Croacia

NN 167/2003 (22.10.2003.), Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima

HRVATSKI SABOR 2399

Na temelju clanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

0 PROGLASENJU ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA

Proglasavam Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 1. listopada 2003.

Broj: 0l-081-03-1344/2 Zagreb, 7. listopada 2003.

Predsjednik

Republike Hrvatske

Stjepan Mesic, V. r.

ZAKON

0 AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA

I. UVODNE ODREDBE

PREDMET ZAKONA

C:lanak 1.

Ovaj Zakon ureduje:

1. autorsko pravo - pravo autora na njihovim djelima iz knjizevnoga, znanstvenog i umjetnickog podrucja,

2. srodna prava:

a) prava umjetnika izvodaca na njihovim izvedbama,

b) prava proizvodaca fonograma na njihovim fonogramima,

c) prava filmskih producenata (proizvodaca videograma) na njihovim videogramima,

d) prava organizacija za radiodifuziju na njihovim emitiranjima,

e) prava nakladnika na njihovim izdanjima,

f) prava proizvodaca baza podataka na njihovim bazama podataka,

3. ostvarivanje (individualno i kolektivno) autorskog prava i srodnih prava,

4. zastitu autorskog prava i srodnih prava u slucaju povrede,

5. podrucje primjene Zakona.

AUTORSKO PRAVO I SRODNA PRAVA

Clanak2.

(1) Autorsko pravo pripada, po svojoj naravi, fizickoj osobi koja stvori autorsko djelo.

(2) Pravo umjetnika izvodaca pripada, po svojoj naravi, fizickoj osobi koja izvede djelo iz knjizevnog ili umjetnickog podrucja ili izrafaje folklora.

(3) Nositeljem drugih srodnih prava moze biti svaka fizicka i pravna osoba, ako zakonom nije drukcije odredeno.

(4) Autorsko pravo i srodna prava mogu se protiv volje njihovih nositelja ograniciti samo pod pretpostavkama i na nacin odreden zakonom.

OBJAVLJIVANJE, IZDAVANJE, JAVNOST I JAVNO KORISTENJE

C:lanak3. (1) Autorsko djelo ili predmet srodnog prava smatra se objavljenim ako je ucinjeno pristupacnim javnosti uz

pristanak nositelja prava. (2) Autorsko djelo ili predmet srodnog prava smatra se izdanim ako su uz pristanak nositelja prava primjerci

toga autorskoga djela odnosno predmeta srodnog prava ponudeni javnosti ili stavljeni u promet u kolicini koja zadovoljava razumne potrebe javnosti.

(3) Javnost, po ovom Zakonu, oznacava veci broj osoba koje su izvan uobicajenoga uzeg kruga osoba usko povezanih rodbinskim ili drugim osobnim vezama.

(4) Javnim koristenjem autorskog djela smatra se svako koristenje autorskog djela i predmeta zastite srodnih prava koje je pristupacno javnosti ili koristenje u prostoru koji je pristupacan pripadnicima javnosti, kao i omogucavanje pripadnicima javnosti pristupa autorskom djelu i predmetima srodnih prava u vrijeme i na mjestu koje sami odaberu.

ODNOS IZMEDU AUTORSKOG PRAVA I SRODNIH PRAVA

Clanak4. (1) Zastita srodnih prava, po ovom Zakonu, ostavlja netaknutom i ni na koji nacin ne utjece na zastitu

autorskog prava. Ni jedna odredba ovoga Zakona o zastiti srodnih prava ne smije se tumaciti tako da steti zastiti autorskog prava. Ostvarivanje prava umjetnika izvodaca na priopcavanje javnosti fiksiranih izvedbi iz clanka 125. tocke 4. podstavka 2. ovoga Zakona ne moze stetiti ostvarivanju autorskog prava.

(2) Odredbe iz ovoga Zakona o definicijama pojedinih autorskih imovinskih prava kao i pravo na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito koristenje te pravo na naknadu za javnu posudbu, iznimke i ogranicenja autorskih prava, pocetak tijeka i ucinci isteka rokova trajanja autorskog prava, autorsko pravo u pravnom prometu te odnos autorskog prava i prava vlasnistva vrijede na odgovarajuci nacin i za srodna prava, ako za njih nije sto posebno odredeno ili ne proizlazi iz njihove pravne naravi.

II. AUTORSKO PRAVO

Poglavlje 1. PREDMETI

AUTORSKO DJELO

Clanak5. (1) Autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz knjizevnoga, znanstvenog i umjetnickog podrucja

koja ima individualni karakter, bez obzira na nacin i oblik izrafavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako ovim Zakonom nije drukcije odredeno.

(2) Autorska djela jesu osobito: - jezicna djela (pisana djela, govorna djela, racunalni programi),

- glazbena djela, s rijecima ili bez rijeci, - dramska i dramsko-glazbena djela,

koreografska i pantomimska djela, - djela likovne umjetnosti (s podrucja slikarstva, kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su

nacinjena, te ostala djela likovnih umjetnosti, - djela arhitekture,

- djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografska djela i djela proizvedena postupkom slicnim fotografskom,

audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na nacin slican kinematografskom stvaranju),

kartografska djela, - prikazi znanstvene ili tehnicke prirode kao sto su crtezi, planovi skice, tablice i dr. (3) Predmet autorskog prava moze biti svako autorsko djelo osim onoga koje tone moze biti po svojoj naravi

kao i onog za koje je odredbama ovoga Zakona odredeno da ne moze biti predmetom autorskog prava. (4) Predmet autorskog prava je autorsko djelo u cjelini, ukljucujuci i nedovrseno autorsko djelo, naslov te

dijelovi autorskog djela koji udovoljavaju pretpostavkama iz stavka 1. ovoga clanka. (5) Naslov autorskog djela koji ne udovoljava pretpostavkama da bi bio predmet autorskog prava, a koji je vec

koristen za neko autorsko djelo, ne moze se koristiti za djelo iste vrste ako bi mogao izazvati zabunu o autoru.

PRERADE

C:lanak6. (1) Prijevodi, prilagodhe, glazhene ohrade i druge prerade autorskog djela, koje su originalne intelektualne

tvorevine individualnog karaktera, zasticene su kao samostalna autorska djela. (2) Prijevodi sluzhenih tekstova iz podrucja zakonodavstva, uprave i sudstva zasticeni su osim ako su

ucinjeni radi sluzhenog informiranja javnosti i kao takvi ohjavljeni. (3) Odredhe iz stavka 1. ovoga clanka ne utjecu na prava autora djela koja su preradena.

ZBIRKE I BAZE PODATAKA

Clanak 7. (1) Zhirke samostalnih autorskih djela, podataka ili druge grade kao sto su enciklopedije, zhornici,

antologije, haze podataka i sl., koje prema izhoru ili rasporedu sastavnih elemenata cine vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora, zasticene su kao takve.

(2) Zastita koju uziva zhirka iz stavka 1. ovoga clanka ne proteze se na njezin sadrfaj i ni na koji nacin ne utjece na prava koja postoje na autorskim djelima i predmetima srodnih prava uvrstenim u tu zhirku.

(3) Baze podataka, po ovom Zakonu, jesu zhirke uredene po odredenom sustavu ili metodi, ciji su elementi pojedinacno pristupacni elektronickim ili drugim sredstvima.

(4) Zastita koja je ovim Zakonom predvidena za haze podataka ne odnosi se na racunalne programe koji su koristeni za izradu ili rad haza podataka pristupacnih elektronickim sredstvima.

NEZASTICENE TVOREVINE

Clanak8. (1) Predmetom autorskog prava su izrafaji, a ne ideje, postupci, metode rada ili matematicki koncepti kao

takvi. (2) Nisu predmetom autorskog prava: 1. otkrica, sluzheni tekstovi iz podrucja zakonodavstva, uprave i sudstva (zakoni, uredhe, odluke, izvjesca,

zapisnici, sudske odluke, standardi i sl.) i druga sluzhena djela, kao i njihove zhirke, koja su ohjavljena radi sluzhenog informiranja javnosti,

2. dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter ohicnih medijskih informacija. (3) Narodne knjizevne i umjetnicke tvorevine u izvornom ohliku nisu predmetom autorskog prava, ali se za

njihovo priopcavanje javnosti placa naknada kao za priopcavanje javnosti zasticenih autorskih djela. Naknada je prihod drfavnog proracuna i koristi se za unaprjedenje odgovarajuceg stvaralastva s odgovarajuceg podrucja.

Poglavlje 2. AUTORI

AUTOR

Clanak9. (1) Autor djela je fizicka osoha koja je autorsko djelo stvorila. (2) Autoru pripada autorsko pravo na njegovu autorskom djelu cinom samog stvaranja autorskog djela.

AUTORI SASTAVLJENIH DJELA

Clanak 10.

(1) Ako dva ili vise autora sastavi svoja stvorena autorska djela radi njihova zajednickog koristenja, svaki od autora zadrfava autorsko pravo na svojemu autorskom djelu.

(2) Medusohni odnosi autora sastavljenih djela ureduju se ugovorom. Ako ugovorom ili pravilima iz clanka 167. stavka 1. ovoga Zakona nije drukcije odredeno smatra se da svi autori sastavljenog djela imaju pravo na jednaki udio u naknadi za koristenje toga sastavljenog djela.

KOAUTORI

Clanak 11. (1) Koautori djela su osohe koje su zajednickim radom stvorile autorsko djelo, a cijim se doprinosima ne

moze samostalno koristiti. (2) Koautorima pripada zajednicko autorsko pravo na stvorenom autorskom djelu, tako da svakome pripada

dio toga autorskog prava racunski odreden razmjerno prema cijelom autorskom pravu (koautorski dio). (3) U sumnji koliki su koautorski dijelovi smatra se da su jednaki.

(4) Za ohjavljivanje, koristenje te za izmjenu njihovoga djela potrehan je pristanak svih koautora. Pojedini

koautor ne moze uskratiti svoj pristanak iz razloga koji je protivan nacelu savjesnosti i postenja, ni poduzimati bilo koju radnju koja neopravdano steti ili bi mogla stetiti zakonitim interesima ostalih koautora. Ako se ne postigne suglasnost svih koautora o objavljivanju, koristenju ili izmjeni njihovoga djela odluku o tome ce donijeti sud na zahtjev bilo kojeg od koautora.

(5) Udio pojedinog koautora u koristima ostvarenim koristenjem njihovoga djela odreduje se razmjerno njegovom koautorskom dijelu, ako ugovorom kojim se ureduju njihovi medusobni odnosi nije drukcije odredeno.

PRESUMPCIJA AUTORSTVA I OSTVARIVANJE AUTORSKOG PRAVA KAD AUTOR NIJE POZNAT

Clanak 12. (1) Autorom se smatra osoba cije je ime, pseudonim, umjetnicki znak ili kod na uobicajen nacin oznacen na

primjercima autorskog djela ili pri objavi autorskog djela, dok se ne dokaze suprotno. (2) Ako autor nije poznat, niti se moze odrediti po odredbi stavka 1. ovoga clanka, smatra se da je autorsko

pravo ovlasten ostvarivati: 1. za izdano djelo - nakladnik koji je autorsko djelo zakonito izdao, 2. za objavljeno, ali neizdano djelo - osoba koja je autorsko djelo zakonito objavila. (3) Otkrivanjem identiteta autora prestaju se primjenjivati odredbe iz stavka 2. ovoga clanka, a nakladnik,

odnosno osoba koja je autorsko djelo objavila duzna je autoru predati imovinske koristi stecene ostvarivanjem njegova prava prema pravilima o pravnom polofaju postenog posjednika koji mora stvar predati njenom vlasniku, ako ugovorom nije drukcije odredeno.

Poglavlje 3. SADRZAJ AUTORSKOG PRAVA

SADRZAJ PRAVA

Clanak 13. (1) Autorsko pravo sadrfava moralna prava autora, imovinska prava autora i druga prava autora. (2) Autorskim pravom stite se osobne i duhovne veze autora s njegovim autorskim djelom (moralna prava

autora), imovinski interesi autora u pogledu njegovoga autorskog djela (imovinska prava autora) i ostali interesi autora u pogledu njegovoga autorskog djela (druga prava autora).

(3) Za svako koristenje autorskog djela autoru pripada naknada, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukcije odredeno.

3.1. Moralna prava autora

PRAVO PRVE OBJAVE

Clanak 14. (1) Autor ima pravo odrediti hoce li, kada, gdje, kako i pod kojim uvjetima njegovo autorsko djelo biti prvi

put objavljeno. (2) Do objave autorskoga djela autor ima pravo na otkrivanje javnosti sadrfaja ili opisa svojega autorskog

djela.

PRAVO NA PRIZNANJE AUTORSTVA

Clanak 15.

(1) Autor ima pravo biti priznat i oznacen kao autor djela. (2) Osoba koja javno koristi autorsko djelo duzna je pri svakom koristenju naznaciti autora, osim ako autor u

pisanom obliku izjavi da ne zeli biti naveden ili ako nacin pojedinoga javnog koristenja autorskog djela onemogucava navodenje autora.

PRAVO NA POSTIVANJE AUTORSKOG DJELA I CAST ILI UGLED AUTORA

Clanak 16.

Autor ima pravo usprotiviti se deformiranju, sakacenju i slicnoj izmjeni svojega autorskog djela, te unistenju kao i svakom koristenju autorskog djela na nacin koji ugrofava njegovu cast ili ugled.

PRAVO POKAJANJA

Clanak 17. (1) Autor ima pravo opozvati pravo na iskoristavanje njegovoga autorskog djela, i njegovo daljnje koristenje,

uz popravljanje stete korisniku toga prava, ako bi daljnje koristenje stetilo njegovoj casti ili ugledu. To pravo imaju i autorovi nasljednici ako je to autor odredio oporukom, ili dokazu da je autor za zivota ovlasteno pokusao

ostvariti to pravo ali je bio sprijecen. (2) Opoziv iz stavka 1. ovoga clanka ima ucinak od dana kad autor polozi osiguranje za naknadu stete iz

stavka 3. ovoga clanka. (3) Korisnik prava na iskoristavanje autorskog djela dufan je, u roku od tri mjeseca od dana primitka izjave o

opozivu iz stavka 1. ovoga clanka, priopciti autoru iznos nepokrivenih troskova koje je imao pripremajuci koristenje njegova autorskog djela do dana primitka te izjave. Ako korisnik prava na iskoristavanje autorskog djela tone ucini, izjava o opozivu ima ucinak istekom roka iz ovog stavka.

(4) Ako autor u roku od deset godina od ostvarenja prava pokajanja odluci da se autorsko djelo u pogledu kojega je ostvario pravo pokajanja maze ponovno koristiti, dufan je pravo iskoristavanja najprije ponuditi onomu cije je pravo opozvao pod prvotnim uvjetima.

(5) Autor se ne maze odreci prava pokajanja. (6) Odredbe iz ovoga clanka ne primjenjuju se na elektronicke haze podataka i racunalne programe.

3.2. Imovinska prava autora

OPCENITO

Clanak 18.

Autor ima iskljucivo pravo sa svojim autorskim djelom i koristima od njega ciniti sto ga je volja, te svakoga drugog od toga iskljuciti, aka zakonom nije drukcije odredeno. To pravo obuhvaca, osobito:

- pravo reproduciranja (pravo umnofavanja), - pravo distribucije (pravo stavljanja u promet), - pravo priopcavanja autorskog djela javnosti, - pravo prerade.

REPRODUCIRANJE

Clanak 19. (1) Pravo reproduciranja je iskljucivo pravo izrade autorskog djela u jednom ili vise primjeraka, u cijelosti ili

u dijelovima, izravno ili neizravno, privremeno ili trajno, bilo kojim sredstvima i u bilo kojem obliku. Pravo reproduciranja ukljucuje i fiksiranje kojim se pojmom oznacava utvrdivanje autorskog djela na materijalnu ili drugu odgovarajucu podlogu.

(2) Autorsko djelo se reproducira i fiksira, osobito, grafickim postupcima, fotokopiranjem i drugim fotografskim postupcima kojima se postize isti ucinak, zvucnim ili vizualnim snimanjem, gradenjem odnosno izvedbom djela arhitekture, pohranom autorskog djela u elektronickom obliku, fiksiranjem autorskog djela prenosenog kompjutorskom mrefom na materijalnu podlogu.

DISTRIBUCIJA I IZNAJMLJIVANJE

Clanak20. (1) Pravo distribucije je iskljucivo pravo stavljanja u promet izvornika ili primjeraka autorskog djela

prodajom ili na koji drugi nacin te njihova nudenja javnosti u tu svrhu. (2) S prvom prodajom ili drugim prijenosom vlasnistva nad izvornikom ili primjercima autorskog djela na

podrucju Republike Hrvatske, od strane nositelja prava ili uz njegov pristanak, iscrpljuje se pravo distribucije u pogledu tog izvornika odnosno tih primjeraka autorskog djela za podrucje Republike Hrvatske. Iscrpljenjem prava distribucije ne prestaje pravo iznajmljivanja autorskog djela, pravo autora da odobri ili zabrani izvoz ili uvoz izvornika ili primjeraka djela u odredenu drfavu, kao i pravo na naknadu za javnu posudbu djela prema clanku 33. ovoga Zakona. U pogledu zbirki iscrpljenje prava distribucije se odnosi samo na daljnju prodaju.

(3) Iznajmljivanje, po ovom Zakonu, oznacava davanje na koristenje izvornika ili primjeraka djela u ogranicenom razdoblju, radi ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi.

(4) Pravo iznajmljivanja autorskog djela, po ovom Zakonu, ne odnosi se na izgradena djela arhitekture i djela primijenjenih umjetnosti.

(5) Autor koji svoje pravo iznajmljivanja prepusti proizvodacu fonograma ili filmskom producentu, ili kojoj drugoj osobi, zadrfava pravo na primjerenu naknadu za iznajmljivanje svojega autorskog djela. Autor se ne maze odreci prava na tu primjerenu naknadu. Naknadu za iznajmljivanje duzna je placati osoba koja iznajmljuje autorsko djelo.

PRIOPCAVANJE AUTORSKOG DJELA JAVNOSTI

Clanak21.

Autor ima iskljucivo pravo priopcavanja autorskog djela javnosti. To pravo obuhvaca, osobito: - pravo javnog izvodenja, - pravo javnog prikazivanja scenskih djela, - pravo javnog prenosenja,

- pravo javnog priopcavanja fiksiranog djela, - pravo javnog prikazivanja, - pravo radiodifuzijskog emitiranja, - pravo radiodifuzijskog reemitiranja, - pravo javnog priopcavanja radiodifuzijskog emitiranja, - pravo stavljanja na raspolaganje javnosti.

JAVNO IZVODENJE

(Janak 22.

Pravo javnog izvodenja je iskljucivo pravo priopcavanja javnosti: 1. djela iz podrucja knjizevnosti ili znanosti njegovim citanjem ili recitiranjem uzivo (pravo javnog

recitiranja), 2. glazbenog djela njegovim izvodenjem uzivo (pravo javne glazbene izvedbe).

JAVNO PRIKAZIVANJE SCENSKIH DJELA

Clanak23. Pravo javnoga scenskog prikazivanja iskljucivo je pravo priopcavanja javnosti dramskoga, dramsko-

glazbenoga, koreografskog ili pantomimskog djela njegovim scenskim prikazivanjem uzivo.

JAVNO PRENOSENJE

Clanak24.

Pravo javnog prenosenja je iskljucivo pravo da se recitacija, glazbena izvedba ili scensko prikazivanje autorskog djela priopci javnosti koja se nalazi izvan prostora u kojemu se autorsko djelo uzivo recitira, izvodi ili scenski prikazuje, putem zvucnika, ekrana ili bilo kojega drugoga tehnickog uredaja.

JAVNO PRIOPCAVANJE FIKSIRANOG DJELA

Clanak25.

