zaštitu industrijske svojine (u daljem tekstu: Pariska konvencija) i koji sadrži državni grb, zastavu ili simbol, naziv ili skraćenicu naziva neke države ili međunarodne organizacije,
religiozne ili nacionalne simbole, ili njihovo podražavanje.
Pravo dizajnera
Član 12
Pravo na zaštitu dizajna pripada dizajneru ili njegovom pravnom sljedbeniku.
Lice koje je u stvaranju dizajna pružalo samo tehničku pomoć ne smatra se dizajnerom. Ako su dva ili više lica zajednički stvorili dizajn, pravo na zaštitu pripada svim dizajnerima.
Ako je dizajn stvorilo lice vršeći redovne radne obaveze ili postupajući po nalogu i uputstvima poslodavca, poslodavac ima pravo da podnese prijavu, ako ugovorom nije drukčije
određeno.
Naznačenje dizajnera
Član 13
Dizajner ima pravo da bude naveden na svim dokumentima u postupku registracije i u
Registru kao dizajner, na isti način kao podnosilac prijave, odnosno nosilac dizajna.
Ako je u stvaranju dizajna učestvovalo više lica ili tim dizajnera, pravo iz stava 1 ovog člana pripada svim dizajnerima pojedinačno ili timu dizajnera.
III. OBIM I OGRANIČENJA PRAVA
Obim prava
Član 14
Obim zaštite registrovanog dizajna obuhvata spoljni izgled proizvoda, odnosno utisak koji ostavlja na informisanog korisnika, a koji se razlikuje od utiska koji na tog korisnika ostavlja bilo koji drugi dizajn.
Prilikom utvrđivanja obima prava na dizajn u slučaju spora sud će uzeti u obzir slobodu autora prilikom stvaranja dizajna, u smislu člana 6 stav 2 ovog zakona.
Isključiva prava
Član 15
Nosilac dizajna ima isključivo pravo da koristi registrovani dizajn i zabrani drugom licu da koristi dizajn bez njegovog odobrenja.
-5-
Korišćenje iz stava 1 ovog člana obuhvata: izradu, ponudu, stavljanje u promet, uvoz, izvoz ili korišćenje proizvoda u kojem je dizajn sadržan ili na koji je dizajn primijenjen ili skladištenje tog proizvoda u te svrhe.
Ako je objavljivanje registrovanog dizajna odloženo u skladu sa članom 35 ovog zakona, nosilac dizajna ima pravo da zabrani drugim licima preduzimanje radnji iz stava 2 ovog člana, ako
se tim radnjama vrši kopiranje registrovanog dizajna.
Ograničenje isključivih prava
Član 16
Nosilac dizajna ne može da zabrani drugom licu radnje:
1) učinjene u privatne, nekomercijalne i eksperimentalne svrhe;
2) reprodukovanja, preduzete u svrhu citiranja ili obrazovanja, pod uslovom da su takve radnje u skladu sa dobrim poslovnim običajima i neopravdano se ne nanosi šteta uobičajenoj upotrebi dizajna i ako je navedeno odakle je dizajn preuzet.
Isključiva prava na dizajn ne odnose se na:
1) opremu brodova i vazduhoplova koju čine predmeti proizvedeni na osnovu registrovanog dizajna koji služe isključivo za potrebe funkcionisanja brodova, odnosno vazduhoplova registrova-
nih u drugoj državi, kada oni privremeno borave na teritoriji Crne Gore;
2) uvoz rezervnih djelova i pribora u Crnu Goru radi popravke brodova i vazduhoplova.
Prethodna upotreba dizajna
Član 17
Pravo prethodne upotrebe dizajna ima lice koje dokaže da je prije datuma podnošenja prijave ili prije datuma priznatog prvenstva, ako je zatraženo na području Crne Gore, u dobroj
namjeri otpočelo korišćenje u proizvodnji, ili je izvršilo neophodne pripreme za otpočinjanje korišćenja dizajna uključenog u obim zaštite, ako taj dizajn nije nastao kopiranjem zaštićenog

dizajna.
Na osnovu prava prethodne upotrebe drugo lice može da koristi dizajn samo u svrhe za koje je otpočelo korišćenje dizajna u proizvodnji ili u svrhe obavljanja neophodnih priprema za
otpočinjanje korišćenja dizajna prije datuma podnošenja prijave ili prije datuma priznatog prvenstva, ako je prvenstvo zatraženo.
Lice koje ima pravo prethodne upotrebe dizajna ne može ugovorom o licenci ustupiti pravo
na korišćenje dizajna.
Pravo prethodne upotrebe ne može se prenositi, osim ako se zajedno sa pravom prethodne upotrebe prenosi i privredno društvo, dio privrednog društva, poslovna jedinica (radionica),
odnosno ogranak u kome je pripremljeno, odnosno otpočelo korišćenje dizajna, u skladu sa
stavom 1 ovog člana.