Pravo javnog priopcavanja fiksiranoga autorskog djela iskljucivo je pravo priopcavanja javnosti zvucno ili vizualno snimljenog autorskog djela s podloge na koju je fiksirano.

JAVNO PRIKAZIVANJE

Clanak26. Pravo javnog prikazivanja iskljucivo je pravo priopcavanja javnosti djela likovnih umjetnosti, arhitekture,

primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografskog ili audiovizualnog djela, te kartografskog djela ili prikaza znanstvene ili tehnicke prirode, pomocu tehnickih uredaja.

RADIODIFUZIJSKO EMITIRANJE

Clanak27. (1) Pravo radiodifuzijskog emitiranja iskljucivo je pravo priopcavanja autorskog djela javnosti pomocu

radijskih ili televizijskih programskih signala koji su namijenjeni prijamu za javnost, bezicno (ukljucujuci satelit) ili putem zica (ukljucujuci kabel i mikrovalni sustav).

(2) Satelit, za potrebe ovoga Zakona, je svaki satelit koji radi na frekvencijskim podrucjima rezerviranima za radiodifuzijsko emitiranje signala namijenjenih prijamu javnosti ili zatvorenoj osobnoj komunikaciji. Ako se radi o zatvorenoj osobnoj komunikaciji uvjeti za osobni prijam signala moraju biti usporedivi s onima za prijam signala za javnost.

(3) Priopcavanje javnosti preko satelita iz stavka 1. ovoga clanka postoji kada se, pod kontrolom i odgovornoscu organizacije za radiodifuziju, programski signali namijenjeni prijamu za javnost odasilju u neprekinuti komunikacijski lanac koji vodi prema satelitu i od satelita prema zemlji.

(4) Kada su programski signali iz stavka 2. ovoga clanka kodirani, priopcavanje se smatra obavljenim ako je od strane organizacije za radiodifuziju ili uz njezin pristanak javnosti pruzena mogucnost opskrbe sredstvima za dekodiranje tih signala.

RADIODIFUZIJSKO REEMITIRANJE

(Janak 28.

Pravo radiodifuzijskog reemitiranja iskljucivo je pravo da se autorsko djelo emitirano radiodifuzijom istodobno u neizmijenjenom obliku i u cijelosti priopci javnosti:

1. kada to priopcavanje obavlja druga organizacija za radiodifuziju, a ne ona koja je autorsko djelo izvorno emitirala,

2. kada se priopcavanje obavlja kabelskim ili mikrovalnim sustavom (kabelska retransmisija).

JAVNO PRIOPCAVANJE RADIODIFUZIJSKOG EMITIRANJA

Clanak29. Pravo javnog priopcavanja radiodifuzijskog emitiranja iskljucivo je pravo priopcavanja javnosti autorskog

djela koje se emitira radiodifuzijom, pomocu zvucnika, ekrana ili slicnoga tehnickog uredaja.

STAVLJANJE NA RASPOLAGANJE JAVNOSTI

Clanak30. Pravo stavljanja na raspolaganje javnosti iskljucivo je pravo da se autorsko djelo priopci javnosti, bezicno ili

putem zica, na nacin koji pripadnicima javnosti omogucava pristup autorskom djelu s mjesta i u vrijeme koje sami odaberu.

PRERADE AUTORSKOG DJELA

Clanak 31. Pravo prerade iskljucivo je pravo na prevodenje, prilagodavanje, glazbenu obradu ili koju drugu preinaku

autorskog djela.

3.3. Druga prava autora

3.3.1. Prava na naknadu

PRAVO NA NAKNADU ZA REPRODUCIRANJE AUTORSKOG DJELA ZA PRIVATNO ILi DRUGO VLASTITO KORISTENJE

Clanak32.

(1) Kad se autorsko djelo moze reproducirati bez autorovog odobrenja u skladu s odredbama clanka 82. ovoga Zakona, autor djela za koja se, s obzirom na njihovu prirodu, moze ocekivati da ce bez njihova odobrenja biti reproducirana fotokopiranjem ili snimanjem na nosace zvuka, slike ili teksta za privatno ili drugo vlastito koristenje, ima pravo na odgovarajucu naknadu od prodaje tehnickih uredaja i praznih nosaca zvuka, slike ili teksta.

(2) Autori imaju, osim prava iz stavka 1. ovoga clanka, i pravo na odgovarajucu naknadu od fizicke ili pravne osobe koja uz naplatu obavlja usluge fotokopiranja.

(3) S fotokopiranjem su izjednacene sve druge tehnike reproduciranja, a s uredajima za zvucno i vizualno snimanje izjednaceni su drugi uredaji koji omogucavaju isti ucinak.

(4) Naknadu iz stavka 1. ovoga clanka placaju proizvodaci uredaja za tonsko i vizualno snimanje, proizvodaci uredaja za fotokopiranje, proizvodaci praznih nosaca zvuka, slike ili teksta te solidarno s njima uvoznici uredaja za tonsko i vizualno snimanje, uredaja za fotokopiranje, praznih nosaca zvuka, slike ili teksta, osim ako se radio uvozu malih kolicina namijenjenih za privatno i nekomercijalno koristenje kao dio osobne prtljage. Ako se navedeni uredaji i predmeti ne proizvode u Republici Hrvatskoj, naknadu placa uvoznik.

(5) Obveza placanja odgovarajuce naknade iz stavka 1. nastaje: 1. pri prvoj prodaji u Republici Hrvatskoj ili uvozu u Republiku Hrvatsku novih naprava za tonsko i vizualno

snimanje,

2. pri prvoj prodaji u Republici Hrvatskoj ili uvozu u Republiku Hrvatsku novih praznih nosaca zvuka ili slike,

3. pri prvoj prodaji u Republici Hrvatskoj ili uvozu u Republiku Hrvatsku novih naprava za fotokopiranje. (6) Naknada iz stavka 2. ovoga clanka placa se prema podacima o broju ucinjenih fotokopija. (7) Autori se ne mogu odreci prava na naknadu iz stavka 1. i 2. ovoga clanka.

PRAVO NA NAKNADU ZA JAVNU POSUDBU

Clanak33. (1) Autor ima pravo na primjerenu naknadu, ako se izvornik ili primjerci njegova djela u pogledu kojih je

dopustena daljnja distribucija, posuduju posredovanjem javnih knjiznica.

(2) Posudivanje, po ovom Zakonu, oznacava davanje na koristenje u ogranicenom razdoblju, bez ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi.

(3) Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga clanka ne odnose se: 1. na gradevine i djela primijenjenih umjetnosti, 2. na autorska djela koja medusobno posuduju ustanove iz stavka 1. ovoga clanka. (4) Autor se ne moze odreci prava iz stavka 1. ovoga clanka. (5) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga clanka, autori baza podataka imaju iskljucivo pravo javne posudbe

izvornika ili primjeraka svojih baza podataka.

3.3.2. Pravo slijedenja

OPCENITO

C:lanak34. (1) Ako se izvornik likovnog djela preprodaje, autor ima pravo na odgovarajuci udio od prodajne cijene

ostvarene svakom preprodajom toga izvornika koja uslijedi nakon njegova prvog otudenja od strane autora. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga clanka odnosi se na sve radnje preprodaje u koje su ukljuceni kao prodavatelji,

kupci ili posrednici osobe koje se profesionalno have trgovinom umjetninama kao sto su javne aukcije, umjetnicke galerije ili drugi trgovci umjetninama.

(3) Iznimno, odredba iz stavka 1. ovoga clanka se ne primjenjuje, ako je prodavatelj umjetnicka galerija koja je stekla djelo izravno od autora u razdoblju kracem od tri godine prije njegove preprodaje i ako cijena po kojoj se djelo preprodaje ne prelazi kunsku protuvrijednost od 10.000,00 eura.

IZVORNIK LIKOVNOG DJELA

C:lanak35. (1) Izvornik likovnog djela, iz clanka 34. stavka 1. ovoga Zakona, oznacava djelo likovne umjetnosti, kao sto

je slika, kolaz, bojana slika, crtez, gravura, otisak, litografija, kip, tapiserija, keramika, staklovina ili fotografija, ako ga je izradio sam autor.

(2) Izvornikom likovnog djela iz stavka 1. ovoga clanka smatraju se i umnozeni primjerci toga djela, ako ih je u ogranicenom broju izradio sam autor ili su izradeni pod njegovim nadzorom. Takvi primjerci moraju biti na uobicajeni nacin numerirani, potpisani ili oznaceni od autora.

IZNOS KOJI PRIPADA AUTORU

Clanak36. (1) Prodavatelj koji preprodaje djelo iz clanka 35. ovoga Zakona po cijeni vecoj od protuvrijednosti u

kunama od 500,00 eura dufan je autoru isplatiti kunsku protuvrijednost od: 1. 5% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 500,00 eura do 50.000,00 eura, 2. 3% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 50.000,01 eura do 200.000,00 eura, 3. 1% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 200.000,01 eura do 350.000,00 eura, 4. 0,5% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 350.000,01 eura do 500.000,00 eura,

5. 0,25% od dijela cijene ostvarene u iznosu vecem od 500.000,00 eura. (2) Ukupni iznos koji na temelju odredbe iz stavka 1. ovoga clanka pripada autoru ne moze biti veci od

kunske protuvrijednosti od 12.500,00 eura. Osnovicu za izracun toga iznosa cini prodajna cijena bez poreza. (3) Ako je preprodaja izvornika likovnog djela izvrsena na javnoj aukciji ili u umjetnickoj galeriji ili

posredovanjem bilo kojega drugog trgovca umjetninama, organizator javne aukcije, vlasnik galerije odnosno trgovac umjetninama solidarno je odgovoran s prodavateljem za isplatu iznosa koji pripada autoru.

ODRICANJE OD PRAVA, PRENOSIVOST I OVRSNOST PRAVA SLIJEDENJA

Clanak37. (1) Autor se ne moze odreci prava slijedenja. (2) Pravo slijedenja ne moze se prenositi pravnim poslovima za zivota autora. Nakon smrti autora pravo

slijedenja prelazi na njegove nasljednike i naknada treba biti placana njima. (3) Pravo slijedenja ne moze biti predmet ovrhe.

PRAVO NA DOBIVANJE INFORMACIJA

Clanak38. Autor ima pravo, tijekom razdoblja od tri godine od izvrsene preprodaje njegova djela, zahtijevati od svake

osobe iz clanka 34. stavka 2. ovoga Zakona bilo koju informaciju koja mu je potrebna za osiguranje naplate iznosa koji mu pripada od te preprodaje.

3.3.3. Ostala druga prava

PRAVO PRISTUPA AUTORSKOM DJELU

Clanak 39.

(1) Autor ima pravo zahtijevati od vlasnika ili neposrednog posjednika izvornika ili primjerka autorskog djela da mu omoguci pristup njegovom djelu, aka je to neophodno radi izrade primjeraka autorskog djela ili prerade autorskog djela po odredbi iz clanka 31. stavka 1. ovoga Zakona, i ne protivi se bilo kojem zakonitom interesu vlasnika, odnosno posjednika.

(2) Odredbe iz stavka 1. ovoga clanka ne obvezuju vlasnika i neposrednog posjednika da autoru preda izvornik, odnosno primjerak autorskog djela.

PRAVO ZABRANE JAVNOG IZLAGANJA AUTORSKOG DJELA

Clanak40. (1) Autor neobjavljenog djela likovnih umjetnosti, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna te

neobjavljenog fotografskog djela ima pravo, prilikom otudenja izvornika ili primjeraka toga djela, zabraniti vlasniku njegovo izlaganje javnosti.

(2) Zabranu javnog izlaganja iz stavka 1. ovoga clanka autor mora dati u pisanom obliku. (3) Pravo iz stavka 1. ovoga clanka autor nema aka djelo pripada muzeju, galeriji ili drugoj slicnoj javnoj

ustanovi.

Poglavlje 4. AUTORSKO PRAVO U PRAVNOM PROMETU

4.1. Osnovne odredbe

NASLJEDIVANJE AUTORSKOG PRAVA

Clanak41. (1) Autorsko pravo je nasljedivo. (2) Nasljednicima autora pripadaju sva prava koja bi pripadala autoru, aka ovim Zakonom nije drukcije

odredeno. (3) Na sva druga pitanja u svezi s nasljedivanjem autorskog prava, koja nisu uredena ovim Zakonom,

primjenjuju se opci propisi o nasljedivanju.

PRENOSIVOST AUTORSKOG PRAVA

Clanak42. (1) Autorsko pravo je neprenosivo osim kod nasljedivanja i prenosenja u korist sunasljednika kod

razvrgnuca nasljednicke zajednice. (2) Druga raspolaganja autorskim pravom su dopustena, aka ovim Zakonom nije drukcije odredeno.

OVRHA

Clanak43. (1) Autorsko pravo ne maze biti predmet ovrhe. Predmet ovrhe mogu biti samo imovinske koristi stecene

koristenjem autorskog djela, aka ovim Zakonom nije drukcije odredeno. (2) Ako je autor nedovrsenjem autorskog djela ili neobjavljivanjem rukopisa povrijedio ugovornu obvezu, ne

maze ga se prisiliti na njezino ispunjenje, ali odgovara za stetu nastalu neispunjenjem obveze.

RASPOLAGANJE AUTORSKIM PRAVOM OSNIVANJEM PRAVA ISKORISTAVANJA

Clanak44. (1) Autor maze za drugoga osnovati pravo iskoristavanja autorskog djela ili mu prepustiti ostvarivanje

autorskog prava ugovorom, davanjem odobrenja (dozvole) za koristenje ili drugim pravnim poslom. (2) Autor maze za drugoga osnovati pravo na temelju kojega ce drugi moci autorsko djelo koristiti na svaki

ili na odreden nacin (pravo iskoristavanja autorskog djela). Pravo iskoristavanja maze biti osnovano kao iskljucivo ili neiskljucivo pravo, ograniceno sadrfajno, vremenski ili prostorno.

(3) Nositelj iskljucivog prava iskoristavanja maze autorsko djelo koristiti na nacin koji je u skladu sa sadrfajem njegovog prava te svakoga drugog, ukljucujuci autora, iskljuciti od takvog koristenja, aka ovim Zakonom nije drukcije odredeno. Pri osnivanju iskljucivog prava iskoristavanja maze se odrediti da autor pridrfava za sebe pravo koristenja autorskog djela.

(4) Neiskljucivo pravo iskoristavanja ovlascuje svojeg nositelja da autorsko djelo koristi na nacin koji je u skladu sa sadrfajem njegovog prava, ali ga ne ovlascuje da druge sprijeci u bilo kojem koristenju tog djela.

(5) Ako pri osnivanju prava iskoristavanja autorskog djela nije izricito naveden nacin koristenja autorskog djela, smatra se da je stjecatelj stekao pravo koristiti autorsko djelo samo na nacin potreban za ispunjenje svrhe pravnog posla na temelju kojeg se stjece pravo. Ako se iz svrhe pravnog posla ne maze utvrditi je li pravo osnovano kao iskljucivo ili neiskljucivo, odnosno prostorno ograniceno, smatra se da je osnovano kao neiskljucivo pravo za podrucje Republike Hrvatske.

(6) Autor je duzan suzdrzavati se postupaka koji bi ometali nositelja prava iskoristenja u izvrsavanju njegovog prava.

NEIZVRSAVANJE ISKLJUCIVOG PRAVA ISKORISTAVANJA

Clanak45. Ne izvrsava li nositelj iskljucivog prava iskoristavanja svoje pravo ili ga izvrsava u nedovoljnoj mjeri tako da

su zakoniti interesi autora povrijedeni, autor maze zahtijevati ukinuce iskljucivog prava iskoristavanja. Autor nema to pravo aka nositelj iskljucivog prava iskoristavanja dokaze da nije kriv za nastanak razloga za neizvrsavanje.

KASNIJE OSNIVANJE PRAVA ISKORISTAVANJA

Clanak46. Kasnije osnivanje prava iskoristavanja, pa makar i iskljucivo, ne djeluje stetno po ranije osnovano pravo

iskoristavanja kako iskljucivo tako i neiskljucivo, osim aka ugovorom o osnivanju ranijeg prava nije drukcije odredeno.

PRENOSENJE PRAVA ISKORISTAVANJA

Clanak47. (1) Pravo iskoristavanja maze se prenositi bez odobrenja autora u sklopu prijenosa cjelokupnog poslovanja,

ili dijela poslovanja koje cini cjelinu, s jedne osobe na drugu. (2) Kad se pravo iskoristavanja maze prenositi bez suglasnosti autora, stjecatelj prava iskoristavanja odgovara

solidarno za ispunjenje obveza koje prenositelj tog prava ima prema autoru.

OSNIVANJE DALJNJIH PRAVA ISKORISTAVANJA

Clanak48. Nositelj iskljucivog prava iskoristavanja maze na temelju svojeg prava za drugoga osnovati daljnje pravo

iskoristavanja samo uz pisanu suglasnost autora. Autor ne maze uskratiti svoju suglasnost aka bi to bilo protivno savjesnosti i postenju. Suglasnost nije potrebna aka je pravo iskoristavanja osnovano jedino radi ostvarivanja u korist autora.

RASPOLAGANJE AUTORSKIM PRAVOM POVJERAVANJEM OSTVARIVANJA

Clanak49. (1) Autor maze ovlastiti drugoga da ostvaruje autorsko pravo za njegov racun. Ostvarivati autorsko pravo za

racun autora maze se na temelju pravnog posla kojim autor povjerava ostvarivanje svojeg prava ili neposredno na temelju zakona ispunjenjem zakonom predvidenih pretpostavki za to.

(2) Smatra se da je autor povjerio ostvarivanje svojega pojedinog prava udruzi za kolektivno ostvarivanje odnosnog prava aka ona to pravo ostvaruje radi njegove koristi kao i koristi drugih autora za njihova odnosna prava.

ODRICANJE OD AUTORSKOG PRAVA

Clanak50. Autor se ne maze odreci svojega autorskog prava.

4.2. Opci dio ugovornoga autorskogprava

AUTORSKOPRAVNI UGOVORI

Clanak 51. Ugovor na temelju kojeg se stjece pravo iskoristavanja autorskog prava (autorskopravni ugovor) mora biti

sklopljen u pisanom obliku, aka ovim Zakonom nije drukcije odredeno.

SADRZAJ AUTORSKOPRAVNIH UGOVORA

Clanak52.

(1) Autorskopravni ugovor mora sadrfavati harem djelo na koje se odnosi, nacin koristenja, te osohu ovlastenu na koristenje autorskog djela (korisnik).

(2) Autorskopravni ugovor maze hiti sklopljen i glede autorskog djela koje jos nije stvoreno pod pretpostavkom da se njime odredi harem vrsta i nacin koristenja huduceg djela.

(3) Odredha ugovora o osnivanju prava koristenja na svim autorovim huducim djelima nistava je.

ODREDIVANJE NAKNADE ZA KORISTENJE AUTORSKOG DJELA

Clanak53. Ako visina naknade nije odredena pravnim poslom, ili je njena visina odredena neprimjereno, ili nije

odredena prema odredhi clanka 162. ovoga Zakona, autor ima pravo na primjerenu naknadu. Primjerena je ona naknada koja se u pravnom prometu posteno mora dati u casu zakljucenja pravnog posla s ohzirom na vrstu i opseg koristenja autorskog djela, uzimajuci pri tom u ohzir i financijski uspjeh u koristenju autorskog djela, vrstu i ohujam autorskog djela, trajanje koristenja, postojanje sporazuma izmedu odgovarajuce udruge autora i odgovarajuceg udruzenja korisnika kojim se utvrduje visina primjerene naknade, kao i druge elemente na temelju kojih se maze donijeti odluku o primjerenoj naknadi.