Iscrpljenje prava
Član 18
Ako je nosilac prava na dizajn u Crnoj Gori stavio u promet proizvod koji sadrži zaštićeni dizajn, odnosno proizvod koji je oblikovan prema zaštićenom dizajnu ili ako je nosilac prava na
dizajn ovlastio neko lice u Crnoj Gori da takav proizvod stavi u promet, nema pravo da zabrani
drugim licima dalje raspolaganje tim proizvodom kupljenim u legalnim tokovima prometa.
-6-
Iscrpljenje prava iz stava 1 ovog člana ne primijenjuje se u slučaju postojanja interesa nosioca prava na dizajn da se suprostavi daljem stavljanju u promet proizvoda koji sadrži zaštićeni dizajn ili je oblikovan prema zastićenom dizajnu, ako je u međuvremenu došlo do kvara ili druge promjene svojstava proizvoda.
Iscrpljenje prava iz stava 1 ovog člana može se proširiti van Crne Gore, u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima.
Odnos prema drugim oblicima zaštite
Član 19
Odredbe ovog zakona ne utiču na postojeća prava koja se odnose na žigove ili druge znakove razlikovanja, neregistrovane dizajne, tipografije, patente i propise koji uređuju građanskopravnu zaštitu ili zaštitu konkurencije.
Autorsko pravna zaštita dizajna
Član 20
Registrovani dizajn može uživati zaštitu u skladu sa zakonom kojim se uređuje autorsko pravo, od datuma njegovog stvaranja ili fiksiranja u bilo kom obliku.
IV. IMOVINSKA PRAVA NA DIZAJN
Licenca
Član 21
Nosilac dizajna može na osnovu ugovora o licenci ustupiti pravo na dizajn.
Ugovor o licenci iz stava 1 ovog člana upisuje se u Registar na zahtjev nosioca dizajna ili sticaoca prava.
Upis u Registar ugovora o licenci iz stava 1 ovog člana vrši se rješenjem.
Podaci iz rješenja o upisu u Registar ugovora o licenci objavljuju se u Službenom glasilu.
Bliži sadržaj zahtjeva iz stava 2 ovog člana i dokumentacije koja se prilaže uz zahtjev utvrđuje se propisom Ministarstva.
Prenos dizajna
mično.
glasilu.
Član 22
Nosilac dizajna može prenijeti pravo na dizajn ugovorom na drugo lice, u cijelini ili djeli-
Prenos prava na dizajn upisuje se u Registar na osnovu zahtjeva jedne od ugovornih strana. Prenos dizajna ima dejstvo prema drugim licima nakon upisa u Registar.
Podaci iz rješenja o upisu prenosa prava na dizajn u Registar objavljuju se u Službenom
Bliži sadržaj zahtjeva iz stava 2 ovog člana i dokumentacije koja se prilaže uz zahtjev
utvrđuje se propisom Ministarstva.
-7-
Zaloga, prinudno izvršenje i stečaj
Član 23
Dizajn može biti predmet zaloge na osnovu ugovora o zalozi i predmet prinudnog izvršenja. Na zahtjev založnog povjerioca ili založnog dužnika, založno pravo upisuje se u Registar.
Sud koji sprovodi prinudno izvršenje po službenoj dužnosti dužan je da obavijesti nadležni organ o pokrenutom prinudnom izvršenju na dizajnu, radi upisa u Registar.
Zaloga i prinudno izvršenje objavljuju se u Službenom glasilu.
Zaloga i prinudno izvršenje imaju dejstvo prema drugom licu nakon upisa u Registar.
Kad je dizajn predmet stečaja, na zahtjev nadležnog suda, podatak o otvaranju stečaja upisuje se u Registar i objavljuje u Službenom glasilu.
U postupcima u slučaju zaloge ili prinudnog izvršenja primjenjuju se propisi kojima se
uređuje zaloga.
Bliži sadržaj zahtjeva iz stava 2 ovog člana i dokumentacije koja se prilaže uz zahtjev utvrđuje se propisom Ministarstva.
V. POSTUPAK REGISTRACIJE DIZAJNA
Pokretanje postupka za registraciju dizajna
Član 24
Postupak za registraciju dizajna pokreće se podnošenjem prijave nadležnom organu. Izmjene u prijavi mogu se vršiti na zahtjev podnosioca prijave ili po službenoj dužnosti
samo u slučajevima kad je potrebno izvršiti ispravku imena ili adrese podnosioca prijave, ispravku
greške u tekstu ili prepisu, pod uslovom da izmjene ne utiču na proširenje obima zaštite.
Podnosilac prijave može u toku cijelog postupka odustati od prijave u cjelini ili djelimično, o čemu nadležni organ donosi zaključak.
Prijava i dokumentacija za registraciju dizajna ne smiju biti dostupni javnosti do datuma objavljivanja dizajna bez saglasnosti podnosioca prijave.
Sadržaj prijave
Prijava sadrži:
1) zahtjev za registraciju dizajna;
2) podatke o podnosiocu prijave;
Član 25
3) prikaz dizajna (izgled) koji je pogodan za reprodukovanje;
4) naznaku proizvoda u kojem će dizajn biti sadržan ili na koji će se dizajn primjenjivati;
5) podatke o ovlašćenom zastupniku ako podnosilac prijave ima zastupnika;
6) podatke o zajedničkom predstavniku ako je podnijeta zajednička prijava.
Ako je predmet prijave dvodimenzionalni dizajn i ako prijava sadrži zahtjev za odlaganje objavljivanja u skladu sa članom 35 ovog zakona, prikaz dizajna iz stava 1 tačka 3 ovog člana može biti nadomješten uzorkom.
Pored podataka iz stava 1 ovog člana prijava može da sadrži:
1) opis izgleda ili uzorka proizvoda;
2) zahtjev za odlaganje objavljivanja registrovanog dizajna iz člana 35 ovog zakona;
-8-
3) klasifikaciju proizvoda po Lokarnskom sporazumu o ustanovljenju međunarodne klasifikacije za industrijski dizajn (u daljem tekstu: Međunarodna klasifikacija);
4) podatke o dizajneru ili timu dizajnera, odnosno izjavu da dizajner, odnosno tim dizajnera ne želi da bude naveden u prijavi;
5) podatke o pravu prvenstva iz čl. 29 i 30 ovog zakona.
Na prijavu koja sadrži elemente iz stava 1 tač. 1, 2 i 3 ovog člana unosi se datum podnošenja prijave i upisuje se u evidenciju prijava.
Ako prijava ne sadrži elemente iz stava 4 ovog člana, nadležni organ obavještava podno-
sioca prijave da, u roku od 60 dana od dana prijema obavještenja, otkloni utvrđene nedostatke.
Ako podnosilac prijave u roku iz stava 5 ovog člana otkloni nedostatke, nadležni organ zaključkom priznaje kao datum podnošenja prijave datum kada je podnosilac prijave otklonio
uočene nedostatke.
Ako podnosilac prijave u roku iz stava 5 ovog člana ne uredi prijavu, smatraće se da je prijava povučena, o čemu nadležni organ donosi zaključak.
Na zahtjev podnosioca prijave rok iz stava 5 ovog člana može se produžiti najviše za 60
dana.
Ako je podnesena višestruka prijava nadležni organ ispituje da li prijava ispunjava uslove iz
stava 4 ovog člana i čl. 26 i 27 ovog zakona.
Uz prijavu se dostavlja i dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi. Bliži sadržaj zahtjeva i prijave utvrđuje se propisom Ministarstva.
Višestruka prijava
Član 26
Ako prijava sadrži zahtjev za registraciju više dizajna (u daljem tekstu: višestruka prijava), svi proizvodi u kojima dizajn treba da bude sadržan ili na koje će se dizajn primijenjivati moraju se klasifikovati u istu klasu proizvoda po Međunarodnoj klasifikaciji.
U višestruku prijavu unosi se se ukupan broj dizajna za koje se zahtijeva registracija.
Sa svim dizajnima iz višestruke prijave i nakon registracije može se postupati odvojeno. Izdvojeni dizajn može biti predmet ostvarivanja prava, predmet ugovora o licenci, predmet
zaloge i prinudnog izvršenja, stečaja, odricanja, produženja zaštite, prenosa prava, odlaganja
objavljivanja ili proglašavanja ništavim.
Razdvajanje višestruke prijave
Član 27
Podnosilac prijave koja sadrži zahtjev za priznavanje prava na više dizajna može da podnese zahtjev za razdvajanje višestruke prijave na više pojedinačnih ili višestrukih izdvojenih
prijava.
Svaka od izdvojenih prijava iz stava 1 ovog člana dobija novi broj prijave i zavodi se u evidenciju prijava i zadržava datum podnošenja i pravo prvenstva prvobitne višestruke prijave.
O razdvajanju prijave donosi se rješenje, u kome se naznačava broj, odnosno brojevi novih
prijava, dizajni koji ostaju u prvobitnoj višestrukoj prijavi i dizajni koji su u izdvojenoj ili izdvojenim prijavama.
Bliži sadržaj zahtjeva iz stava 1 ovog člana i dokumentacije koja se prilaže uz zahtjev
utvrđuje Ministarstvo.