PRAVO AUTORA NA IZMJENU UGOVORA RADI PRAVICNIJEG UDJELA U ZARADI

Clanak54. (1) Ako se koristenjem autorskog djela ostvari zarada koja je u ocitu nerazmjeru s ugovorenom ili

odredenom naknadom, autor ima pravo zahtijevati izmjenu ugovora radi odredivanja pravicnijeg udjela u zaradi ostvarenoj koristenjem njegova djela.

(2) Autor se ne maze odreci prava iz stavka 1. ovoga clanka.

PRIMJENA PROPISA O OBVEZNIM ODNOSIMA

Clanak55.

Na sva pitanja u svezi s autorskopravnim ugovorima koja nisu uredena ovim Zakonom primjenjuju se odredhe zakona kojima se ureduju ohvezni odnosi.

4.3. Posebni dio ugovornoga autorskogprava

4.3.1. Nakladnicki ugovor

OPCENITO O UGOVORU

Clanak56. (1) Nakladnickim ugovorom (izdavackim ugovorom) autor se ohvezuje za nakladnika (izdavaca) osnovati

pravo reproduciranja svojega odredenoga autorskog djela tiskanjem ili drugim slicnim postupkom i pravo distrihucije primjeraka autorskog djela (pravo izdavanja), a nakladnik se ohvezuje autorsko djelo na ugovoreni nacin izdati i autoru za to platiti ugovorenu naknadu aka ugovorom nije drukcije odredeno, te se hrinuti o uspjesnoj distrihuciji primjeraka autorskog djela i davati autoru podatke o distrihuciji autorskog djela. Nakladnicki ugovor mora sadrfavati odredhu o trajanju prava izdavanja.

(2) Ako nakladnickim ugovorom nije drukcije odredeno, smatra se da nakladnik ima iskljucivo pravo izdavanja djela iz stavka 1. ovoga clanka.

(3) Presumpcija iz stavka 2. ovoga clanka ne odnosi se na pravo izdavanja clanaka u dnevnom i periodicnom tisku ili puhlikacijama.

PRAVO PREVODENJA I DRUGA PRAVA

Clanak 57. Ugovorom iz clanka 56. ovoga Zakona autor maze nakladniku prepustiti i pravo prevodenja svojeg djela na

odredeni jezik te pravo izdavanja prevedenog djela, kao i druga imovinska prava.

PROVJERA TOCNOSTI PODATAKA

Clanak58. (1) Autor ima svakodohno pravo uvida i kontrole nakladnikovih poslovnih knjiga i dokumentacije radi

provjere tocnosti podataka koje je nakladnik dao autoru. (2) Autor je ovlasten zahtijevati od trece osohe koja je za nakladnika umnofavala autorsko djelo podatke o

hroju umnozenih primjeraka njegovog djela, a ta je osoha duzna autoru dati potpune i istinite podatke.

IZNIMKA OD PRAVILA O OBVEZATNOM PISANOM OBLIKU UGOVORA

Clanak 59.

Nakladnicki ugovor o izdavanju clanaka, crtefa i drugih autorskih priloga u dnevnom i periodicnom tisku ili publikacijama ne mora biti sklopljen u pisanom obliku (mali nakladnicki ugovor).

SKLAPANJE UGOVORA PREKO ZASTUPNIKA

C]anak60. Zastupnik autora moze zakljuciti nakladnicki ugovor samo za ona autorska djela koja su izricito navedena u

autorovoj punomoci.

ODREDIVANJE AUTORSKE NAKNADE

Clanak61. (1) Ako je autorska naknada odredena u postotku od maloprodajne cijene prodanih primjeraka,

nakladnickim ugovorom mora se odrediti minimalni broj primjeraka prvog izdanja te najnizi iznos naknade koju je nakladnik obvezan platiti autoru neovisno o broju prodanih primjeraka.

(2) Ako je autorska naknada odredena u pausalnom iznosu, nakladnickim ugovorom, mora se odrediti ukupni broj primjeraka ugovorenih izdanja. Ako ukupni broj primjeraka nije ugovoren, a iz dobrih poslovnih obicaja ili iz okolnosti slucaja ne proizlazi drukcije, nakladnik moze izdati najvise 500 primjeraka autorskog djela.

DRUGI SASTOJCI UGOVORA

Clanak62. Nakladnicki ugovor moze sadrfavati osobito i sljedece: - rok u kojem je autor obvezan nakladniku predati uredan rukopis ili drugi izvornik djela. Ako ugovorom

nije drukcije odredeno, taj rok iznosi godinu dana od dana sklapanja ugovora; - rok u kojem je nakladnik obvezan izdati autorsko djelo. Ako ugovorom nije drukcije odredeno, taj rok

iznosi godinu dana od dana predaje urednog rukopisa ili drugog izvornika djela; - broj izdanja koji je nakladnik ovlasten izdati. Ako ugovorom nije drukcije odredeno, nakladnik ima pravo

samo na jedno izdanje djela; - rok u kojem je nakladnik obvezan izdati novo izdanje djela, ako je ugovoreno. Ako ugovorom nije drukcije

odredeno, taj rok iznosi godinu dana racunajuci od dana kad je autor podnio pisani zahtjev; - odredbu o vlasnistvu rukopisa ili drugog izvornika. Rukopis ili drugi izvornik ostaje u vlasnistvu autora

osim ako se na temelju ugovora obveze predati ga u vlasnistvo nakladnika; - izgled i tehnicku opremljenost primjeraka djela.

POBOLJSANJA I DRUGE IZMJENE AUTORSKOG DJELA

Clanak63. Ako nakladnickim ugovorom nije drukcije odredeno, nakladnik je obvezan u slucaju novih izdanja djela

omoguciti autoru unosenje poboljsanja ili drugih izmjena autorskog djela, pod pretpostavkom da to ne mijenja karakter autorskog djela.

PROPAST RUKOPISA I PRIPREMLJENOG IZDANJA

Clanak64. (1) Ako rukopis ili drugi izvornik djela nakon njegove predaje nakladniku propadne krivnjom nakladnika ili

zbog vise sile, autor ima pravo na naknadu koja bi mu pripala da je autorsko djelo izdano. Ako autor ima drugi primjerak autorskog djela duzan je predati nakladniku primjerak tog djela na nakladnikov trosak.

(2) Ako pripremljeno izdanje autorskog djela zbog vise sile u potpunosti propadne prije njegova stavljanja u promet, nakladnik ima pravo pripremiti novo izdanje, a autoru pripada naknada samo za propalo izdanje.

(3) Ako pripremljeno izdanje autorskog djela zbog vise sile djelomicno propadne prije njegova stavljanja u promet, nakladnik ima pravo, bez placanja naknade autoru, reproducirati samo onoliko primjeraka autorskog djela koliko je propalo.

NAKLADNICKO PRAVO PRVENSTVA

Clanak65. (1) Nakladnik koji je stekao pravo na izdavanje autorskog djela ima, u pogledu izdavanja toga djela u

elektronickom ili bilo kojem drugom obliku, pravo prvenstva pred drugim nakladnicima koji ponude iste uvjete. (2) Nakladnik koji se namjerava koristiti pravom iz stavka 1. ovoga clanka dufan je u roku od 30 dana od

dana primitka autorovog pisanog poziva dostaviti autoru svoju ponudu.

(3) Nakladnicko pravo prvenstva iz stavka 1. ovoga clanka traje do isteka roka od dvije godine od dana sklapanja nakladnickog ugovora.

PRESTANAK RASKIDOM NAKLADNICKOG UGOVORA

Clanak66. (1) Autor moze zahtijevati raskid nakladnickog ugovora ako nakladnik ne izda autorsko djelo ili ne pristupi

izdavanju novog ugovorenog izdanja autorskog djela u ugovorenom ili u zakonskom roku. (2) Ako se nakladnicki ugovor raskida krivnjom nakladnika, autor ima, osim prava na naknadu stete, i pravo

zadrfati primljenu naknadu, odnosno zahtijevati isplatu ugovorene naknade.

(3) Nakladnik moze zahtijevati raskid ugovora i naknadu stete zbog neizvrsenja ugovora, ako autor ne preda nakladniku rukopis ili drugi izvornik autorskog djela u ugovorenom ili u zakonskom roku.

UNISTAVANJE PRIMJERAKA AUTORSKOG DJELA

Clanak67. (1) Nakladnik koji neprodane primjerke autorskog djela namjerava prodati za preradu, ili ih na drugi nacin

unistiti ili ih povuci iz prometa, dufan je otkup tih primjeraka najprije ponuditi autoru, i to po cijeni koju bi za te primjerke dobio da ih prodaje za preradu. Ako tone ucini, odgovara za povredu moralnog prava autora.

(2) Ako autor ne prihvati ponudu nakladnika iz stavka 1. ovoga clanka, ili je prihvati samo za odredeni broj primjeraka, preostale primjerke autorskog djela nakladnik moze prodati za preradu.

4.3.2. Ugovor o izvodenju autorskog djela

OPCENITO O UGOVORU

Clanak68. (1) Ugovorom o izvodenju autorskog djela autor daje korisniku odobrenje za javno recitiranje autorskog djela

ili javnu izvedbu glazbenog djela na nacin i pod uvjetima odredenim ugovorom, a korisnik se za steceno pravo obvezuje platiti naknadu ako ugovorom nije drukcije odredeno.

(2) Odredbe o ugovoru o izvodenju primjenjuju se i na radiodifuzijsko emitiranje i reemitiranje, javno priopcavanje radiodifuzijskog emitiranja, javno priopcavanje, javno prenosenje i stavljanje na raspolaganje javnosti nescenskih knjizevnih i glazbenih djela.

DRUGE OBVEZE KORISNIKA

Clanak69. Korisnik autorskog djela dufan je autoru omoguciti pristup izvodenju autorskog djela, ostvariti tehnicke

uvjete izvodenja koji osiguravaju postovanje autorskih moralnih prava te autoru ili njegovu zastupniku dostavljati popis izvedenih autorskih djela i izvjestavati ga o prihodima ostvarenim izvodenjem njegova autorskog djela, ako ugovorom nije drukcije odredeno.

PRESTANAK ODOBRENJA

Clanak 70. Odobrenje za javno recitiranje, odnosno za javnu izvedbu glazbenog djela prestaje ako korisnik ne koristi

autorsko djelo na nacin i pod uvjetima predvidenim odobrenjem.

4.3.3. Ugovor o scenskom prikazivanju autorskog djela

OPCENITO O UGOVORU

Clanak 71. (1) Ugovorom o scenskom prikazivanju autor osniva za korisnika pravo javnoga scenskog prikazivanja

odredenoga autorskog djela, a korisnik se obvezuje autorsko djelo scenski prikazati na nacin, u roku i pod uvjetima odredenim ugovorom te za steceno pravo platiti naknadu ako ugovorom nije drukcije odredeno.

(2) Odredbe o ugovoru o scenskom prikazivanju primjenjuju se i na radiodifuzijsko emitiranje i reemitiranje, javno priopcavanje radiodifuzijskog emitiranja, javno priopcavanje, javno prenosenje i stavljanje na raspolaganje javnosti scenskih prikazivanja autorskog djela, kao i javno izvodenje scenskih djela na nescenski nacin.

DRUGE OBVEZE KORISNIKA

Clanak 72. Na ugovor o scenskom prikazivanju autorskog djela na odgovarajuci nacin primjenjuju se odredbe iz clanaka

69. ovoga Zakona.

4.3.4. Ugovor o stvaranju autorskog djela po narudibi

OPCENITO O UGOVORU

Clanak 73. Ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudzbi autor se obvezuje stvoriti odredeno autorsko djelo i

primjerak tog djela predati narucitelju, a narucitelj se obvezuje autoru za to isplatiti ugovorenu naknadu ako ugovorom nije drukcije odredeno.

SADRZAJ UGOVORA

Clanak 74. (1) Ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudzbi odreduju se i obiljezja, sastojci te rokovi predaje

narucenog djela. (2) Ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukcije odredeno, autorsko pravo na narucenom djelu zadrfava

autor bez ogranicenja.

4.3.5. Autorska djela stvorena u izvrsavanju ugovora o radu

AUTORSKO DJELO STVORENO U RADNOM ODNOSU

Clanak 75. Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu, po ovom Zakonu, oznacava djelo koje za vrijeme trajanja radnog

odnosa kod odredenog poslodavca stvori autor - zaposlenik izvrsavajuci svoje obveze ili po uputama toga poslodavca. Odnosi u pogledu autorskog djela stvorenog u radnom odnosu ureduju se ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se ureduje radni odnos.

PRAVO ISKORISTAVANJA AUTORSKOG DJELA STVORENOG U RADNOM ODNOSU

Clanak 76. Ako se u izvrsavanju obveza iz radnog odnosa stvaraju autorska djela, ugovorom o radu odreduje se, izmedu

ostalog, stjece Ii poslodavac pravo na iskoristavanje autorskog djela, te posebice, ako ga stjece, opseg i trajanje prava iskoristavanja autorskog djela. Ako ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se ureduje radni odnos nije drukcije odredeno, autorsko pravo na autorskom djelu zadrfava autor bez ogranicenja.

Poglavlje 5. ODNOS AUTORSKOG PRAVA I PRAVA VLASNISTVA

OPCENITO

Clanak 77. (1) Autorsko pravo je samostalno i neovisno od prava vlasnistva i drugih stvarnih prava na stvari na kojoj je

autorsko djelo fiksirano. (2) Pravo vlasnistva i druga stvarna prava na stvari na kojoj je fiksirano autorsko djelo ne smije bez

odobrenja nositelja autorskog prava biti izvrsavano protivno autorskom pravu, ako ovim Zakonom nije drukcije odredeno.

NEOVISNOST PRAVNOG PROMETA

Clanak 78. (1) Raspolaganje autorskim pravom ne utjece na pravo vlasnistva na stvari na kojoj je to autorsko djelo

fiksirano, ako zakonom ili ugovorom nije drukcije odredeno. (2) Raspolaganje vlasnistvom na stvari na kojoj je fiksirano autorsko djelo ne utjece na autorsko pravo na

tom djelu, ako zakonom ili ugovorom nije drukcije odredeno.

UNISTENJE AUTORSKOG DJELA

Clanak 79. (1) Vlasnik izvornika autorskog djela koji zna ili mora znati da autor ili neki od koautora ima poseban interes

za ocuvanjem tog izvornika od propasti, dufan je prije unistenja obavijestiti ih o unistenju i ponuditi otkup po cijeni stvarne vrijednosti. Ako nije moguca predaja izvornika u posjed autora, vlasnik je dufan omoguciti autoru izradu primjerka autorskog djela na odgovarajuci nacin. Ako autor nece izvornik otkupiti, vlasnik ga moze slobodno unistiti, ali je na zahtjev autora dufan dopustiti mu njegovo fotografiranje prije no sto ga unisti.

(2) Vlasnik stvari koje sadrze umnozene primjerke autorskog djela nema obveza iz stavka 1. ovoga clanka osim ako zna ili mora znati da ne postoji ni izvornik niti drugi primjerci tog djela.

(3) Vlasnik stvari na kojoj je autorsko djelo fiksirano bez njegova odobrenja tu stvar moze unistiti bez obveza iz stavka 1. i 2. ovoga clanka.

(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga clanka ne odnose se na arhitektonska djela. Vlasnik arhitektonskog djela jedino je dufan obavijestiti autora o unistenju i dopustiti autoru, na njegov zahtjev, fotografiranje toga djela i predati mu primjerak nacrta toga djela.

(5) Kod izmjene arhitektonskog djela moraju se uzeti u obzir interesi njegova vlasnika. Autor arhitektonskog djela ne moze se protiviti izmjenama njegovog arhitektonskog djela proizislih iz ozbiljnih razloga kao sto su primjerice sigurnosni i tehnicki razlozi. Ako je arhitektonsko djelo potrebno obnoviti, njegov autor se ne moze protiviti uporabi drugih materijala ako su oni od kojih je to djelo napravljeno pokazali nedostatke za koristenje ili ako te materijale nije moguce nabaviti ili ih je moguce nabaviti samo uz nerazmjerne poteskoce ili nerazmjerni trosak. U tom slucaju autor ima pravo zahtijevati, ako je na arhitektonskom djelu oznaceno njegovo ime, da vlasnik zgrade uz njegovo ime stavi napomenu o izmjenama arhitektonskog djela i vremenu kad je to ucinjeno.

(6) Postupi li vlasnik protivno odredbama ovoga clanka odgovarat ce za povredu moralnog prava autora.

Poglavlje 6. SADRZAJNA OGRANICENJA AUTORSKOG PRAVA

ZAJEDNICKE ODREDBE

Clanak80. Objavljenim autorskim djelom moze se koristiti bez autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez

placanja naknade, samo u slucajevima koji su u ovom Zakonu izricito navedeni. Odredbe o ogranicenjima iz ovoga poglavlja pokrivaju samo takvo koristenje autorskog djela koje se ne suprotstavlja redovitom koristenju autorskog djela i neopravdano ne steti zakonitim interesima nositelja prava.

PRIVREMENE RADNJE REPRODUCIRANJA AUTORSKOG DJELA

Clanak 81. Privremene radnje reproduciranja autorskog djela cija je jedina svrha omogucavanje prijenosa u mrezi

izmedu trecih strana preko posrednika ili ovlasteno koristenje autorskog djela, koje su prolazne ili popratne, koje cine sastavni i bitni dio tehnoloskog procesa i koje kao takve nemaju nezavisan gospodarski znacaj, izuzete su iz iskljucivog prava reproduciranja autorskog djela iz clanka 19. stavka 1. ovoga Zakona. Odredbe ovoga clanka ne utjecu na odredbe clanka 97. ovoga Zakona.

REPRODUCIRANJE AUTORSKOG DJELA ZA PRIVATNO I DRUGO VLASTITO KORISTENJE

Clanak82. Fizicka osoba moze reproducirati autorsko djelo na bilo koju podlogu ako to cini za privatno koristenje, kao i

reproducirati autorsko djelo u obliku fotokopije i za drugo vlastito koristenje, koje nema izravno ili neizravno komercijalnu svrhu i nije namijenjeno ili pristupacno javnosti. Nije dopusteno reproduciranje cijele knjige osim ako su primjerci te knjige rasprodani najmanje dvije godine, grafickih izdanja glazbenih djela (u daljnjem tekstu: notni materijal), elektronickih baza podataka, kartografskih djela kao ni izgradnja arhitektonskog objekta, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukcije odredeno.

EFEMERNE SNIMKE

Clanak83. (1) Organizacija za radiodifuziju koja ima odobrenje za emitiranje autorskog djela moze snimiti to djelo

vlastitim sredstvima na nosac zvuka, slike ili teksta za potrebe vlastitog emitiranja (efemerne snimke). (2) Organizacija za radiodifuziju duzna je efemerne snimke iz stavka 1. ovoga clanka najkasnije u roku od

mjesec dana od dana emitiranja unistiti, ili ih pohraniti u vlastitom ili u javnom sluzbenom arhivu ako te snimke imaju posebnu dokumentarnu vrijednost.

(3) Efemerne snimke, koje su u skladu s odredbama iz stavka 2. ovoga clanka pohranjene, ne mogu se ponovno emitirati bez odobrenja nositelja prava.

OGRANICENJA U KORIST POJEDINIH USTANOVA

Clanak84. Javni arhivi, javne knjiznice, obrazovne i znanstvene ustanove, ustanove za predskolski odgoj i socijalne

(karitativne) ustanove, a koje svoje usluge ne naplacuju, mogu iz vlastitog primjerka reproducirati autorsko djelo na bilo koju podlogu u najvise jednom primjerku.