-9-
Prvenstvo datuma podnošenja prijave
Član 28
Podnosilac prijave stiče pravo prvenstva datumom podnošenja uredne prijave u odnosu na drugog podnosioca koji kasnije podnese prijavu za istovjetan ili sličan dizajn.
Na zahtjev podnosioca prijave ili nosioca dizajna nadležni organ izdaje uvjerenje o pravu prvenstva, nakon uplate administrativne takse.
Unijsko pravo prvenstva
Član 29
Ako je podnosilac prijave prvi put podnio prijavu u nekoj državi članici Pariske unije za zaštitu industrijske svojine (u daljem tekstu: Pariska unija) ili u državi članici Svjetske trgovinske
organizacije, može se prilikom podnošenja prijave za isti dizajn u Crnoj Gori pozvati na datum prvog podnošenja, pod uslovom da prijavu u Crnoj Gori podnese u roku od šest mjeseci od datuma prve prijave ( u daljem tekstu: unijsko pravo prvenstva).
Podnosilac prijave koji se poziva na unijsko pravo prvenstva iz stava 1 ovog člana dužan je da u prijavi navede podatke o datumu, broju prijave i državi u kojoj je prvi put podnio prijavu.
Unijsko pravo prvenstva podnosilac prijave dokazuje podnošenjem uvjerenja o pravu prvenstva izdatog od nadležnog tijela države članice Pariske unije ili države članice Svjetske trgovinske organizacije, koje je prevedeno na crnogorski jezik.
Izložbeno pravo prvenstva
Član 30
Ako je podnosilac prijave izlagao proizvode u kojima je dizajn sadržan ili primijenjen na zvaničnoj ili zvanično priznatoj međunarodnoj izložbi u nekoj od država članica Pariske unije ili u
državi članici Svjetske trgovinske organizacije, može zahtijevati da mu se kao datum prve prijave
prizna datum prvog dana izlaganja proizvoda, pod uslovom da prijavu u Crnoj Gori podnese u roku od šest mjeseci od tog datuma.
Međunarodnom izložbom u smislu stava 1 ovog člana smatra se svaka izložba prema
Konvenciji o međunarodnim izložbama.
Podnosilac prijave koji se poziva na izložbeno pravo prvenstva dužan je uz prijavu nadležnom organu podnijeti potvrdu izdatu od strane nadležnog tijela države članice Pariske unije
ili države članice Svjetske trgovinske organizacije prevedenu na crnogorski jezik, koja sadrži podatke o vrsti izložbe, mjestu njenog održavanja, datumu otvaranja i zatvaranja i prvom danu izlaganja proizvoda iz prijave.
Redosljed ispitivanja prijava
Član 31
Prijave se ispituju po redosljedu datuma njihovog podnošenja.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, prijava se može ispitati po hitnom postupku:
1) u slučaju sudskog spora, inspekcijskog nadzora ili carinskog postupka, na zahtjev suda ili nadležnog organa;
2) ako je podnijet zahtjev za međunarodno registrovanje dizajna.
-10- Ispitivanje prijave
Član 32
Nadležni organ nakon upisa prijave u evidenciju prijava ispituje da li prijava ispunjava uslove iz člana 25 ovog zakona.
Ako nadležni organ utvrdi da prijava ne ispunjava uslove iz stava 1 ovog člana, poziva podnosioca prijave da se, u roku od 60 dana od dana prijema obavještenja, izjasni o utvrđenim nedostacima.
Na zahtjev podnosioca prijave rok iz stava 2 ovog člana može se produžiti najviše za 30
dana.
Ako se podnosilac prijave ne izjasni u roku iz stava 2 ovog člana smatraće se da je prijava
povučena, o čemu nadležni organ donosi zaključak o obustavi postupka.
Registracija dizajna
Član 33
Ako su ispunjeni uslovi iz člana 32 ovog zakona, nadležni organ poziva podnosioca prijave da, u roku od 30 dana od dana prijema poziva, plati administrativnu taksu za registraciju dizajna, naknadu za objavu dizajna i taksu za održavanje, odnosno zaštitu dizajna prvih pet godina.
Ukoliko podnosilac prijave ne plati taksu i naknadu u roku iz stava 1 ovog člana smatraće se da je prijava povučena, o čemu nadležni organ donosi zaključak o obustavi postupka.
Upis dizajna u Registar
Član 34
Podnosilac prijave stiče pravo na dizajn donošenjem rješenja o registraciji dizajna. Datum rješenja o registraciji dizajna smatra se i datumom upisa u Registar.
Podaci iz rješenja iz stava 1 ovog člana objavljuju se u Službenom glasilu.
Bliži sadržaj podataka iz stava 3 ovog člana, koji se objavljuju u Službenom glasilu, utvrđuje se propisom Ministarstva.