ZBIRKE NAMIJENJENE NASTAVI ILi ZNANSTVENOM ISTRAZIVANJU

Clanak85. (1) Dopusteno je reproduciranje na papir ili slican medij i distribuiranje pojedinih odlomaka zakonito

objavljenih autorskih djela ili cjelovitih kratkih autorskih djela s podrucja znanosti, knjizevnosti i glazbe, kao i pojedinacnih objavljenih autorskih djela s podrucja likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografskih ili kartografskih djela te prikaza znanstvene ili tehnicke prirode, u obliku zbirke koja sadrfava priloge vise autora i koja je po svojem sadrfaju i sistematizaciji iskljucivo namijenjena nastavi ili znanstvenom istrazivanju uz navodenje izvora, osim aka to autor izricito ne zabrani. Reproduciranje i distribuiranje pojedinih dijelova autorskih djela ne smatra se povredom prava iz clanka 16. ovoga Zakona osim aka bi se objavljivanjem pojedinih dijelova ugrozili cast ili ugled autora.

(2) Autori djela sadrfanih u zbirci iz stavka 1. ovoga clanka imaju pravo na primjerenu naknadu za reproduciranje i distribuiranje njihovih autorskih djela.

KORISTENJE AUTORSKIH DJELA ZA POTREBE OSOBA S INVALIDNOSCU

Clanak86. Za potrebe osoba s invalidnoscu dopusteno je koristenje autorskih djela na nacin koji je izravnoj vezi s

invalidnoscu tih osoba i koje je nekomercijalne naravi, au opsegu potrebnom za odnosnu invalidnost.

KORISTENJE AUTORSKIH DJELA U SUDSKIM, UPRAVNIM I DRUGIM SLUZBENIM POSTUPCIMA

Clanak 87. (1) Dopusteno je reproduciranje autorskih djela radi koristenja u sudskim, i upravnim postupcima, kao i,

izuzevsi zbirke, arbitraznim i drugim sluzbenim postupcima. (2) Odredbe iz stavka 1. ovoga clanka na odgovarajuci nacin primjenjuju se i na priopcavanje javnosti

primjeraka autorskih djela izradenih za potrebe sluzbenih postupaka.

KORISTENJE AUTORSKIH DJELA U NASTAVI

Clanak88. Dopusteno je javno izvodenje ili scensko prikazivanje autorskih djela u obliku izravnog poucavanja na

nastavi, ili na priredbama koje su vezane uz nastavu, u opsegu opravdanom obrazovnom svrhom koja se zeli postici takvim priopcavanjem, aka se autorsko djelo ne koristi radi ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi za obrazovnu ustanovu, organizatora ili trece osobe, aka izvodaci ne primaju naknadu za izvodenje autorskih djela, te aka se ne naplacuju ulaznice.

KORISTENJE AUTORSKIH DJELA U SVRHU INFORMIRANJA JAVNOSTI

Clanak89. (1) Dopusteno je, u opsegu potrebnom za izvjescivanje javnosti o tekucim dogadajima putem tiska, radija ili

televizije, reproduciranje, distribuiranje te priopcavanje javnosti: 1. autorskih djela koja se pojavljuju kao sastavni dio tekuceg dogadaja o kojem se javnost izvjescuje, pod

uvjetom da se autorsko djelo koristi u opsegu koji odgovara svrsi i nacinu izvjescivanja o tekucem dogadaju, 2. novinskih clanaka i fotografija o tekucim politickim, gospodarskim ili vjerskim pitanjima, koji su

objavljeni u drugim sredstvima javnog priopcavanja, pod uvjetom da autor to nije izricito zabranio i da se autorsko djelo koristi u opsegu koji odgovara svrsi i nacinu izvjescivanja,

3. javnih politickih, vjerskih i drugih govora odrfanih u tijelima drfavne ili lokalne vlasti, vjerskim ustanovama ili prilikom drfavnih ili vjerskih svecanosti te izvadaka iz javnih predavanja.

(2) U svim slucajevima iz stavka 1. ovoga clanka potrebno je navesti izvor i autorstvo djela.

CITATI

Clanak90. Dopusteno je doslovno navodenje ulomaka autorskog djela (citata) koje je na zakonit nacin postalo

pristupacno javnosti, radi znanstvenog istrazivanja, nastave, kritike, polemike, recenzije, osvrta, u mjeri opravdanoj svrhom koja se zeli postici i u skladu s dobrim obicajima, time da se mora naznaciti izvor i ime autora.

REPRODUCIRANJE AUTORSKIH DJELA TRAJNO SMJESTENIH NA JAVNIM MJESTIMA

Clanak 91. (1) Dopusteno je reproduciranje autorskih djela koja su trajno smjestena na ulicama, trgovima, parkovima ili

drugim mjestima pristupacnim javnosti te distribuiranje i priopcavanje javnosti takvih reprodukcija. (2) Djela iz stavka 1. ovoga clanka ne smiju se reproducirati u trodimenzionalnom obliku. (3) Na primjercima djela iz stavka 1. ovoga clanka potrebno je navesti izvor i autorstvo djela, osim aka to nije

moguce.

REPRODUCIRANJE ARHITEKTONSKIH OBJEKATA

(Janak 92.

Odredbe clanka 91. stavka 1. ovoga Zakona primjenjuju se samo u pogledu vanjskog izgleda arhitektonskog objekta.

PLAKATI I KATALOZI

Clanak 93. (1) Organizatorima javnih izlozbi ili aukcija dopusteno je, u svrhu njihova promoviranja i u opsegu

potrebnom za tu svrhu, reproduciranje, na plakatima i u katalozima za te izlozbe ili aukcije, i distribuiranje putem tih plakata i kataloga, djela likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti, industrijskog dizajna te fotografskih djela koja su izlozena na javnoj izlozbi ili aukciji ili namijenjena takvom izlaganju.

(2) U katalozima iz stavka 1. ovoga clanka potrebno je navesti izvor i autorstvo djela.

PARODIJE I KARIKATURE

Clanak 94. Dopustena je prerada autorskog djela u parodiju u mjeri koja je potrebna za njen smisao, kao i karikaturu, a

uz navodenje djela koje se preraduje i njegovog autora.

KORISTENJE AUTORSKIH DJELA U SVRHU UPOZNAVANJA ILi ISKUSAVANJA UREDAJA

Clanak 95. Trgovinama koje prodaju fonograme ili videograme ili uredaje za reproduciranje ili za prijam zvuka ili slike,

dopusteno je snimanje autorskog djela na nosace zvuka, slike ili teksta, priopcavanje autorskog djela s tih nosaca, kao i priopcavanje autorskog djela koja se radiodifuzijski emitiraju, u opsegu potrebnom za upoznavanje ili iskusavanje rada tih zvucnih snimaka ili filmova ili uredaja neposrednim kupcima ili za njihov popravak.

BRISANJE SNIMAKA

Clanak96. Snimke ucinjene na temelju odredbe iz clanka 95. ovoga Zakona moraju se bez odlaganja izbrisati.

KORISTENJE BAZE PODATAKA

Clanak97.

(1) Ovlasteni korisnik haze podataka ili njezina primjerka moze izvrsiti bilo koji akt koristenja ako je neophodan za pristup sadrfaju baze podataka i njegovo redovito koristenje.

(2) Ako je korisnik ovlasten samo za dio baze podataka, dopusteno je reproduciranje i prerada samo toga dijela.

(3) Svaka ugovorna odredba protivna stavku 1. i 2. ovoga clanka nistava je.

OBVEZE NOSITELJA PRAVA

Clanak98. (1) Kada je po odredbama clanka 82. - 87. ovoga Zakona dopusteno koristenje autorskog djela, a koristenje

autorskog djela ili pristup autorskom djelu onemoguceni su primjenom tehnoloskih mjera iz clanka 175. ovoga Zakona, autori odnosno druge osobe koje su te mjere primijenile ili koje imaju ovlast i mogucnosti otkloniti ih, duzni su, osiguravanjem posebnih mjera ili sklapanjem sporazuma, omoguciti korisnicima ili njihovim udrugama pristup tim autorskim djelima i njihovo koristenje u skladu s ogranicenjima iz clanaka 82. - 87. ovoga Zakona. Odredbe ovoga stavka se ne primjenjuju na racunalne programe.

(2) Ako autori odnosno druge osobe iz prethodnog stavka ne postupe u skladu s odredbama iz stavka 1. ovoga clanka, autorska djela se koriste primjenom mjera koje propisuje ministar nadlefan za Drfavni zavod za intelektualno vlasnistvo (u daljem tekstu ministar).

(3) Tehnicke mjere koje dobrovoljno primjenjuju nositelji prava iz ovoga Zakona, ukljucujuci one koje su primijenjene u ispunjavanju ugovora sklopljenih dobrovoljno, te tehnicke mjere primijenjene u provedbi mjera iz stavka 1. i 2. ovoga clanka uzivaju zastitu iz clanka 175. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga clanka ne primjenjuju se na autorska djela koja su stavljena na raspolaganje javnosti po dogovorenim uvjetima na nacin da im pripadnici javnosti mogu pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sami odberu.

Poglavlje 7. VREMENSKA OGRANICENJA AUTORSKOG PRAVA

OPCA ODREDBA O TRAJANJU AUTORSKOG PRAVA

(Janak 99.

Autorsko pravo traje za zivota autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti, bez obzira kada je autorsko djelo zakonito objavljeno, ako ovim Zakonom nije drukcije odredeno.

TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA ZA KOAUTORSKO DJELO

Clanak 100.

(1) Ako su koautori iz clanka 11. ovoga Zakona nositelji zajednickoga autorskog prava na stvorenom autorskom djelu, rok iz clanka 99. ovoga Zakona racuna se od smrti koautora koji je najduze zivio.

(2) U pogledu audiovizualnih djela, rok iz clanka 99. ovoga Zakona racuna se od smrti posljednje prezivjele od sljedecih osoba: glavni redatelj, autor scenarija, autor dijaloga i skladatelj glazbe posebno skladane za koristenje u tom djelu.

TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA ZA ANONIMNO AUTORSKO DJELO

Clanak 101.

Autorsko pravo na anonimnom autorskom djelu traje sedamdeset godina od zakonite objave tog djela. Ako autor tijekom tog razdoblja otkrije svoj identitet, primjenjuje se rok iz clanka 99. ovoga Zakona.

TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA ZA AUTORSKO DJELO OBJAVLJENO POD PSEUDONIMOM

Clanak 102.

Autorsko pravo na autorskom djelu objavljenom pod pseudonimom traje sedamdeset godina od zakonite objave tog djela. Ako pseudonim ne ostavlja nikakvu sumnju u pogledu identiteta autora, primjenjuje se rok iz clanka 99. ovoga Zakona.

TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA ZA AUTORSKO DJELO OBJAVLJENO U DIJELOVIMA

Clanak 103.

Ako se trajanje autorskog prava racuna od zakonite objave autorskog djela, a to djelo se objavljuje u svescima, dijelovima, nastavcima, izdanjima ili epizodama, taj se rok za svaki takav dio racuna zasebno.

TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA ZA NEOBJAVLJENO AUTORSKO DJELO

Clanak 104.

Ako se trajanje autorskog prava ne racuna ni od smrti autora, niti je autorsko djelo bilo zakonito objavljeno, autorsko pravo prestaje protekom sedamdeset godina od kada je autorsko djelo nastalo.

RACUNANJE ROKOVA

Clanak 105.

Rokovi trajanja autorskog prava odredeni ovim Zakonom racunaju se od 1. sijecnja godine koja neposredno slijedi godinu u kojoj je nastala cinjenica od koje se racuna pocetak roka.

UCINCI ISTEKA ROKA

Clanak 106.

(1) Prestankom autorskog prava, autorsko djelo postaje javno dobro, te se moze slobodno koristiti uz obvezu priznanja autorstva, postivanja autorskog djela te casti ili ugleda autora.

(2) Protiv onih koji ne postuju obveze iz stavka 1. ovoga clanka nasljednici autora, udruge autora kojima je autor pripadao, druge osobe koje za to imaju pravni interes te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovlasteni su zahtijevati prestanak povrede te obveze.

Poglavlje 8. POSEBNE ODREDBE ZA RACUNALNE PROGRAM£ I AUDIOVIZUALNA DJELA

8.1. Posebne odredbe za racunalne programe

PREDMET ZASTITE

Clanak 107.

Racunalni program je zasticen kao jezicno djelo po ovom Zakonu ako je izvoran u smislu da predstavlja vlastitu intelektualnu tvorevinu svog autora. Pojam racunalni program obuhvaca izrafaj racunalnog programa u bilo kojem obliku ukljucujuci i pripremni dizajnerski materijal. Ideje i nacela na kojima se zasniva bilo koji element racunalnog programa, ukljucujuci i ona na kojima se zasnivaju njegova sucelja, nisu zasticena autorskim pravom.

RACUNALNI PROGRAM STVOREN U RADNOM ODNOSU

Clanak 108. Ako je racunalni program stvorio zaposlenik u izvrsavanju svojih obveza ili slijedeci upute poslodavca,

poslodavac je iskljucivo ovlasten izvrsavati sva imovinska prava na tako stvorenom programu, ako ugovorom nije drugacije odredeno.

PRAVO AUTORA RACUNALNOG PROGRAMA

Clanak 109.

(1) Autor racunalnog programa ima u skladu s odredbama poglavlja 3. glave IL ovoga Zakona iskljucivo pravo izvrsiti ili odobriti:

1. trajno ili privremeno reproduciranje racunalnog programa bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, djelomicno ili u cijelosti, to ukljucuje i ucitavanje, prikazivanje, izvodenje, prenosenje ili pohranu racunalnog programa za koje je potrebno takvo reproduciranje,

2. prijevod, prilagodbu, obradu i bilo koju drugu izmjenu racunalnog programa te reproduciranje rezultata tih izmjena, s time da prava osobe koja je izmijenila program ostaju nedimuta,

3. distribucije izvomika ili primjeraka racunalnog programa, u bilo kojem obliku, kao i njihovo iznajmljivanje.

(2) Odredbe iz clanka 17., 32., i 82. ovoga Zakona ne primjenjuju se na racunalne programe. Racunalni programi ne mogu biti predmetom javne posudbe, osim ako je ugovorom drukcije odredeno.

IZNIMKE

Clanak 110. (1) U nedostatku posebnih ugovomih odredaba za poduzimanje radnji iz clanka 109. stavka 1. tocke 1. i 2.

ovoga Zakona nije potrebno odobrenje nositelja prava, ako su te radnje zakonitom stjecatelju neophodne za koristenje racunalnog programa u skladu s njegovom namjeravanom svrhom, ukljucujuci i za ispravljanje pog- resaka.

(2) Osobi koja ima pravo koristiti racunalni program ugovorom se ne moze zabraniti izrada sigumosnog primjerka, ako je to potrebno za to koristenje programa.

(3) Osoba koja ima pravo koristiti kopiju racunalnog programa, ovlastena je bez odobrenja nositelja prava, promatrati, proucavati ili ispitivati rad programa radi utvrdivanja ideje i nacela na kojima se zasniva bilo koji element programa, ako to cini prilikom izvodenja bilo koje od radnji ucitavanja, prikazivanja, izvodenja, prenosenja ili pohranjivanja racunalnog programa, koju je ovlastena poduzimati.

(4) Svaka ugovoma odredba protivna stavku 2. i 3. ovoga clanka nistava je.

DEKOMPILIRANJE

Clanak 111. (1) Ako je reproduciranje koda i prevodenje njegova oblika, po odredbi iz clanka 109. stavka 1. i 2. ovoga

Zakona, nuzno za dobivanje informacija potrebnih za postizanje interoperabilnosti nezavisno stvorenog programa s drugim programima, odobrenje nositelja prava nije potrebno, ako:

1. te radnje izvodi osoba koja ima odobrenje za koristenje ili druga osoba koja ima pravo koristiti primjerak programa, ili osoba koja je u njihovo ime ovlastena to uciniti,

2. informacije potrebne za postizanje interoperabilnosti prethodno nisu bile odmah dostupne osobama iz tocke 1. ovoga stavka i

3. su te radnje ogranicene samo na one dijelove izvomog programa koji su potrebni za postizanje interoperabilnosti.

(2) Informacije dobivene primjenom odredbi iz stavka 1. ovoga clanka ne smiju se: 1. koristiti za ciljeve drukcije od postizanja interoperabilnosti nezavisno stvorenoga racunalnog programa, 2. prenositi drugima, osim kad je to potrebno za postizanje interoperabilnosti nezavisno stvorenog programa

ili

3. koristiti za razvoj, proizvodnju ili marketing drugog programa, bitno slicnog u svojem izrafaju, ili za bilo koju drugu radnju kojom se nanosi povreda autorskom pravu.

(3) Odredbe iz ovoga clanka ne smiju se tumaciti tako da omogucuju da se njihova primjena suprotstavlja redovitom koristenju racunalnog programa ili da neopravdano steti zakonitim interesima nositelja prava.

(4) Svaka ugovoma odredba protivna odredbama iz ovoga clanka nistava je.

POSEBNE MJERE ZASTITE

(Janak 112.

Povreda prava na racunalnom programu cini se osobito: 1. bilo kojom radnjom distribucije primjerka racunalnog programa za koji se zna ili ima razloga vjerovati da

je to primjerak kojim je povrijedeno tude pravo, 2. posjedovanjem, u komercijalne svrhe, primjerka racunalnog programa za koji se zna ili ima razloga

vjerovati da je to primjerak kojim je povrijedeno tude pravo, 3. bilo kojom radnjom distribucije ili posjedovanjem u komercijalne svrhe bilo kojeg sredstva cija je jedina

namjena olaksati neovlasteno uklanjanje tehnickog uredaja koji sluzi za zastitu racunalnog programa ili osujetiti rad toga uredaja.

DALJNJA PRIMJENA DRUGIH PROPISA

(Janak 113.

Odredbe iz ovoga Zakona o zastiti racunalnih programa ne utjecu na primjenu drugih propisa, kao sto su propisi koji ureduju zastitu izuma patentima, zastitu planova rasporeda poluvodickih proizvoda, zigove, neposteno trzisno natjecanje, zastitu poslovne tajne ili ugovorne obveze.

8.2. Posebne odredbe za audiovizualna djela

AUDIOVIZUALNA DJELA

Clanak 114. Audiovizualna djela, po ovom Zakonu, jesu kinematografski, televizijski, dokumentarni, crtani, reklamni ili

drugi filmovi te druga audiovizualna djela izrazena slikama koje u slijedu daju dojam pokreta, sa zvukom ili bez zvuka, bez obzira na vrstu podloge na koju su fiksirana.

AUDIOVIZUALNA PRILAGODBA

Clanak 115. (1) Ugovorom o audiovizualnoj prilagodbi autor daje drugoj osobi odobrenje za prilagodbu autorskog djela u

audiovizualno djelo (pravo audiovizualne prilagodbe). Ako ugovorom nije drukcije odredeno, smatra se da je steceno iskljucivo pravo audiovizualne prilagodbe.

(2) Ako je pravo prilagodbe autorskog djela steceno kao iskljucivo pravo, autor preradenog djela zadrfava: 1. iskljucivo pravo nove audiovizualne prilagodbe preradenog djela koje moze ostvarivati nakon isteka

dvadeset godina od sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga clanka, 2. iskljucivo pravo daljnje prerade audiovizualnog djela u bilo kojem drugom umjetnickom obliku, 3. pravo na primjerenu naknadu za svako iznajmljivanje videograma koji sadrzi preradeno djelo. (3) Autor se ne moze odreci prava iz stavka 2. ovoga clanka.

KOAUTORI AUDIOVIZUALNOG DJELA

Clanak 116. (1) Koautorima audiovizualnog djela smatraju se:

1. glavni redatelj, 2. autor scenarija,

3. autor dijaloga, 4. glavni snimatelj, 5. skladatelj glazbe posebno skladane za koristenje u tom djelu.

(2) Ako je crtez odnosno animacija bitni element audiovizualnog djela, koautorom takvog djela smatra se i glavni crtac, odnosno glavni animator.

(3) Ako neka druga fizicka osoba dokaze da je njezina originalna intelektualna tvorevina bitni element audiovizualnog djela te da bi mogla biti, prema opcim pravilima, koautor tog djela, bit ce priznata kao koautor tog audiovizualnog djela.