Odloženo objavljivanje registrovanog dizajna
Član 35
Podnosilac prijave može uz prijavu podnijeti i zahtjev za odlaganje objavljivanja registrova- nog dizajna na period od 30 mjeseci od datuma podnošenja prijave ili ako je zatraženo pravo prvenstva od datuma priznatog prvenstva.
Ako je zatraženo odlaganje objavljivanja dizajna, u Službenom glasilu objaviće se podatak da je dizajn registrovan, podaci o nosiocu dizjana, datum podnošenja prijave i napomena da je za
registrovani dizajn zatraženo odlaganje objavljivanja dizajna.
Nosilac dizajna ima pravo da zatraži objavljivanje dizajna i prije isteka roka iz stava 1 ovog člana uz plaćanje propisane administrativne takse.
U slučaju da je podnesena višestruka prijava može se zahtijevati odlaganje objavljivanja samo za neke dizajne iz prijave.
Upis promjena u Registar
Član 36
Na zahtjev nosioca dizajna nadležni organ rješenjem upisuje u Registar sve promjene do
-11-
kojih je došlo nakon registracije dizajna, a naročito koje se odnose na ime ili adresu nosioca prava i prenos prava.
Promjenama iz stava 1 ovog člana ne može se mijenjati izgled i obim zaštite dizajna. Promjene upisane u Registar objavljuju se u Službenom glasilu.
Bliži sadržaj zahtjeva iz stava 1 ovog člana i dokumentacije koja se prilaže uz zahtjev
utvrđuje se propisom Ministarstva.
Nastavak postupka
Član 37
Podnosilac prijave ili drugo lice koje je propustilo da u roku izvrši neku radnju u postupku pred nadležnim organom može podnijeti zahtjev za nastavak postupka.
Zahtjev za nastavak postupka može se podnijeti u roku od 60 dana od isteka roka u kojem
je propuštena radnja morala biti izvršena.
Nadležni organ će dozvoliti nastavak postupka, ako nije došlo do gubitka prava i pod uslovom da podnosilac zahtjeva za nastavak postupka plati administrativnu taksu i izvrši propuštenu radnju u roku iz stava 2 ovog člana.
Nastavak postupka ne može se zahtijevati zbog propuštanja roka za podnošenje: zahtjeva za povraćaj u pređašnje stanje iz člana 38 ovog zakona, zahtjeva za obnovu dizajna iz člana 39
ovog zakona, zahtjeva za priznavanje prava prvenstva iz čl. 29 i 30 ovog zakona i zahtjeva iz stava
2 ovog člana.
Ako nadležni organ prihvati zahtjev za nastavak postupka iz stava 1 ovog člana smatraće se da posljedice propuštanja roka nijesu nastupile i poništiće akte koje je donio u vezi sa
propuštanjem.
Predlog za povraćaj u pređašnje stanje
Član 38
Podnosilac prijave ili nosilac dizajna koji iz opravdanih razloga nije mogao u roku izvršiti neku radnju u postupku pred nadležnim organom može zahtijevati povraćaj u pređasnje stanje,
ako je usljed propuštanja došlo do gubitka prava.
Predlog za povraćaj u pređašnje stanje iz stava 1 ovog člana podnosi se u pisanoj formi, u roku od 60 dana od dana kada je prestao razlog koji je prouzrokovao propuštanje.
Predlog za povraćaj u pređašnje stanje iz st. 1 i 2 ovog člana ne može se podnijeti nakon isteka roka od godinu dana od dana propuštanja.
Podnosilac predloga za povraćaj u pređašnje stanje dužan je da u predlogu navede razloge zbog kojih je bio spriječen da izvrši radnje.
Uz predlog za povraćaj u pređašnje stanje podnosi se dokaz o plaćenoj administrativnoj
taksi.
Predlog za povraćaj u pređasnje stanje ne može se podnijeti po isteku roka iz stava 2 ovog
člana i čl.29, 30 i 37 ovog zakona.
VI. TRAJANJE, OBNOVA I PRESTANAK DIZAJNA
Trajanje zaštite registrovanog dizajna
Član 39
Zaštita registrovanog dizajna traje pet godina računajući od datuma podnošenja prijave i može se obnavljati na period od pet godina, najduže do 25 godina.
-12-
Nosilac dizajna koji traži obnovu zaštite dizajna dužan je da podnese zahtjev za obnovu dizajna i dokaz o uplati administrativne takse prije isteka prethodnog perioda zaštite tokom poslednjih šest mjeseci koji se završavaju poslednjeg dana mjeseca u kome zaštita prestaje.