AUTORI DOPRINOSA AUDIOVIZUALNOM DJELU

Clanak 117. Skladatelj glazbe, glavni crtac ili glavni animator koji se ne smatra koautorom audiovizualnog djela po

odredbi iz clanka 116. ovoga Zakona, scenograf, kostimograf, slikar maski, montazer i drugi autori koji sudjeluju u stvaranju audiovizualnog djela imaju autorska prava na svojim individualnim doprinosima (autori doprinosa).

UGOVOR O AUDIOVIZUALNOJ PRODUKCIJI

(Janak 118. (1) Ugovorom o audiovizualnoj produkciji, ureduju se odnosi izmedu filmskog producenta, koautora

audiovizualnog djela i autora doprinosa te medusobni odnosi autora audiovizualnog djela. (2) Ako ugovorom o audiovizualnoj produkciji izmedu filmskog producenta i autora doprinosa nije drukcije

odredeno, smatra se da filmski producent stjece sva imovinska prava autora doprinosa u opsegu potrebnom za ispunjenje svrhe ugovora.

(3) Ako ugovorom iz stavka 1. ovoga clanka koautori svoje pravo iznajmljivanja prepuste filmskom producentu, zadrzavaju pravo na primjerenu naknadu za iznajmljivanje audiovizualnog djela.

(4) Bez obzira na odredbe iz stavka 2. ovoga clanka, autori doprinosa zadrzavaju pravo da se svojim doprinosima audiovizualnom djelu samostalno koriste, ako se time ne nanosi povreda pravima filmskog producenta toga djela.

(5) Koautori audiovizualnog djela ne mogu se odreci prava iz stavka 3., a autori doprinosa iz stavka 4. ovoga clanka.

(6) Odredbe iz clanka 17., clanka 47. stavka 1. i clanka 48. ovoga Zakona ne primjenjuju se na audiovizualna djela.

IZVJESCE O AUTORSKOJ NAKNADI ZA PRAVA NA AUDIOVIZUALNOM DJELU

Clanak 119. Filmski producent audiovizualnog djela duzan je najmanje jedanput godisnje dostaviti koautorima izvjesce o

prihodu ostvarenom svakim pojedinim nacinom koristenja toga djela.

ZAVRSENO AUDIOVIZUALNO DJELO

Clanak 120. (1) Audiovizualno djelo smatra se zavrsenim kada je, u skladu sa sporazumom izmedu glavnog redatelja i

filmskog producenta, zavrsena prva standardna kopija djela koje je predmet ugovora o produkciji. (2) Zabranjeno je unistavanje matrice prve standardne kopije audiovizualnog djela. (3) Ako koji od koautora ili autora doprinosa odbije nastavak suradnje na stvaranju audiovizualnog djela, ili

ako zbog vise sile nije u mogucnosti nastaviti tu suradnju, ne moze se protiviti da se doprinos koji je vec dao koristi za dovrsenje toga djela. Takav autor ima odgovarajuca autorska prava na vec dani doprinos audiovizualnom djelu.

RASKID UGOVORA

Clanak 121. (1) Ako filmski producent audiovizualnog djela ne zavrsi djelo u roku od pet godina od dana sklapanja

ugovora o audiovizualnoj produkciji toga djela, ili ako zavrseno audiovizualno djelo ne distribuira u roku od dvije godine od dana zavrsetka toga djela, koautori mogu zahtijevati raskid ugovora, ako nije ugovoren koji drugi rok.

(2) U slucaju iz stavka 1. ovoga clanka koautori djela i autori doprinosa zadrzavaju pravo na isplatu naknade.

III. SRODNA PRAVA

Poglavlje 1. PRAVO UMJETNIKA IZVODACA

UMJETNICI IZVODACI

Clanak 122. Umjetnici izvodaci su glumci, pjevaci, glazbenici, plesaci i druge osobe koje glumom, pjevanjem,

recitiranjem, deklamiranjem, interpretiranjem, pokretima ili na drugi nacin izvode djela s podrucja knjizevnosti i umjetnosti ili izrafaja folklora. Umjetnikom izvodacem smatra se i redatelj kazalisne predstave i dirigent umjetnickog ansambla.

ZASTUPNIK UMJETNICKOG ANSAMBLA

Clanak 123. (1) Umjetnici izvodaci clanovi umjetnickog ansambla mogu ovlastiti u pisanom obliku jednog od svojih

clanova ili trecu osobu za zastupanje u ostvarivanju izvodackog prava. (2) Za davanje ovlastenja iz stavka 1. ovoga clanka potrebna je suglasnost vecine clanova umjetnickog

ansambla, osim ako nije drukcije odredeno pravilima pojedinog umjetnickog ansambla. Smatra se da su to ovlastenje dali i umjetnici izvodaci koji nisu clanovi ansambla, a sudjeluju u pojedinoj izvedbi ansambla.

(3) Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga clanka ne primjenjuju se na dirigente, soliste, redatelje kazalisnih predstava i nositelje glavnih uloga, koji nisu clanovi ansambla, ako izmedu njih i umjetnickog ansambla nije drukcije ugovoreno.

MORALNA PRAVA UMJETNIKA IZVODACA

Clanak 124. (1) Umjetnik izvodac ima pravo biti priznat i oznacen kao izvodac, odnosno odluciti hoce li njegovo ime ili

oznaka drugog umjetnikovog identiteta biti oznaceni pri koristenju njegove izvedbe. (2) Osoba koja javno koristi izvedbu duzna je pri svakom koristenju naznaciti umjetnika izvodaca, osim ako

umjetnik izvodac u pisanom obliku izjavi da ne zeli biti naveden. (3) Umjetnikom izvodacem smatra se osoba cije je ime, pseudonim, umjetnicki znak ili kod na uobicajen

nacin oznacen na primjercima izvedbe ili pri objavi izvedbe, dok se ne dokaze suprotno. (4) Umjetnik izvodac ima pravo usprotiviti se unistenju, izoblicenju, sakacenju ili slicnoj izmjeni svoje

izvedbe, kao i svakom koristenju izvedbe na nacin koji ugrofava njegovu cast ili ugled.

ISKLJUCIVA IMOVINSKA PRAVA UMJETNIKA IZVODACA

Clanak 125. Umjetnik izvodac ima iskljucivo pravo: 1. fiksiranja svoje nefiksirane izvedbe, 2. reproduciranja svoje fiksirane izvedbe, 3. distribuiranja, kao i pravo iznajmljivanja svoje fiksirane izvedbe, 4. priopcavanja javnosti svoje nefiksirane i fiksirane izvedbe koje osobito obuhvaca: - pravo radiodifuzijskog emitiranja i reemitiranja, - pravo javnog priopcavanja fiksiranih izvedbi i radiodifuzijskih emitiranja, - pravo javnog prenosenja, - pravo javnog prikazivanja, - pravo stavljanja na raspolaganje javnosti.

NAKNADA ZA IZNAJMLJIVANJE

Clanak 126. Umjetnik izvodac koji svoje pravo iznajmljivanja prepusti proizvodacu fonograma ili filmskom producentu,

ili kojoj drugoj osobi, zadrfava pravo na primjerenu naknadu za iznajmljivanje svoje fiksirane izvedbe. Umjetnik izvodac ne moze se odreci prava na tu primjerenu naknadu. Naknadu za iznajmljivanje duzna je placati osoba koja iznajmljuje izvedbu.

NAKNADA ZA RADIODIFUZIJSKO EMITIRANJE I JAVNO PRIOPCAVANJE IZVEDBE

Clanak 127. (1) Umjetnik izvodac ima pravo na udio u jedinstvenoj primjerenoj naknadi za radiodifuzijsko emitiranje i

svako drugo priopcavanje javnosti svoje fiksirane izvedbe.

(2) Jedinstvena naknada iz stavka 1. ovoga clanka sastoji se od pojedinacnih naknada koje pripadaju umjetnicima izvodacima i proizvodacima fonograma.

PRAVO NA NAKNADU

Clanak 128.

(1) Umjetnik izvodac ima pravo na primjerenu naknadu za svako zvucno ili zvucno i vizualno snimanje svoje fiksirane izvedbe za privatno ili drugo vlastito koristenje iz clanka 32. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Umjetnik izvodac ima pravo na primjerenu naknadu ako se njegova fiksirana izvedba u pogledu koje je dopustena daljnja distribucija posuduje posredovanjem javne knjiznice. Na ovo se pravo, na odgovarajuci nacin, primjenjuju odredbe clanka 33. stavka 2. i 4. ovoga Zakona.

KORISTENJE IZVEDBE ZA DOVRSENJE AUDIOVIZUALNOG DJELA

Clanak 129. Ako umjetnik izvodac odbije zavrsiti svoju izvedbu u audiovizualnom djelu, ili ako zbog vise sile nije u

mogucnosti nastaviti izvedbu, ne moze se protiviti da se ostvareni dio izvedbe koristi za dovrsenje audiovizualnog djela. Takav izvodac ima odgovarajuca prava na vec dani doprinos audiovizualnom djelu.

IZVEDBA OSTVARENA U RADNOM ODNOSU

(Janak 130.

(1) Izvedba nastala u radnom odnosu, po ovom Zakonu, oznacava izvedbu koju za vrijeme trajanja radnog odnosa kod odredenog poslodavca ostvari umjetnik izvodac - zaposlenik izvrsavajuci svoje obveze ili po uputama toga poslodavca. Odnosi u pogledu izvedbe ostvarene u radnom odnosu ureduju ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se ureduje radni odnos.

(2) Ako se u izvrsavanju obveza iz radnog odnosa nastaje izvedba umjetnika izvodaca, ugovorom o radu odreduje se, izmedu ostalog, stjece Ii poslodavac pravo na iskoristavanje te izvedbe, te posebice, ako ga stjece, opseg i trajanje prava iskoristavanja izvedbe. Ako ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se ureduje radni odnos nije drukcije odredeno, pravo umjetnika izvodaca na izvedbi zadrfava umjetnik izvodac bez ogranicenja.

TRAJANJE PRAVA

Clanak 131.

Imovinska prava umjetnika izvodaca traju 50 godina od izvedbe. Ako u tom razdoblju fiksirana izvedba bude zakonito izdana ili zakonito priopcena javnosti, prava traju 50 godina od takva prvog izdanja ili takva prvog priopcavanja, ovisno o tome koje je bilo ranije.

Poglavlje 2. PRAVO PROIZVODACA FONOGRAMA

ZNACENJE POJMOVA

Clanak 132.

(1) Fonogram je fiksacija zvukova izvedbe ili drugih zvukova ili onoga sto predstavlja zvukove, osim u obliku fiksiranja ugradenih u audiovizualna djela. Fiksiranje, u smislu ovoga clanka, znaci ugradivanje zvukova ili onoga sto predstavlja zvukove na podlogu s koje se mogu slusati, umnofavati ili priopcavati putem nekog uredaja. Prava na fonogramu nisu ni na koji nacin ogranicena njegovim ugradivanjem u videogram.

(2) Proizvodac fonograma, po ovom Zakonu, fizicka je ili pravna osoba koja poduzima inicijativu i koja je odgovorna za prvo fiksiranje zvukova izvedbe ili drugih zvukova ili onog sto predstavlja zvukove. Smatra se da je proizvodac fonograma, dok se ne dokaze drukcije, onaj cije je ime, odnosno naziv redovito oznacen kao nositelj prava proizvodaca fonograma na fonogramu.

PRAVA PROIZVODACA FONOGRAMA

Clanak 133.

(1) Proizvodac fonograma ima iskljucivo pravo:

1. reproduciranja svojih fonograma,

2. distribuiranja svojih fonograma, kao i pravo iznajmljivanja osim prava iz stavka 5. clanka 20. ovoga Zakona,

3. stavljanja na raspolaganje javnosti svojih fonograma.

(2) Pravom proizvodaca fonograma se moze slobodno raspolagati. Pravo proizvodaca fonograma ne utjece ni na koji nacin na autorsko pravo i pravo umjetnika izvodaca.

PRAVO NA NAKNADU ZA JAVNO POSUDIVANJE

Clanak 134.

Proizvodac fonograma ima pravo na primjerenu naknadu za posudivanje svojih fonograma, odnosno njegovih umnozenih primjeraka posredovanjem javnih knjiznica.

PRAVO NA NAKNADU ZA RADIODIFUZIJSKO EMITIRANJE I JAVNO PRIOPCAVANJE FONOGRAMA

Clanak 135.

Proizvodac fonograma ima pravo, u skladu s odredbom iz clanka 127. stavka 2. ovoga Zakona, na udio u jedinstvenoj primjerenoj naknadi za radiodifuzijsko emitiranje i svako drugo priopcavanje javnosti svojeg fonograma izdanog u komercijalne svrhe.

PRAVO NA NAKNADU ZA REPRODUCIRANJE FONOGRAMA ZA PRIVATNO ILI DRUGO VLASTITO

KORISTENJE

Clanak 136.

Proizvodac fonograma ima pravo na primjerenu naknadu za svako zvucno snimanje svojih fonograma za privatno ili drugo vlastito koristenje iz clanka 32. stavka 1. ovoga Zakona.

TRAJANJE PRAVA

(Janak 137.

Prava proizvodaca fonograma traju 50 godina od prvog fiksiranja fonograma. Ako je u tom razdoblju fonogram zakonito izdan, prava traju 50 godina od takva prvog izdanja. Ako fonogram u tom razdoblju nije zakonito izdan, ali je zakonito priopcen javnosti, prava traju 50 godina od takva prvog priopcavanja javnosti.

Poglavlje 3. PRAVO FILMSKIH PRODUCENATA (PRAVO PROIZVODACA VIDEOGRAMA)

FILMSKI PRODUCENT I VIDEOGRAM

Clanak 138.

(1) Filmski producent (proizvodac videograma), po ovom Zakonu, fizicka je ili pravna osoba, koja u svoje ime daje inicijativu, prikuplja financijska sredstva, organizira i preuzima odgovornost za stvaranje prve fiksacije audiovizualnog djela, kao i slijeda pomicnih slika popracenih zvukom ili bez zvuka (videograma). Smatra se da je filmski producent, dok se ne dokaze drukcije, onaj cije je ime odnosno naziv redovito oznacen kao nositelj prava filmskog producenta na videogramu.

(2) Videogram je, po ovom Zakonu, fiksacija audiovizualnog djela, kao i slijeda pomicnih slika popracenih zvukom ili bez zvuka.

PRAVA FILMSKOG PRODUCENTA

Clanak 139.

(I) Filmski producent u pogledu primjeraka svojeg videograma ima iskljucivo pravo:

1. reproduciranja,

2. distribuiranja, kao i pravo iznajmljivanja osim prava iz clanka 20. stavka 5. ovoga Zakona,

3. javnog prikazivanja,

4. stavljanja na raspolaganje javnosti.

(2) Pravom filmskog producenta se moze slobodno raspolagati. Pravo filmskog producenta ne utjece ni na koji nacin na autorsko pravo, pravo umjetnika izvodaca i pravo proizvodaca fonograma.

PRAVO NA NAKNADU ZA JAVNO POSUDIVANJE

Clanak 140.

Filmski producent ima pravo na primjerenu naknadu za posudivanje videograma posredovanjem javnih knjiznica.

PRAVO NA NAKNADU ZA REPRODUCIRANJE VIDEOGRAMA ZA PRIVATNO ILI DRUGO VLASTITO KORISTENJE

Clanak 141.

Filmski producent ima pravo na primjerenu naknadu za svako zvucno i vizualno reproduciranje svojih videograma za privatno i drugo vlastito koristenje iz clanka 32. stavka 1. ovoga Zakona.

TRAJANJE PRAVA

Clanak 142.

Prava filmskog producenta traju 50 godina od stvaranja prve fiksacije videograma. Ako je u tom razdoblju videogram bio zakonito izdan ili zakonito priopcen javnosti, prava filmskog producenta traju 50 godina od takva prvog izdanja ili takva prvog priopcavanja, ovisno o tome koje je bilo ranije.

Poglavlje 4. PRAVO ORGANIZACIJA ZA RADIODIFUZIJU

PRAVA ORGANIZACIJA ZA RADIODIFUZIJU

Clanak 143.

(1) Organizacija za radiodifuziju ima iskljucivo pravo:

1. reemitiranja svojih emitiranja bezicno i putem zica,

2. fiksiranja svojih emitiranja,

3. reproduciranja svojih fiksiranih emitiranja,

4. distribuiranja, osim prava iznajmljivanja i javne posudbe, svojih fiksiranih emitiranja,

5. javnog priopcavanja svojih emitiranja, ako je takvo priopcavanje pristupacno javnosti uz placanje ulaznice,

6. stavljanja na raspolaganje javnosti svojih fiksiranih emitiranja.

(2) Kabelski distributer koji samo retransmitira radiodifuzijska emitiranja nije organizacija za radiodifuziju

prema odredhama ovog poglavlja. (3) Pravom organizacija za radiodifuziju se maze slohodno raspolagati. Pravo organizacija za radiodifuziju

ne utjece ni na koji nacin na autorsko pravo, pravo umjetnika izvodaca, pravo proizvodaca fonograma i pravo filmskog producenta.

TRAJANJE PRAVA

C]anak 144. Prava organizacija za radiodifuziju traju pedeset godina racunajuci od prvog emitiranja hez ohzira je li ono

hilo hezicno ili putem zica.

Poglavlje 5. PRAVA NAKLADNIKA NA NJIHOVIM IZDANJIMA

PRAVO NA NAKNADU ZA REPRODUCIRANJE SVOJIH PISANIH IZDANJA ZA PRIVATNO ILI DRUGO VLASTITO KORISTENJE

Clanak 145. (1) Nakladnici imaju vlastito pravo na naknadu za svako reproduciranje svojih pisanih izdanja za privatno ili

drugo vlastito koristenje odgovarajuce pravu autora na naknadu iz stavka 2. clanka 32. ovoga Zakona. (2) Pravo na naknadu iz stavka 1. ovoga clanka traje 50 godina od zakonitog izdanja djela i maze se njime

slohodno raspolagati.

PRAVO NA PRVOM IZDANJU NEOBJAVLJENIH SLOBODNIH AUTORSKIH DJELA

Clanak 146. (1) Osoha koja prvi put zakonito izdaje ili priopci javnosti jos neohjavljeno autorsko djelo na kojemu je

autorsko pravo prestalo, stjece pravo odgovarajuce imovinskim autorskim pravima po ovom zakonu. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga clanka traje 25 godina od prvog zakonitog izdanja djela ili priopcavanja javnosti i

maze se njime slohodno raspolagati.

Poglavlje 6. PRAVO PROIZVODACA BAZE PODATAKA

BAZA PODATAKA, PROIZVODAC BAZE PODATAKA

Clanak 147. (1) Baza podataka, po ovom poglavlju Zakona, zhirka je samostalnih djela, podataka ili druge grade u hilo

kojem ohliku, koji su uredeni po odredenom sustavu ili metodi i pojedinacno dostupni elektronickim ili drugim sredstvima, pri cemu hilo postizanje, hilo verifikacija, hilo predstavljanje njezina sadrfaja zahtijeva kvalitativno i/ili kvantitativno znatno ulaganje koje se primjerice sastoji u sredstvima, utrosenom vremenu i ulozenom trudu.

(2) Proizvodac haze podataka pravna je ili fizicka osoha koja je poduzela inicijativu i rizik ulaganja navedenog u stavku 1. ovoga clanka.

(3) Zastita haze podataka iz stavka 1. ovoga clanka, nezavisna je od njezine zastite autorskim pravom ili hilo kojim drugim pravom.

(4) Pravom proizvodaca haze podataka se maze slohodno raspolagati. Pravo proizvodaca haze podataka ne utjece ni na koji nacin na autorsko pravo, pravo umjetnika izvodaca, pravo proizvodaca fonograma, pravo filmskog producenta i pravo organizacija za radiodifuziju.

PREDMET ZASTITE

Clanak 148.

(1) Predmet zastite, po odredhama iz ovog poglavlja, ohuhvaca: 1. cjelokupan sadrfaj haze podataka, 2. svaki kvalitativno i/ili kvantitativno znatni dio sadrfaja haze podataka, 3. kvalitativno i/ili kvantitativno neznatne dijelove sadrfaja haze podataka kad se ti dijelovi koriste

ponavljano i sustavno, pa je to u suprotnosti s redovitim koristenjem haze podataka ili aka neopravdano stete zakonitim interesima proizvodaca haze podataka.

(2) Zastita uredena ovim clankom ne primjenjuje se na racunalne programe koji su koristeni za izradu haza podataka ili za rads hazama podataka koje su dostupne elektronickim putem.

PRAVA PROIZVODACA BAZE PODATAKA

Clanak 149. (1) Proizvodac haze podataka ima iskljucivo pravo izvrsiti ili odohriti:

1. reproduciranje svoje haze podataka, 2. distrihuiranje primjeraka svoje haze podataka ukljucujuci iznajmljivanje, osim prava iz clanka 20. stavka 5.

ovoga Zakona, i iskljucujuci javnu posudhu, 3. stavljanje na raspolaganje javnosti svoje haze podataka, 4. drugog ohlika priopcavanja javnosti svoje haze podataka. (2) Iscrpljenje prava distrihucije ohuhvaca samo preprodaju.

IZNIMKE

Clanak 150. Ovlasteni korisnik ohjavljene haze podataka maze se hez odohrenja njezina proizvodaca koristiti znatnim

dijelovima njezina sadrfaja u slucaju: 1. iz clanka 149. tocka 1. ovoga Zakona za privatno koristenje haze podataka koja nije elektronicka, 2. iz clanka 149. tocka 1. ovoga Zakona za koristenje namijenjeno nastavi iii znanstvenom istrazivanju, uz

navodenje izvora i u mjeri opravdanoj nekomercijalnom svrhom, 3. iz clanka 149. tocke 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona za potrehe javne sigurnosti iii u upravnim i sudskim

postupcima.

PRAVA I OBVEZE OVLASTENIH KORISNIKA

Clanak 151. (1) Ovlasteni korisnik ohjavljene haze podataka ne maze hiti sprijecen u koristenju neznatnih dijelova

njezina sadrfaja za hilo kakvu namjenu. Kad je ovlasteni korisnik ovlasten samo u pogledu dijela haze podataka, ovaj se stavak primjenjuje samo na taj dio.

(2) Ovlasteni korisnik haze podataka stavljene na raspolaganje javnosti ne smije ohavljati radnje koje su u suprotnosti s uohicajenim koristenjem te haze iii koje u nerazumnoj mjeri nanose stetu zakonitim interesima njezina proizvodaca.

(3) Ovlasteni korisnik haze podataka stavljene na raspolaganje javnosti ne smije nanijeti stetu nositelju autorskog iii srodnog prava u pogledu autorskog djela iii predmeta zastite koji su sadrfani u hazi podataka.

(4) Ugovorne odredhe, koje su u suprotnosti sa stavkom 1., 2. i 3. ovoga clanka, nistave su.

TRAJANJE PRAVA

Clanak 152. Prava proizvodaca haze podataka traju 15 godina od zavrsetka izrade haze podataka. Ako je u tom razdohlju

haza podataka zakonito ohjavljena, prava traju 15 godina od takve prve ohjave.

TRAJANJE PRAVA U SLUCAJU ZNATNE IZMJENE

Clanak 153. Svaka kvalitativna iii kvantitativna znatna izmjena dijela sadrfaja haze podataka, koja je znatno nova

ulaganje u kvalitetu iii kvantitetu sadrfaja haze podataka, rezultira novim rokom zastite iz stavka 1. ovoga clanka. Znatna izmjena sadrfaja haze podataka ukljucuje i postupno dopunjavanje, hrisanje i mijenjanje haze.

IV. OSTVARIVANJE PRAVA

POSLOVI OSTVARIVANJA AUTORSKOG PRAVA I SRODNIH PRAVA

Clanak 154.

(1) Ostvarivanje autorskog prava, odnosno srodnih prava (u daljnjem tekstu: ostvarivanje prava) ohuhvaca osohito sljedece poslove:

- davanje odohrenja za koristenje predmeta zastite autorskog prava odnosno srodnih prava (predmeti zastite), kada je to odohrenje po Zakonu potrehno,

- naplate naknada za koristenje predmeta zastite, aka se koriste uz naknadu,

- raspodjele naplacenih naknada nositeljima prava, - kontrole nad koristenjem predmeta zastite,

- pokretanja i vodenja postupaka zastite u slucaju povrede prava koja se ostvaruju. (2) U ostvarivanju prava mogu se ohavljati svi iii samo neki od poslova iz stavka 1. ovoga clanka.

INDIVIDUALNO OSTVARIVANJE PRAVA

Clanak 155. (1) Ostvarivanje prava koje se odnosi na pojedinacno koristenje odredenog predmeta zastite, prema

odgovarajucem ugovoru izmedu nositelja prava i korisnika predmeta zastite, o6avlja sam nositelj prava oso6no ili putem zastupnika.

(2) Poslove opunomocenog zastupnika maze o6avljati odvjetnik, specijalizirana pravna oso6a za ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava te udruga iz clanka 157. ovoga Zakona.

(3) Specijalizirana pravna oso6a iz stavka 2. je trgovacko drustvo koje ima najmanje jednu zaposlenu oso6u sa zavrsenim pravnim fakultetom.

KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAVA

Clanak 156. (1) Kolektivno ostvarivanje prava maze o6uhvacati sljedece: 1. prava autora: a) pravo javnog izvodenja, javnog prenosenja, javnog priopcavanja fiksiranog djela, radiodifuzijskog

emitiranja, radiodifuzijskog reemitiranja, javnog priopcavanja radiodifuzijskog emitiranja i pravo stavljanja na raspolaganje javnosti nescenskih glaz6enih i knjizevnih djela,

6) pravo reproduciranja (zvucnog snimanja) glaz6enih djela,

c) pravo distri6ucije ukljucujuci pravo iznajmljivanja i pravo na naknadu iz clanka 20. stavka 5. ovoga Zakona,

d) pravo na naknadu za javnu posud6u, e) pravo slijedenja pri preprodaji izvornika umjetnickih djela, f) pravo na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito koristenje, g) pravo na naknadu iz clanka 85. stavka 2. ovoga Zakona,

h) pravo na naknadu za priopcavanje javnosti narodnih knjizevnih i umjetnickih tvorevina. 2. prava umjetnika izvodaca: a) pravo javnog priopcavanja fiksirane izved6e i radiodifuzijskih emitiranja, 6) pravo javnog prikazivanja fiksirane izved6e,

c) pravo radiodifuzijskog emitiranja i reemitiranja fiksirane izved6e, d) pravo stavljanja na raspolaganje javnosti fiksirane izved6e, e) pravo iznajmljivanja fiksirane izved6e i pravo na naknadu iz clanka 20. stavka 5. ovoga Zakona, f) pravo na naknadu za javnu posud6u fiksirane izved6e, g) pravo na naknadu za reproduciranje fiksirane izved6e za privatno ili drugo vlastito koristenje. 3. prava proizvodaca fonograma: a) pravo stavljanja na raspolaganje javnosti fonograma, 6) pravo na naknadu za radiodifuzijsko emitiranje i javno priopcavanje fonograma,

c) pravo iznajmljivanja fonograma, d) pravo na naknadu za javnu posud6u fonograma,

e) pravo na naknadu za reproduciranje fonograma za privatno ili drugo vlastito koristenje. 4. prava filmskih producenata: a) pravo na naknadu za javnu posud6u videograma,

6) pravo na naknadu za reproduciranje videograma za privatno ili drugo vlastito koristenje. 5. prava nakladnika: a) pravo na naknadu za reproduciranje svojih pisanih izdanja za privatno ili drugo vlastito koristenje. (2) Pravo radiodifuzijskog emitiranja i reemitiranja iz stavka L tocaka La) i 2.c), pravo na naknadu za

radiodifuzijsko emitiranje iz stavka L tocke 3.6), pravo iznajmljivanja iz tocke Le) i to aka se radio snimljenim glaz6enim djelima, 2.e) i 3.c), pravo na naknadu za javnu posud6u iz tocke Ld), 2.f), 3d) i 4.a) te pravo na naknadu za reproduciranje za privatno i drugo vlastito koristenje iz tocke Lf), 2.g), 3.e), 4.6), 5.a) mogu se ostvarivati samo preko udruge za kolektivno ostvarivanje prava.

(3) Odred6e iz stavka 2. ovoga clanka ne primjenjuju se za ka6elsko reemitiranje aka se radio organizaciji za radiodifuziju u pogledu njezinih vlastitih emitiranja, 6ez o6zira radi li se o njezinim vlastitim pravima ili su joj ta prava prenijeli drugi nositelji autorskog prava i srodnih prava.

UDRUGE ZA KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAVA

Clanak 157.

(1) Kolektivno ostvarivanje prava maze o6avljati udruga nositelja prava koja ima za o6avljanje takve

djelatnosti odobrenje Drfavnog zavoda za intelektualno vlasnistvo (u daljnjem tekstu: Zavod).

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga clanka Zavod izdaje udruzi koja:

a) ima sjediste u Republici Hrvatskoj,

b) ima odgovarajuci poslovni prostor, opremu i strucnu sluzbu s najmanje jednom zaposlenom osobom sa zavrsenim pravnim fakultetom,

c) kolektivno ostvarivanje prava obavlja kao jedinu djelatnost, osim ako nije rijec o kulturnoj ili umjetnickoj djelatnosti te djelatnosti udruge kojom se ostvaruju strucni ili socijalni interesi clanova.

(3) Udruga ostvaruje prava u svoje ime i za racun nositelja prava.

OSTVARIVANJE PRAVA PUTEM UDRUGE

(Janak 158.

(1) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava moze ostvarivati jednu, dvije ili vise vrsta prava koja se, u pravilu, odnose na pojedinu vrstu nositelja autorskog prava, odnosno srodnih prava.

(2) Udruga moze povjeriti drugoj udruzi iz clanka 157. stavka 1. ovoga Zakona obavljanje odredene provedbene poslove ostvarivanja prava pisanim ugovorom. Udruga kojoj je povjereno obavljanje poslova ostvarivanja prava te poslove obavlja u ime i za racun udruge koja joj je povjerila obavljanje poslova, ili u svoje ime, a za racun udruge koja joj je povjerila obavljanje poslova.

(3) Obavljanje odredenih administrativnih, tehnickih ili pomocnih poslova udruga moze povjeriti drugoj fizickoj ili pravnoj osobi pisanim ugovorom.

ODOBRENJE ZA OSTVARIVANJE PRAVA

Clanak 159.

(1) Za kolektivno ostvarivanje prava navedenih u clanku 156. ovoga Zakona Zavod moze izdati odobrenje iz clanka 157. stavka 1. ovoga Zakona samo jednoj udruzi za pojedinu vrstu nositelja prava, i to onoj koja ima najveci broj clanova na temelju dobivenih punomoci, uz primjeren broj ugovora o uzajamnom zastupanju sa stranim udrugama, sukladno strucnim mjerilima iz clanka 169. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Za udrugu iz stavka 1. ovoga clanka presumira se da ima punomoci za obavljanje poslova ostvarivanja prava svih domacih i stranih nositelja odnosnih prava, osim onog nositelja prava koji je izricito u pisanom obliku obavijestio udrugu da ne ostvaruje njegova prava.

(3) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava duzna je na zahtjev korisnika obavijestiti ga o nositeljima prava cija prava ne ostvaruje na temelju obavijesti iz stavka 2. ovoga clanka.

DAVANJE ODOBRENJA ZA KORISTENJE

Clanak 160.

(1) Prije pocetka koristenja predmeta zastite, pravna odnosno fizicka osoba duzna je podnijeti zahtjev za odobrenje koristenja odredene vrste predmeta zastite odgovarajucoj udruzi za kolektivno ostvarivanje prava. U zahtjevu se navodi vrsta i okolnosti koristenja (kao sto su nacin, prostor i vrijeme koristenja te ostali podaci o kojima ovisi visina naknade).

(2) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava daje korisniku odobrenje za koristenje predmeta zastite za ostvarivanje kojih je ovlastena. Odobrenje mora sadrfavati oznaku vrsta prava na koje se odobrenje odnosi, uvjete koristenja s obzirom na nacin, prostor i vrijeme koristenja te visinu naknade za koristenje, ako je koristenje uz naknadu.

(3) Korisnik je dufan bez odlaganja obavijestiti udrugu za kolektivno ostvarivanje prava o svakoj promjeni okolnosti koristenja ili o samom prestanku koristenja, radi izmjene uvjeta pod kojima je odobrenje dano, odnosno radi povlacenja odobrenja.

(4) Pravna ili fizicka osoba koja omoguci koristenje svog prostora drugoj osobi koja u tom prostoru koristi predmete zastite, duzna je provjeriti ima li ta druga osoba odgovarajuce odobrenje za koristenje predmeta zastite. Ako pravna ili fizicka osoba omoguci koristenje svog prostora osobi koja nema odgovarajuce odobrenje za koristenje predmeta zastite, a znala je ili je morala znati da ce se u tom prostoru koristiti predmeti zastite, solidarno odgovara za isplatu odgovarajuce naknade za koristenje predmeta zastite.

PRIBAVLJANJE PODATAKA

Clanak 161.

U slucaju nedostatno dobivenih podataka odnosno neovlastenog koristenja predmeta zastite nadlezna tijela drfavne uprave odnosno pravne osobe dostavit ce udrugama za kolektivno ostvarivanje prava na njihov upit, podatke o kojima vode evidenciju, a odnose se na ostvarivanje prava iz ovoga Zakona.

NAKNADA ZA KORISTENJE PREDMETA ZASTITE

(Janak 162.

(1) Naknada za koristenje predmeta zastite utvrduje se prvenstveno ugovorom izmedu udruge za kolektivno ostvarivanje prava i korisnika predmeta zastite ili ugovorom izmedu udruge za kolektivno ostvarivanje prava i udruge korisnika predmeta zastite, odnosno njihove komore.

(2) Ako naknada nije odredena sukladno stavku 1. ovoga clanka, naknada se placa prema cjeniku udruge za kolektivno ostvarivanje prava.

(3) Udruge za kolektivno ostvarivanje prava duzne su prije utvrdivanja cjenika iz stavka 2. ovoga clanka zatraziti ocitovanje o prijedlogu cjenika od Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtnicke komore (u daljnjem tekstu: komore) i udruge organizacija za radiodifuziju koje okupljaju vecinu korisnika predmeta zastite (u daljnjem tekstu: udruge organizacija za radiodifuziju).

(4) Ako komore i udruge organizacija za radiodifuziju ne dostave pisano ocitovanje udruzi za kolektivno ostvarivanje prava u roku od 30 dana, smatrat ce se da se ne protive prijedlogu cjenika.

(5) Ako udruga za kolektivno ostvarivanje prava ne prihvati u cijelosti ili djelomice prijedloge iz ocitovanja komora i udruga organizacija za radiodifuziju, zatrazit ce u roku od 15 dana od primitka ocitovanja misljenje Vijeca strucnjaka za naknade na podrucju autorskog prava, odnosno srodnih prava (u daljnjem tekstu: Vijece strucnjaka) o predmetu neslaganja. Vijece strucnjaka <lat ce svoje misljenje u roku od 30 dana od primitka zahtjeva.

(6) Do dovrsenja postupka utvrdivanja cjenika, sukladno odredbama iz stavka 3., 4. i 5. ovoga clanka, naknada se placa prema postojecem cjeniku, a ako cjenik ne obuhvaca pojedinu vrstu koristenja predmeta zastite kao akontacija prema prijedlogu cjenika.

(7) Misljenje Vijeca strucnjaka iz stavka 5. ovoga clanka sadrfava ocjenu o tome obuhvaca li cjenik udruge za kolektivno ostvarivanje prava ona prava za koja ta udruga ima odobrenje Zavoda i misljenje je li naknada odredena u skladu s nacelima iz clanka 165. ovoga Zakona. Ako Vijece strucnjaka ne donese misljenje u roku iz stavka 5. ovoga clanka smatra se da je suglasno s prijedlogom cjenika.

(8) Nakon provedenog postupka po odredbama iz ovoga clanka, cjenik se objavljuje u sluzbenom glasilu Drfavnog zavoda za intelektualno vlasnistvo.

POSREDOVANJE

(Janak 163. (1) Vijece strucnjaka obavlja i posredovanje u pogledu sklapanja ugovora o kabelskom reemitiranju izmedu

radiodifuzijskih organizacija i kabelskih operatora. (2) Ako organizacija za radiodifuziju i kabelski operator ne postignu dogovor o sadrfaju ugovora o

kabelskom reemitiranju emitiranja te organizacije za radiodifuziju, svaka od navedenih strana moze zatraziti posredovanje Vijeca strucnjaka u pogledu sklapanja tog ugovora. Vijece strucnjaka ce u pregovorima u svojstvu posrednika pomoci da navedene strane postignu sporazum. Vijece strucnjaka je ovlasteno stranama davati prijedloge o uredenju medusobnih odnosa. Prijedloge ce Vijece strucnjaka stranama dostaviti osobno ili u preporucenom pismu. Ako se ni jedna od strana ne usprotivi prijedlogu Vijeca strucnjaka preporucenim pismom poslanim u roku od tri mjeseca od primitka prijedloga Vijeca strucnjaka, smatra se da su obje strane prihvatile prijedlog Vijeca strucnjaka i obvezatne su ga uvrstiti u ugovor o kabelskom reemitiranju.

(3) Organizacija za radiodifuziju i kabelski operator su duzne zapoceti, voditi i okoncati pregovore o sklapanju ugovora o kabelskoj retransmisiji u dobroj vjeri. Za zlouporabu pregovora ili svog polofaja u pregovorima, kao i za zlouporabu svojih prava odgovaraju u skladu s opcim propisima.

SASTAV I RAD VIJECA STRUCNJAKA

Clanak 164. (1) Vijece strucnjaka sastoji se od predsjednika i cetiri clana. Predsjednika i clanove Vijeca strucnjaka na

razdoblje od cetiri godine imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra. Predsjednik i clanovi Vijeca strucnjaka imenuju se iz reda istaknutih strucnjaka koji svojim dosadasnjim dostignucima i poznavanjem problema vezanih za podrucje primjene autorskog i srodnih prava mogu pridonijeti ostvarivanju ciljeva zbog kojih je Vijece strucnjaka osnovano.

(2) Ministar pokrece postupak izbora predsjednika i clanova Vijeca strucnjaka javnim pozivom. (3) Ako ministar smatra da predlozeni kandidati ne osiguravaju primjeren sastav Vijeca strucnjaka, moze jos

jednom ponoviti postupak izbora. (4) Vijece strucnjaka donosi misljenje na sjednici vecinom glasova svih clanova Vijeca strucnjaka.

(5) Prije davanja misljenja Vijece strucnjaka moze pozvati osobe strucne za pojedina pitanja da sudjeluju u radu sjednica Vijeca strucnjaka bez prava odlucivanja. U radu Vijeca strucnjaka mogu sudjelovati, bez prava odlucivanja, i duznosnici i drugi sluzbenici Zavoda za podrucje rada sjednice Vijeca strucnjaka.

(6) Predsjednik, clanovi Vijeca strucnjaka i pozvani strucnjaci imaju pravo na naknadu za rad. Naknadu snose stranke koje sudjeluju u postupku pred Vijecem strucnjaka, u pravilu u jednakim dijelovima, ako Vijece strucnjaka ne odluci drukcije.