Zahtjev za obnovu važenja dizajna može se podnijeti nakon isteka roka iz stava 2 ovog člana, pod uslovom da administrativna taksa bude plaćena u dvostrukom iznosu.
Novi period zaštite dizajna počinje danom isteka prethodnog petogodišnjeg perioda. Obnavljanje zaštite dizajna upisuje se u Registar i objavljuje u Službenom glasilu.
Bliža sadržina zahtjeva iz stava 2 ovog člana i dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev utvrđuju se propisom Ministarstva.
Prestanak zaštite
Pravo na dizajn prestaje:
Član 40
1) istekom roka zaštite iz člana 39 ovog zakona;
2) na osnovu pisane izjave nosioca o odricanju od dizajna, danom podnošenja izjave;
3) na osnovu sudske odluke ili odluke nadležnog organa, danom određenim odlukom;
4) prestankom pravnog ili smrću fizičkog lica koje je nosilac prava na dizajn, danom prestanka pravnog lica, odnosno danom smrti fizičkog lica, ukoliko pravo na dizajn nije prešlo na pravne sljedbenike tih lica.
Ako je u Registru upisano pravo u korist drugog lica (licenca, zaloga ili neko slično pravo), nosilac prava na dizajn ne može da se odrekne svog prava bez pisane saglasnosti lica na čije ime
je upisano to pravo.
Ako nosilac prava na dizajn u propisanom roku ne plati administrativnu taksu za održavanje važenja registrovanog dizajna, a u Registar je upisana licenca, zaloga ili neko drugo pravo u korist
drugog lica, nadležni organ će obavijestiti to lice da nije plaćena administrativna taksa i da je može platiti u roku od šest meseci od početka godine za koju se uplaćuje administrativna taksa i time
održati važenje upisanog prava na dizajn.
VII. MEĐUNARODNA REGISTRACIJA DIZAJNA
Postupak međunarodne registracije
Član 41
Međunarodna registracija dizajna vrši se u skladu sa Haškim sporazumom.
Prijave za međunarodnu registraciju dizajna podnose se neposredno Međunarodnom birou
Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu (u daljnjem tekstu: Međunarodni biro).
Takse za međunarodnu registraciju dizajna plaćaju se neposredno Međunarodnom birou.
Na zahtjeve kojima se traži proširenje dejstva međunarodne registracije na područje Crne
Gore,u skladu sa članom 8 Haškog akta Haškog sporazuma i članom 12 Ženevskog akta Haškog sporazuma, primjenjuju se odredbe ovoga zakona, osim člana 34.
-13-
VIII. NEREGISTROVANI DIZAJN
Novost i trajanje zaštite neregistrovanog dizajna
Član 42
Dizajn koji nije registrovan kod nadležnog organa (u daljem tekstu: neregistrovani dizajn) smatra se novim ako identični dizajn nije bio dostupan javnosti prije datuma od kada je neregistrovani dizajn postao dostupan javnosti.
Pravo na zaštitu neregistrovanog dizajna traje tri godine od datuma kada je dizajn bio prvi put dostupan javnosti u Crnoj Gori.
Smatra se da je neregistrovani dizajn bio dostupan javnosti ako je objavljen, izložen ili upotrijebljen u prometu ili otkriven na drugi način u uobičajenom poslovanju u poslovnim krugovima specijalizovanim za datu oblast u Crnoj Gori.
Ne smatra se da je dizajn učinjen dostupnim javnosti ukoliko je otkriven drugom licu pod uslovom čuvanja tajnosti dizajna.
Na neregistrovani dizajn primjenjuju se odredbe čl.6,10 i 11 ovog zakona.
IX. GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA
Tužba za utvrđivanje registracije dizajna ništavom
Član 43
Svako pravno ili fizičko lice može nadležnom sudu podnijeti tužbu za utvrđivanje registracije dizajna ništavom za vrijeme trajanja prava, u cjelini ili djelimično.
Tužba iz stava 1 ovog člana može se podnijeti u slučaju kad je izvršena registracija dizajna
suprotno odredbama člana 11 stav 1 tač. 1, 2 i 3 ovog zakona.
Sud je dužan da pravosnažnu presudu kojom je utvrdio registraciju dizajna ništavom, u cjelini ili djelimično, dostavi nadležnom organu.
Tužba za osporavanje prava na dizajn
Clan 44
Dizajner ili njegov pravni sljedbenik može tužbom zahtijevati od suda da utvrdi da je on nosilac dizajna koji je registrovan na ime tuženog suprotno odredbama člana 12 ovog zakona,
odnosno da je nosilac dizajna zajedno sa licem na čije ime je dizajn registrovan.
Nadležni organ upisaće tužioca u Registar, na njegov zahtjev, kao nosioca dizajna, nakon prijema pravosnažne sudske odluke.