(7) Vijece strucnjaka donosi poslovnik o svom radu. Visinu naknade iz stavka 7. ovoga clanka propisat ce ministar.

NACELA ZA ODREDIVANJE VISINE NAKNADE CJENIKOM

Clanak 165. (1) Ako je koristenje predmeta zastite nuzno za djelatnost korisnika na nacin da djelatnost korisnika ovisi o

koristenju predmeta zastite, kao sto je to u slucaju radiodifuzijskog emitiranja, koncertnih, plesnih i drugih koristenja predmeta zastite uz naplatu, visina naknade odreduje se, u pravilu, u postotku od prihoda, odnosno primitka sto ga korisnik ostvaruje od koristenja predmeta zastite.

(2) Ako se koristenjem predmeta zastite ne ostvaruje prihod, odnosno primitak, visina naknade moze se odrediti u postotku od troskova potrebnih za koristenje predmeta zastite kao sto su naknade ili place umjetnika izvodaca ili trosak koristenja prostora za koristenje predmeta zastite ili drugi odgovarajuci trosak.

(3) Uz naknade koje se odreduju u postotku odredit ce se najnize svote naknada.

(4) U slucaju da korisnik uskrati davanje podataka potrebnih za odredivanje naknade u postotku, udruga za ostvarivanje prava moze sama utvrditi te podatke prema podacima dobivenim sukladno clanku 161. ovoga Zakona.

(5) Ako koristenje predmeta zastite nije nuzno korisniku, ali je korisno ili ugodno (kao sto je to u slucaju smjestajnih objekata, izlozbenih prostora, prijevoznih sredstava i nekih ugostiteljskih objekata), visina naknada odreduje se u pausalnim iznosima za stalna i za povremena koristenja predmeta zastite.

(6) Prilikom utvrdivanja visine pausalne naknade i naknade iz stavka 3. ovoga clanka uzimaju se u obzir okolnosti koristenja, kao sto su vrsta koristenja, mjesto i zemljopisno podrucje koristenja, kategorija i velicina prostora u kojem se koriste predmeti zastite, trajanje i broj koristenja te razlike u visini cijena u poslovanju korisnika.

RASPODJELA NAKNADA

Clanak 166.

(1) Raspodjela naplacene naknade nositeljima prava obavlja se u pravilu prema podacima o koristenju predmeta zastite.

(2) Korisnik je dufan dostavljati udruzi za kolektivno ostvarivanje prava potpune podatke o mjestu i vremenu koristenja pojedinih predmeta zastite radi raspodjele naplacenih naknada i to u roku odredenom ugovorom o koristenju predmeta zastite. Ako ne postoji takva ugovoma odredba, korisnik je dufan dostaviti udruzi podatke, najkasnije u roku od 15 dana od dana koristenja.

(3) Za vrste koristenja predmeta zastite za koje nije moguce obaviti raspodjelu na temelju podataka o koristenju, ili bi to ocito bilo neekonomicno, raspodjela se moze obaviti primjenom metode uzoraka koji u najvecoj mjeri odgovaraju stvamom koristenju predmeta zastite.

PRAVILA O RASPODJELI NAKNADA

Clanak 167.

(1) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava mora imati pravila o raspodjeli naplacenih naknada koja donosi tijelo utvrdeno statutom udruge.

(2) Pravila sadrfavaju odredbe osobito o: - predmetu zastite i nositeljima prava na koje se pravila odnose,

- utvrdivanju udjela pojedinog nositelja prava u naplacenim naknadama pri cemu se mogu stimulirati predmeti zastite od posebne vrijednosti za kulturu i nacionalno stvaralastvo,

- utvrdivanju iznosa za isplatu nakon odbitka troskova ostvarivanja prava, izdvajanja u fondove predvidene zakonom, statutom udruge ili medunarodnim ugovorima o uzajamnom zastupanju udruga za kolektivno ostvarivanje prava,

- rokovima u kojima se obavljaju obracuni i isplate raspodijeljenih naknada.

(3) Sredstva naplacenih naknada mogu se koristiti samo u skladu s pravilima iz stavka 2. ovoga clanka.

(4) Ugovori o raspodjeli izmedu nositelja prava istog djela imaju prednost pred pravilima o raspodjeli. (5) Ukupni troskovi udruge za kolektivno ostvarivanje prava mogu iznositi najvise 30 % od naplacenih

naknada. (6) Obracuni i isplate naknada moraju se obavljati najmanje jedanput godisnje. (7) Opci obracun raspodjele mora utvrditi nadlezno tijelo udruge te ispitati i ocijeniti ovlasteni revizor. (8) Udruga je duzna dostaviti opci obracun raspodjele iz stavka 7. ovoga clanka Zavodu u roku od 15 dana

od dana primitka izvjesca o obavljenoj reviziji.

KONTROLA NAD KORISTENJEM PREDMETA ZASTITE

Clanak 168. (1) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava maze kontrolirati koristenje predmeta zastite za koje ima

odobrenje Zavoda. (2) Korisnici predmeta zastite duzni su davati udruzi za kolektivno ostvarivanje prava podatke relevantne za

to ostvarivanje te omoguciti uvid u odgovarajucu dokumentaciju. (3) U ostvarivanju kontrole iz stavka 1. ovoga clanka udrugama za kolektivno ostvarivanje prava mogu na

zahtjev prufati pomoc u obavljanju kontrole nad koristenjem predmeta zastite tijela drfavne uprave nadlezna za poslove inspekcije, sluzba carine kao i nadlezne policijske uprave ili policijske stanice.

(4) Na zahtjev autora, odnosno udruge za kolektivno ostvarivanje prava nadlezna policijska uprava ili policijska stanica zabranit ce odrfavanje priredbe na kojoj se koriste predmeti zastite, aka priredivac nema odobrenje autora, odnosno udruge za kolektivno ostvarivanje prava.

POSLOVI ZAVODA U POGLEDU KOLEKTIVNOG OSTVARIVANJA PRAVA

Clanak 169. (1) Zavod izdaje odobrenje udrugama iz clanka 157. ovoga Zakona. (2) Ministar ce propisati strucna mjerila i postupak izdavanja odobrenja iz stavka 1. ovoga clanka. (3) Zavod vodi evidenciju udruga za kolektivno ostvarivanje prava. (4) Zavod ce opozvati odobrenje iz stavka 1. ovoga clanka aka udruga prestane udovoljavati propisanim

mjerilima i aka teze i ponovljeno krsi odredbe iz ovoga Zakona. U tom ce slucaju Zavod prethodno pisanim putem upozoriti udrugu i dati joj rok od 30 dana za uklanjanje utvrdenih nepravilnosti.

(5) Rjesenje o odobrenju obavljanja djelatnosti te opoziv odobrenja objavljuje se u sluzbenom glasilu Drfavnog zavoda za intelektualno vlasnistvo. Opoziv odobrenja iz stavka 3. ovoga clanka stupa na snagu tridesetog dana od dana objave.

(6) Zavod obavlja inspekcijski nadzor nad radom udruga koje obavljaju djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava.

INSPEKCIJSKA OVLASTENJA

Clanak 170. (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora iz clanka 169. stavka 6. ovoga Zakona drfavni sluzbenik Zavoda

zaduzen za provedbu inspekcijskog nadzora (u daljnjem tekstu: inspektor) ovlasten je zahtijevati uvid u isprave i poslovnu dokumentaciju koja se odnosi na obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava.

(2) Ako inspektor u provodenju nadzora utvrdi da udruga obavlja djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava protivno izdanom rjesenju odnosno odredbama iz ovoga Zakona, rjesenjem ce narediti uklanjanje utvrdenih nedostataka i nepravilnosti u odredenom roku.

(3) Ako u zadanom roku nedostaci i nepravilnosti ne budu uklonjeni, inspektor podnosi zahtjev za pokretanje prekrsajnog postupka zbog prekrsaja iz clanka 191. ovoga Zakona ili opoziva odobrenje iz clanka 169. stavka 4. ovoga Zakona.

(4) Zahtjev za pokretanje prekrsajnog postupka inspektor maze podnijeti s obzirom na vrstu nalaza i neovisno o rjesenjem zadanom roku za uklanjanje nedostataka.

(5) Poduzetim mjerama iz stavka 2., 3. i 4. ovoga clanka inspektor je dufan obavijestiti ured drfavne uprave koji vodi upis udruge u registru udruga.

STRUCNI I DRUGI POSLOVI ZAVODA

Clanak 171. Zavod obavlja strucne, tehnicke i administrativne poslove vezane za osnivanje i rad Vijeca strucnjaka za

naknade na podrucju autorskog prava, odnosno srodnih prava te druge poslove iz svoje nadleznosti na tom

podrucju.

V. ZASTITA PRAVA U SLUCAJU POVREDE

PRAVO NA ZASTITU

Clanak 172. (1) Nositelj prava iz ovoga Zakona koje mu je protupravno povrijedeno, ima pravo na zastitu tog prava. (2) Ako nije sto posebno propisano zakonom, pravo na zastitu iz stavka 1. ovoga clanka ovlascuje svojeg

nositelja da od osobe koja je njegovo pravo povrijedila, ili njezinog sveopceg slijednika, zahtijeva prestanak radnje koja to pravo vrijeda i propustanje takvih ili slicnih radnji ubuduce (prestanak uznemiravanja), popravljanje nanesene stete (naknada stete), placanje naknade za neovlasteno koristenje, placanje zakonom odredenog penala, vracanje ili naknadivanje svih koristi koje je bez osnove stekla od povrijedenog prava (vracanje stecenog bez osnove), utvrdenje ucinjene povrede, kao i objavu pravomocne presude kojom je sud, makar i djelomicno, udovoljio zahtjevu usmjerenom na zastitu prava iz ovoga Zakona.

(3) Uz izvornog nositelja prava iz ovoga Zakona, pravo na odgovarajucu zastitu imaju i osobe koje su na temelju pravnog posla stekle izvedeno pravo iz tih prava, a sukladno sadrfaju i naravi tog izvedenog prava.

(4) Pravo na zastitu prelazi na nasljednike. (5) Postoji Ii vise nositelja istog prava iz ovoga Zakona svaki od njih ima pravo na zastitu svojeg prava prema

drugim nositeljima. (6) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga clanka primjenjuju se na odgovarajuci nacin i kad prijeti opasnost

povrede tih prava. (7) Tvorevine nastale povredom prava iz ovoga Zakona ne uzivaju zastitu predvidenu ovim Zakonom. (8) Odredbe ovoga clanka ne utjecu na zahtjeve predvidene drugim odredbama ovoga Zakona.

SOLIDARNOST

Clanak 173. (1) Kada je pravo iz ovoga Zakona povrijedeno, svaki od vise nositelja istog prava moze prema trecima

zahtijevati zastitu prava koje je povrijedeno kao da je njegov jedini nositelj, ako ovim Zakonom nije drukcije odredeno. Predaju cijelog predmeta moze od trecega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama. Kada osoba koja je povrijedila pravo ispuni zahtjeve jednog od vise nositelja istog prava, njegova obveza prestaje i prema ostalim nositeljima istog prava. Ako je rijec o sudskom postupku koji je u tijeku, nositelji se istog prava smatraju jedinstvenim suparnicarima.

(2) Ako vise osoba povrijedi zajednickim djelovanjem neko od prava iz ovoga Zakona, njihova je odgovornost solidarna.

ZASTITA PRAVA KOJA SE OSTVARUJU KOLEKTIVNO I DOKAZIVANJE NJIHOVE POVREDE

Clanak 174. (1) Udruge ovlastene za kolektivno ostvarivanje prava ovlastene su u svoje ime pokretati i voditi sudske i

upravne postupke za zastitu onih prava iz ovoga Zakona koja ovlasteno kolektivno ostvaruju. (2) Kad udruga za kolektivno ostvarivanje dokaze da je doslo do povrede prava iz ovoga Zakona koja ona

ovlasteno kolektivno ostvaruje, nije potrebno utvrdivati povredu prava pojedinih nositelja koja se kolektivno ostvaruju.

ZASTITA TEHNICKIH MJERA

Clanak 175.

(1) Osujecivanje ucinkovitih tehnickih mjera koje sluze za zastitu prava predvidenih ovim Zakonom predstavlja povredu tog prava osim ako ovim Zakonom nije drukcije posebno odredeno.

(2) Osujecivanje tehnickih mjera predstavlja, po ovom Zakonu, takoder proizvodnja, uvoz, distribucija, prodaja, najam, oglasavanje prodaje ili najma, ili posjedovanje iz komercijalnih razloga tehnologije, racunalnih programa, sredstava, proizvoda ili komponenti, ili prufanje usluga:

- koji se predstavljaju, oglasavaju ili se njima trguje iz razloga osujecivanja tehnickih mjera, ili - koji imaju znatnije komercijalno znacenje ograniceno na osujecivanje tehnickih mjera ili im je uporaba

ogranicena na osujecivanje tehnickih mjera, - koji su prvenstveno sastavljeni, proizvedeni, prilagodeni ili izradeni radi osujecivanja ili omogucavanja

osujecivanja ucinkovitih tehnickih mjera. (3) Zahtjev se moze podnijeti protiv osobe koja je znala ili morala znati da osujecuje ili omogucava

osujecivanje tehnickih mjera. Smatra se da onaj koji postupa na nacin opisan u stavku 2. ovoga clanka mora znati da osujecuje ili omogucava osujecivanje tehnickih mjera.

(4) Tehnicke mjere oznacavaju za potrebe ovoga Zakona svaku tehnologiju, racunalni program, sredstvo, proizvod ili komponentu koji su napravljeni da u uobicajenom djelovanju sprjecavaju ili ogranicavaju radnje koje nositelj prava iz ovoga Zakona nije dopustio. Tehnicke mjere smatraju se ucinkovitim kada nositelji prava iz ovoga Zakona koristenje svojih autorskih djela, odnosno svojih predmeta srodnih prava ogranicavaju putem primjene kontrole pristupa ili zastitnog postupka kao sto je enkripcija, premetanje (scrambling) ili druga preinaka ili nadzor umnofavanja kojima se postize cilj zastite.

(5) Odredbe ovoga clanka ne primjenjuje se u svezi racunalnih programa.

ZASTITA PODATAKA O UPRAVLJANJU PRAVIMA

Clanak 176. (1) Povredu autorskog prava i srodnih prava propisanih ovim Zakonom cini i osoba koja zna da bez

ovlastenja: uklanja ili preinacuje podatke o upravljanju pravima u elektronickom obliku, proizvodi, distribuira, uvozi radi stavljanja na trziste, emitira, priopcava javnosti ili stavlja na raspolaganje javnosti autorska djela i predmete srodnih prava s kojih su podaci o upravljanju pravima u elektronickom obliku uklonjeni ili preinaceni bez ovlastenja nositelja tog prava aka zna ili mora znati da time uzrokuje, omogucava, olaksava ili prikriva povredu prava iz ovoga Zakona.

(2) Podaci o upravljanju pravima, po ovom Zakonu, jesu podaci navedeni od strane nositelja prava kojima se identificira autorsko djelo odnosno predmet zastite srodnog prava, nositelj prava, uvjeti uporabe odnosno koristenja djela, kao i brojke ili kodovi koji predstavljaju takve podatke aka su navedeni na primjerku autorskog djela ili predmeta srodnog prava iz ovoga Zakona ili se pojavljuju u svezi s njihovim priopcavanjem javnosti.

ZAHTJEV ZA PRESTANKOM POVREDE PRAVA

Clanak 177. (1) Nositelj prava iz ovoga Zakona cije je pravo povrijedeno maze zahtijevati prestanak povrede i zabranu

takve ili slicne povrede ubuduce. (2) Da bi ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga clanka dovoljno je da se nositelj prava pozove na nj i dokaze

da ga tuzenik uznemirava. Ako tuzenik tvrdi da ima pravo poduzimati ono sto nositelja prava uznemirava, na njemu je da to dokaze.

ZAHTJEV ZA POPRAVLJANJEM STETE

Clanak 178. Ako je povredom kojeg prava iz ovoga Zakona nastala steta, nositelj prava ima pravo zahtijevati njeno

popravljanje prema opcim pravilima o popravljanju stete.

ZAHTJEV ZA NAKNADOM ZBOG NEOVLASTENOG KORISTENJA I ZAHTJEV ZA KORISTIMA STECENIM NEOVLASTENIM KORISTENJEM

Clanak 179. (1) Ako je neovlastenim koristenjem autorskog djela ili predmeta srodnog prava povrijedeno pravo nositelja

prava iz ovoga Zakona, nositelj prava, odnosno udruga za kolektivno ostvarivanje odnosnih prava maze zahtijevati naknadu koja je uobicajena za tu vrstu koristenja ili naknadu koja je propisana cjenikom iz clanka 162. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Smatra se da je pravo koje se ostvaruje kolektivno povrijedeno na nacin opisan u stavku 1. ovoga clanka kada su autorsko djelo ili predmet srodnog prava koristeni bez ugovora ili bez odobrenja udruge za kolektivno ostvarivanje ili kada ugovor ili odobrenje nisu valjani.

(3) Ako je bespravnim koristenjem kojeg prava iz ovoga Zakona stecena neka korist, nositelj prava ima pravo zahtijevati tako stecenu korist prema opcim pravilima o stjecanju bez osnove.

ZAHTJEV ZA OBJAVOM PRESUDE

Clanak 180. Osoba cije je pravo iz ovoga Zakona povrijedeno ima pravo zahtijevati da pravomocna presuda kojom se

makar i djelomicno udovoljilo zahtjevu usmjerenom na zastitu tog prava bude objavljena u sredstvima javnog priopcavanja na trosak tuzenika. Sud ce na prijedlog tuzitelja odluciti u kojem ce sredstvu javnog priopcavanja presuda biti objavljena te hoce li se objaviti cijela presuda ili njezin dio. Odluci li sud da se objavi samo dio presude mora se objaviti harem izreka kao i onaj dio presude iz kojeg je vidljivo o kakvoj se povredi radii tko je povrijedio odnosno pravo.

ZAHTJEV ZA UNISTENJEM, PREINACENJEM ILI PREDAJOM PRIMJERAKA NASTALIH POVREDOM I

SREDSTAVA KOJIMA JE POVREDA POCINJENA

Clanak 181.

(1) Nositelj cije je iskljucivo pravo iz ovoga Zakona povrijedeno ima pravo zahtijevati unistenje, odnosno preinacenje svih primjeraka koji su bespravno izradeni ili stavljeni na trziste ili su namijenjeni stavljanju na trziste.

(2) Umjesto mjere iz stavka 1. ovoga clanka onaj cije je pravo iz ovoga Zakona povrijedeno ima pravo zahtijevati da mu krsitelj prava koji je u posjedu primjeraka iz stavka 1. ovoga clanka, ili je njihov vlasnik, preda takve primjerke uz naknadu koja ne moze biti visa od troskova njihove proizvodnje.

(3) Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga clanka odnose se na arhitektonska djela samo ako postoji posebno opravdan razlog za njihovo unistenje odnosno predaju.

(4) Ako su mjere iz stavka 1., 2. i 3. ovoga clanka u odredenom slucaju nerazmjerne naravi i intenzitetu povrede, a povreda se moze otkloniti na neki drugi nacin, sud moze za takav slucaj odrediti druge potrebne mjere. U tom slucaju nositelju prava pripada harem naknada u iznosu koji ne moze biti manji od onog koji bi dobio za ovlasteno koristenje odnosnog prava.

(5) Mjere iz stavka 1. i 2. ovoga clanka ne odnose se na odvojive dijelove primjeraka cija proizvodnja i stavljanje na trziste nisu bespravni.

(6) Odredbe iz ovoga clanka na odgovarajuci nacin primjenjuju se i na sredstva koristena ili namijenjena za izradu primjeraka kojima se cini povreda prava iz ovoga Zakona ili koja su iskljucivo ili pretezito namijenjena za to.