Tužba za priznanje autorstva
Član 45
Lice koje sebe smatra autorom dizajna ili njegov pravni sljedbenik može tužbom zahtijevati od suda da utvrdi da je on autor dizajna koji je registrovan na ime tuženog suprotno odredbama člana 13 ovog zakona i da bude naveden kao autor u svim dokumentima, kao i u Registru.
Tužilac iz stava 1 ovog člana može zahtijevati i objavljivanje presude o trošku tuženog, naknadu moralne i imovinske štete, kao i naknadu troškova postupka.
Rok za podnošenje tužbe iz stava 1 ovog člana nije vremenski ograničen.
-14-
Tužba u slučaju povrede dizajna
Član 46
Povredom registrovanog dizajna smatra se svako neovlašćeno korišćenje dizajna od strane bilo kog učesnika u prometu, u smislu člana 15 ovog zakona.
Nosilac dizajna može tužbom da zahtijeva kod nadležnog suda utvrđenje povrede dizajna. U tužbi iz stava 2 ovog člana tužilac ima pravo da zahtijeva:
1) prestanak povrede dizajna;
2) uništenje ili preinačenje predmeta kojima je izvršena povreda dizajna;
3) uništenje ili preinačenje alata i opreme uz pomoć kojih su proizvedeni predmeti kojima je izvršena povreda dizajna;
4) naknadu imovinske štete i opravdanih troškova postupka;
5) objavljivanje presude o trošku tuženog;
6) davanje podataka o drugim licima koja su učestvovala u povredi dizajna. Lice koje povrijedi dizajn odgovara za štetu po propisima o naknadi štete.
Prilikom odlučivanja o tužbenim zahtjevima iz stava 3 tač. 2 i 3 ovog člana nadležni sud će
uzeti u obzir sve okolnosti slučaja, a naročito srazmjernost izmedju težine povrede i prouzroko- vane štete.
Postupak po tužbi iz stava 2 ovog člana je hitan.
Tužba zbog povrede dizajna može se podnijeti u roku od tri godine od dana kad je tužilac saznao za povredu i učinioca, a najkasnije u roku od pet godina od dana kad je povreda prvi put
učinjena.
Privremene mjere
Član 47
Na zahtjev lica koje učini vjerovatnim da je njegov dizajn ili pravo iz prijave dizajna povrijeđeno ili da će biti povrijeđeno sud može da odredi privremenu mjeru oduzimanja ili isključenja iz prometa predmeta kojima se vrši povreda, sredstava za proizvodnju tih predmeta, odnosno mjeru zabrane nastavljanja započetih radnji kojima bi se mogla izvršiti povreda.
Privremene mjere iz stava 1 ovog člana i obezbjeđenje dokaza iz člana 48 ovog zakona mogu se tražiti i prije podnošenja tužbe zbog povrede registrovanog dizajna, odnosno povrede
prava iz prijave, pod uslovom da se tužba podnese u roku od 15 dana od dana izvršenja zahtjeva
za određivanje privremene mjere, odnosno zahtjeva za obezbjeđenje dokaza.
Žalba protiv rješenja kojim je sud odredio privremenu mjeru iz stava 1 ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja.
Obezbjeđenje dokaza
Član 48
Na zahtjev lica koje učini vjerovatnim da je njegov dizajn ili pravo iz prijave dizajna povrijeđeno, kao i da postoji opravdana sumnja da će dokazi o tome biti uništeni ili da će ih
kasnije biti nemoguće pribaviti sud može pristupiti obezbjeđenju dokaza bez prethodnog obavještavanja ili saslušanja lica od koga se dokazi prikupljaju.
Obezbjeđenjem dokaza, u smislu stava 1 ovog člana, smatra se pregled prostorija, vozila,
knjiga, dokumenata, kao i zaplijena predmeta, ispitivanje svjedoka i vještaka.
Licu od koga se dokazi prikupljaju sudsko rješenje o određivanju privremene mjere obezbjeđenja dokaza biće uručeno u trenutku prikupljanja dokaza, a odsutnom licu čim to postane
moguće.
-15-
Obezbjedjenje u slučaju neosnovanosti zahtjeva
Član 49
Na zahtjev lica protiv koga je pokrenut postupak zbog povrede dizajna ili postupak za izricanje privremene mjere sud može da odredi odgovarajući novčani iznos kao sredstvo
obezbjedjenja u slučaju neosnovanosti zahtjeva, na teret podnosioca zahtjeva.
Obaveza pružanja informacija
Član 50
U slučaju da ne postoje razlozi za uskraćivanje svjedočenja prema odredbama zakona kojim je uređen parnični postupak, sud može narediti tuženom, odnosno svjedoku da pruži
informacije o drugim licima koja su učestvovala u povredi dizajna i u tokovima distribucije.
Lice iz stava 1 ovog člana koje ne izvrši obavezu pružanja informacije odgovara za štetu koja iz tog proizađe.
X. ZASTUPANJE
Uslovi za zastupnika
Zastupnik za dizajne može biti:
Član 51
1) fizičko lice koje ima crnogorsko državljanstvo i prebivalište u Crnoj Gori, sa završenom visokom stručnom spremom i koje ima položen stručni ispit za zastupnika za dizajne pred nadležnim organom;
2) Advokatsko društvo ili advokat upisan u Imenik advokata Advokatske komore Crne Gore ako nije drukčije regulisano potvrđenim međunarodnim ugovorima;
3) pravno lice sa sjedištem u Crnoj Gori koje ima zaposleno najmanje jedno lice koje ispunjava uslove iz tačke 1 ovog stava ili sa tim licem sarađuje na osnovu drugog ugovornog
odnosa i koje obavlja poslove zastupanja pred nadležnim organom kao registrovanu djelatnost.
Registar zastupnika
Član 52
Nadležni organ vodi Registar zastupnika za dizajne.
U Registar zastupnika za dizajne upisuju se lica koja ispunjavaju uslove iz člana 51 ovog zakona.
Za upis u Registar zastupnika za dizajne plaća se administrativna taksa.
Stručni ispit iz člana 51 stav 1 tačka 1 ovog zakona polaže se pred komisijom nadležnog organa.
Program i način polaganja stručnog ispita, sastav komisije, visinu naknade troškova polaganja stručnog ispita i sadržaj Registra zastupnika za dizajne utvrđuje Ministarstvo.
Brisanje zastupnika iz Registra zastupnika
Član 53
Zastupnik se briše iz Registra zastupnika za dizajne:
-16-
1) na lični zahtjev;
2) ako mu je pravosnažnom odlukom suda zabranjeno obavljanje djelatnosti zastupanja;
3) ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora duže od šest mjeseci, o čemu je dužan da obavijesti nadležni organ.
XI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Započeti postupci
Član 54
Postupci započeti prije stupanja na snagu ovog zakona okončaće se po ovom zakonu, ako je to povoljnije za stranku.
Registar dizajna koji je uspostavljen do stupanja na snagu ovog zakona usaglasiće se sa
ovim zakonom, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Registar prijava dizajna koji je uspostavljen do stupanja na snagu ovog zakona postaje evidencija prijava i usaglasiće se sa ovim zakonom, u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona.
Priznata prava
Član 55
Dizajni registrovani i upisani u Registar dizajna u Zavodu za intelektualnu svojinu Srbije i
Crne Gore (u daljem tekstu: Zavod Srbije i Crne Gore), odnosno Zavodu za intelektualnu svojinu Srbije ( u daljem tekstu: Zavod Srbije) do 28. maja 2008. godine, bez plaćanja takse važe u Crnoj Gori do isteka njihovog trajanja, odnosno do isteka roka za koji je Zavodu Srbije plaćena taksa za održavanje prava, ukoliko njihovi nosioci podnesu zahtjev za upis u Registar u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Dizajne za koje je nadležni organ izdao uvjerenja o važenju dizajna u formi zabilješke na kopiji uvjerenja izdatog od strane Zavoda Srbije i Crne Gore, odnosno Zavoda Srbije, nadležni organ će upisati u Registar bez podnošenja posebnog zahtjeva u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Za dizajne za koje su podneseni zahtjevi za važenje prava nadležni organ će izdati uvjerenja o važenju prava i upisaće ih u Registar u roku od godinu dana od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
Zahtjevi za obnovu važenja dizajna, prenos prava i promjenu imena i adrese za dizajne iz stava 1 ovog člana smatraju se kao zahtjevi za upis u Registar.
Pravo na dizajn iz stava 1 ovog člana utvrđuje se na osnovu isprave o dizajnu, odnosno
uvjerenja Zavoda Srbije.
Podzakonski akti
Član 56
Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do donošenja propisa iz stava 1 ovog člana primjenjivaće se podzakonski akti doneseni na
osnovu Zakona o pravnoj zaštiti dizajna (“Službeni list SCG“, br. 61/04), ako nijesu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.
-17-
Prestanak primjene zakona
Član 57
Danom stupanja na snagu ovog zakona neće se primjenjivati Zakon o pravnoj zaštiti dizajna
(”Službeni list SCG”, br. 61/04).
Stupanje na snagu
Gore” .
Član 58
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ”Službenom listu Crne
SU-SK Broj 01-692/7
Podgorica, 22. decembra 2010. godine
SKUPŠTINA CRNE GORE 24. SAZIVA
PREDŚEDNIK Ranko Krivokapić