(7) Odredbe iz ovoga clanka nece se primjenjivati ako bi unistenjem sredstava iz stavka 6. ovoga clanka nastala veca steta od stete koja je nastala povredom prava iz ovoga Zakona osim ako se radio sredstvima koja su iskljucivo ili pretezito namijenjena za povredu prava iz ovoga Zakona.

(8) Zahtjevi iz ovoga clanka u odnosu na trece postene osobe zastarijevaju 3 godine od kad je nositelj prava saznao za bespravnu izradu predmeta, odnosno njihovo stavljanje na trziste, odnosno da su namijenjeni za stavljanje na trziste, a najkasnije za 5 godina od bespravne izrade, odnosno stavljanja na trziste.

ZAHTJEV KOD POVREDE PRAVA NAVODENJA AUTORA I UMJETNIKA IZVODACA

Clanak 182.

(1) Uz ostale zahtjeve predvidene ovim Zakonom, autor i umjetnik izvodac cije ime, pseudonim ili neka druga umjetnicka oznaka nisu navedeni prilikom koristenja autorskog djela odnosno izvedbe, ili su pogresno ili nepotpuno navedeni, mogu zahtijevati od osoba koje koriste autorsko djelo ili izvedbu da ih naknadno odnosno ispravno navedu autorom ili umjetnikom izvodacem.

(2) Odredbe prethodnog stavka se na odgovarajuci nacin primjenjuju kad se protivno zabrani pri koristenju autorskog djela odnosno izvedbe oznaci autor, odnosno umjetnik izvodac.

(3) Autor odnosno umjetnik izvodac nece imati pravo na zahtjeve iz ovoga clanka ako se autorsko djelo odnosno izvedba koristi uz njihovo odobrenje, a nacin koristenja je takav da ne omogucava oznacavanje autora, odnosno umjetnika izvodaca.

PENAL

Clanak 183.

(1) Onaj cije je imovinsko ili pravo iz poglavlja 3.3. Druga prava autora ovoga Zakona povrijedeno namjerno ili krajnjom nepaznjom ima pravo zahtijevati naknadu u dvostrukom iznosu (penal) od ugovorene, a ako nije ugovorena od odgovarajuce uobicajene, od osobe koja je njegovo pravo povrijedila namjerno ili krajnjom nepaznjom.

(2) U slucaju iz stavka 1. ovoga clanka ne moze se dokazivati da steta nije nastala.

(3) Ako je nastala steta veca od penala iz stavka 1. ovoga clanka, nositelj prava ovlasten je zahtijevati razliku do popravljanja potpune stete.

ZASTARA

Clanak 184.

(1) Pravo na zastitu prava iz ovoga Zakona ne zastarijeva ako ovim Zakonom nije drukcije odredeno.

(2) Zahtjevi iz ovoga Zakona koji su po svojoj naravi obveznopravni, a za njih ovim Zakonom nije odreden posebni zastarni rok, zastarijevaju prema opcim pravilima o zastari.

PRIVREMENE MJERE

(Janak 185. (1) Na prijedlog ovlastene osobe koja ucini vjerojatnim da je pravo iz ovoga Zakona povrijedeno ili da

postoji neposredna opasnost od povrede tih prava, sud moze odrediti osobito: - da se privremeno oduzmu ili iskljuce iz prometa predmeti odnosno sredstva kojima se povreduje ta prava,

ili koji sluze za povredu tih prava, ili koji su nastali kao posljedica povrede tih, ili predmeti, odnosno sredstva koji mogu sluziti kao dokazi o ucinjenoj povredi tih prava,

- da se zabrani nastavljanje zapocetih radnji kojima bi se mogla nanijeti povreda tih prava ili da se zabrani nastavljanje radnji kojima se povreduju ta prava,

- da se zabrani odrfavanje priredbe na kojoj se bespravno koriste prava predvidenih ovim Zakonom. (2) Sud ce biti dufan donijeti predlozenu privremenu mjeru ako druga strana na poziv suda, a po prijedlogu

ovlastene osobe, ne doprinese odgovarajucu ispravu ili drugi dokaz iz kojeg je vidljivo da ne vrijeda odnosno pravo.

(3) Postoji li opasnost da bi kasnije izvodenje dokaza o povredi prava iz ovoga Zakona moglo biti otefano ili onemoguceno ili, ako postoji opasnost od nastanka tesko nadoknadive stete ili, ako postoji opravdana opasnost da privremene mjere odredene u stavku 1. ovoga clanka nece biti ucinkovite, sud ce odrediti takve mjere, a da o tome prethodno ne obavijesti drugu stranu.

(4) Na pitanja u svezi s odredivanjem privremenih mjera koja nisu uredena ovim Zakonom primjenjuju se odgovarajuce odredbe zakona kojim se ureduje ovrha.

CARINSKE MJERE

Clanak 186.

Na zahtjev nositelja autorskog prava, odnosno srodnog prava ili udruge za kolektivno ostvarivanje prava iz ovoga Zakona koji ucine vjerojatnim da bi uvozom, izvozom, odnosno prelaskom preko granicne crte odredene robe bila ucinjena povreda prava iz ovoga Zakona, carinski ce organi poduzeti odgovarajuce mjere u skladu s posebnim carinskim propisima kojima se ureduje postupanje s robom kojom se cini povreda prava intelektualnog vlasnistva.

DUZNOST OBAVJESCIVANJA

Clanak 187.

(1) Svatko tko u svom poslovanju stekne saznanja o povredi prava iz ovoga Zakona, dufan je na zahtjev nositelja prava, odnosno udruge koja se bavi kolektivnim ostvarivanjem tog prava, bez odgode dati sve obavijesti i dokaze o ucinjenoj povredi, a narocito podatke o porijeklu bespravno izradenih primjeraka i nacinu njihova stavljanja na trziste. Obveza obavjestavanja posebice se odnosi na davanje imena i adresa proizvodaca, dobavljaca ili prijasnjih vlasnika takvih primjeraka te podataka o kolicini umnozenih, distribuiranih, zaprimljenih ili narucenih bespravno izradenih primjeraka.

(2) U slucaju da osoba iz stavka 1. ovoga clanka ne pruzi obavijesti i dokaze kojima raspolaze, odgovara za stetu koja zbog toga nastane.

(3) Odredba iz stavka 1. ovoga clanka ne odnosi se na osobe koje bi u parnicnom postupku imale pravo uskratiti svjedocenje ili davanje odgovora na pojedina pitanja.

VI. KAZNENE ODREDBE

1. Kaznena djela

POVREDA PRAVA DISTRIBUTERA ENKRIPTIRANOG SATELITSKOG SIGNALA

Clanak 188. (1) Tko bez odobrenja ovlastenoga distributera enkriptiranoga satelitskoga signala proizvodi, uvozi,

distribuira, iznajmljuje ili na drugi nacin stavlja na raspolaganje javnosti, odnosno prufa usluge postavljanja materijalnog ili nematerijalnog uredaja ili sustava za dekodiranje takva signala, ako zna ili je morao znati da taj uredaj ili sustav poglavito sluzi za dekodiranje enkriptiranoga satelitskoga signala,

kaznit ce se novcanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je pocinjenjem kaznenoga djela iz stavka 1. ovoga clanka pribavljena znatna imovinska korist ili je

prouzrocena znatna steta, a pocinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzrocenja takve stete,

kaznit ce se kaznom zatvora od sest mjeseci do pet godina.

(3) Tko prima enkriptirani satelitski signal koji je dekodiran bez odobrenja njegova ovlastenoga distributera

ili obavlja daljnju distribuciju takva signala, ako zna ili je morao znati da je takav signal neovlasteno dekodiran, kaznit ce se novcanom kaznom. (4) Ako je pocinjenjem kaznenoga djela iz stavka 3. ovoga clanka pribavljena znatna imovinska korist ili je

prouzrocena znatna steta, a pocinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzrocenja takve stete,

kaznit ce se novcanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine. (5) Predmeti koji su bili namijenjeni ili koristeni za pocinjenje kaznenoga djela ili su nastali pocinjenjem

kaznenoga djela iz stavka 1. i 2. ovoga clanka oduzet ce se i unistiti.

2. Prekrsaji

POVREDA AUTORSKOG PRAVA I SRODNIH PRAVA

Clanak 189. (1) Novcanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit ce se za prekrsaj pravna osoba ako: 1. bez odobrenja autora prvi put objavi ili prije objave otkrije javnosti sadrfaj ili opis autorskog djela, ili se

bez naznacivanja autora, osim ako je autor u pisanom obliku izjavio da ne zeli biti naveden ili ako nacin javnog koristenja onemogucava navodenje autora, koristi autorskim djelom, ili bez odobrenja autora deformira, sakati ili na bilo koji drugi nacin izmijeni autorsko djelo, ili se njime koristi na nacin koji bi ugrofava ili bi mogao ugroziti cast ili ugled autora (clanak 14.-16.),

2. bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava ili udruge za kolektivno ostvarivanje autorskog prava reproducira, distribuira, skladisti ili poduzima druge radnje radi distribucije, ili na bilo koji nacin priopci javnosti ili preradi autorsko djelo, ili se njime koristi bez placanja naknade, ili se na drugi nacin protupravno koristi autorskim djelom (clanak 18.-33.),

3. distribuira ili posjeduje u komercijalne svrhe primjerak racunalnog programa za koji zna ili ima razloga vjerovati da je to primjerak kojim je povrijedeno tude pravo, distribuira ili posjeduje u komercijalne svrhe bilo koje sredstvo cija je jedina namjena olaksati neovlasteno uklanjanje tehnickog uredaja koji sluzi za zastitu racunalnog programa ili osujetiti rad toga uredaja (clanak 112.),

4. bez navodenja imena, pseudonima ili neke druge oznake umjetnika izvodaca, osim ako je umjetnik izvodac u pisanom obliku izjavio da ne zeli biti naveden, ili ako nacin javnog koristenja onemogucava navodenje umjetnika izvodaca, javno se koristi njegovom izvedbom, ili bez odobrenja umjetnika izvodaca deformira, sakati ili na drugi nacin izmijeni izvedbu ili se koristi izvedbom na nacin koji ugrofava ili bi mogao ugroziti cast ili ugled umjetnika izvodaca (clanak 124.),

5. bez odobrenja umjetnika izvodaca ili udruge za kolektivno ostvarivanje prava umjetnika izvodaca fiksira njegove nefiksirane izvedbe, reproducira, distribuira, skladisti ili poduzima druge radnje radi distribucije, iznajmi, javno prenese nefiksirane izvedbe, javno priopci s fonograma ili filma, javno prikaze, radiodifuzijski emitira ili reemitira njegove nefiksirane ili fiksirane izvedbe, stavi na raspolaganje javnosti, ili se na drugi nacin protupravno koristi njegovom izvedbom (clanak 125.),

6. bez odobrenja proizvodaca fonograma ili udruge za kolektivno ostvarivanje prava proizvodaca fonograma reproducira, distribuira, skladisti ili poduzima druge radnje radi distribucije, iznajmi, stavi na raspolaganje javnosti ili se na drugi nacin protupravno koristi njegovim fonogramom (clanak 133.),

7. bez odobrenja filmskog producenta ili ovlastenog distributera na kojeg je filmski producent prenio svoje pravo reproducira, distribuira, skladisti ili poduzima druge radnje radi distribucije, iznajmi, javno prikaze, stavi na raspolaganje javnosti ili se na drugi nacin protupravno koristi izvornikom filma ili njegovim umnozenim primjercima (clanak 139.),

8. bez odobrenja organizacije za radiodifuziju reemitira njezina emitiranja bezicno i putem zice, reproducira, distribuira, skladisti ili poduzima druge radnje radi distribucije, javno priopci radiodifuzijskim emitiranjem uz placanje ulaznice, stavi na raspolaganje javnosti ili se na drugi nacin protupravno koristi fiksacijama njezinih emitiranja (clanak 143.),

9. bez odobrenja ovlastenoga distributera enkriptiranoga satelitskog signala, proizvede, stavi u promet, distribuira, iznajmi, ucini dostupnim javnosti, montira ili prilagodi uredaj ili sustav za dekodiranje enkriptiranoga satelitskog signala, ili prima enkriptirani satelitski program koji je neovlasteno dekodiran ili se na drugi nacin protupravno koristi enkriptiranim satelitskim signalom (clanak 188.),

10. bez odobrenja nakladnika i bez placanja naknade nakladniku fotokopira za privatno ili drugo vlastito koristenje njegova pisana izdanja (clanak 145.),

11. bez odobrenja proizvodaca haze podataka reproducira, distribuira, iznajmi, stavi na raspolaganje javnosti, priopci javnosti ili se na drugi nacin protupravno koristi njegovim bazama podataka (clanak 149.),

12. osujecuje tehnicke mjere za zastitu autorskog prava i srodnih prava (clanak 175.), 13. uklanja ili preinacuje podatke o upravljanju autorskim pravom i srodnim pravima u elektronickom

obliku (clanak 176.). (2) Za prekrsaje iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se novcanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna

odgovoma osoba u pravnoj osobi. (3) Za prekrsaje iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se novcanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna

fizicka osoba ukljucivsi obrtnika i trgovca pojedinca. (4) Predmeti koji su nastali pocinjenjem prekrsaja iz stavka 1. ovoga clanka oduzet ce se i unistiti, a predmeti

koji su bili namijenjeni ili koristeni za pocinjenje prekrsaja iz stavka 1. ovoga clanka oduzet ce se. (5) Pravnoj osobi, fizickoj osobi ukljucivsi obrtnika i trgovca pojedinca koji prekrsaje iz stavka 1. ovoga

clanka pocine u obavljanju djelatnosti moze se izreci zastitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova djelatnosti kojima se povrjeduje autorsko ili srodno pravo u trajanju do jedne godine ako je pocinjeni prekrsaj narocito tefak zbog nacina izvrsenja, posljedica djela, povrata pocinitelja ili drugih okolnosti pocinjenog prekr- saja koje ga cine narocito teskim.

NEDOSTAVLJANJE PODATAKA UDRUZI ZA KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAVA

Clanak 190. (1) Novcanom kaznom od 3.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit ce se za prekrsaj pravna osoba ako udruzi za

kolektivno ostvarivanje prava iz ovoga Zakona ne dostavi potpune podatke o koristenju prava koje ta udruga kolektivno ostvaruje, u roku od 15 dana od dana koristenja prava, osim ako pravnim poslom nije drukcije ugovoreno.

(2) Za prekrsaje iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se novcanom kaznom od 1.000.00 do 5.000,00 kuna odgovoma osoba u pravnoj osobi.

(3) Za prekrsaje iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se novcanom kaznom od 1.000.00 do 5.000,00 kuna fizicka osoba ukljucivsi obrtnika i trgovca pojedinca.

NEOVLASTENO KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAVA

Clanak 191. (1) Novcanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit ce se za prekrsaj pravna osoba ako djelatnost

kolektivnog ostvarivanja prava iz ovoga Zakona obavlja bez odobrenja nadleznog tijela ili protivno tom odobrenju.

(2) Odgovoma osoba u pravnoj osobi kaznit ce se novcanom kaznom od 1.000.00 do 5.000,00 kuna.

PREKRSAJI POCINJENI RADI STJECANJA IMOVINSKE KORISTI

Clanak 192. (1) Novcanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit ce se pravna osoba, ako je prekrsaje iz ovoga

Zakona pocinila radi stjecanja imovinske koristi. (2) Za prekrsaje iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se novcanom kaznom od 4.000.00 do 10.000,00 kuna

odgovoma osoba u pravnoj osobi. (3) Za prekrsaje iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se novcanom kaznom od 4.000.00 do 10.000,00 kuna

fizicka osoba ukljucivsi obrtnika i trgovca pojedinca.

ZASTARA

Clanak 193. Za prekrsaje iz ovoga Zakona prekrsajni postupak se ne moze pokrenuti nakon isteka tri godine od dana

kada je prekrsaj pocinjen, a izrecene kazne zbog ucinjenih prekrsaja ne mogu se izvrsiti nakon isteka dvije godine od dana pravomocnosti odluke o prekrsaju.

VII. PODRUCJE PRIMJENE ZAKONA

OPCENITO

Clanak 194. (1) Zasticeni su po ovom Zakonu, autori i nositelji srodnih prava koji su drfavljani Republike Hrvatske ili

imaju svoje sjediste u Republici Hrvatskoj. (2) Jednako kao osobe iz stavka 1. ovoga clanka, zasticene su strane fizicke ili pravne osobe (strand) u okviru

obveza sto ih je Republika Hrvatska prihvatila na temelju medunarodnih ugovora ili na temelju stvame

uzajamnosti. Dok se ne dokaze suprotno smatra se da stvarna uzajamnost postoji. (3) Bez obzira na odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga clanka zasticeni su po ovom Zakonu strand: 1. u pogledu autorskih djela pisanih na hrvatskom jeziku, 2. u pogledu moralnih prava - u svakom slucaju,

3. u pogledu prava slijedenja i prava na bazama podataka kao predmetu zastite srodnih prava na temelju stvarne uzajamnosti.

(4) Ne steteci odredbama stavka 2. i 3. ovoga Zakona stranac nece imati u Republici Hrvatskoj vecu zastitu nego sto je ima u drfavi ciji je drfavljanin ili u kojoj ima svoje sjediste, ako osobe iz stavka 1. ovoga clanka ima u drfavi stranca manju zastitu nego sto joj je priznata ovim Zakonom.

AUTORI

Clanak 195. Uz osobe iz clanka 194. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, zasticeni su po ovom Zakonu i strani autori: 1. koji imaju uobicajeno boraviste u Republici Hrvatskoj. 2. u pogledu arhitektonskih djela sagradenih na teritoriju Republike Hrvatske i djela likovnih umjetnosti koja

su cvrsti sastavni dijelovi nekretnine koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske.

UMJETNICI IZVODACI

Clanak 196. Uz osobe iz clanka 194. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, zasticeni su po ovom Zakonu i strani umjetnici izvodaci,

sukladno clanku 194. stavku 4. ovoga Zakona koji imaju uobicajeno boraviste u Republici Hrvatskoj.

PROIZVODACI FONOGRAMA I FILMSKI PRODUCENTI

Clanak 197. Uz osobe iz clanka 194. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, zasticeni su, sukladno clanku 194. stavku 4. po ovom

Zakonu i strani proizvodaci fonograma i filmski producenti, ako je njihov fonogram odnosno videogram prvi puta fiksiran u Republici Hrvatskoj.

ORGANIZACIJE ZA RADIODIFUZIJU

Clanak 198. Uz osobe iz clanka 194. stavka 2. i 3. ovoga Zakona sukladno clanku 194. stavku 4. ovoga Zakona, zasticene

su po ovom Zakonu strane organizacije za radiodifuziju koje prenose svoja emitiranja preko odasiljaca koji su na teritoriju Republike Hrvatske.

USPOREDIVANJE ROKOVA TRAJANJA

Clanak 199.

(1) Za strane autore, koji su zasticeni po ovom Zakonu, vrijede rokovi trajanja tih prava iz ovoga Zakona, s tim da istjecu najkasnije na clan kada istjece zastita u drfavi ciji su drfavljani i ne mogu biti dulji od rokova predvidenih ovim Zakonom u sklopu.

(2) U opsegu primjene medunarodnih obveza, za strane nositelje srodnih prava, koji su zasticeni po ovom Zakonu, vrijede rokovi trajanja odnosnih prava iz ovoga Zakona, s tim da istjecu najkasnije na clan kada istjece zastita u drfavi ciji su drfavljani ili gdje imaju sjediste i ne mogu biti dulji od rokova predvidenih ovim Zakonom.

POSEBNE ODREDBE ZA PRIOPCAVANJE JAVNOSTI PUTEM SATELITA

Clanak200. (1) Zasticeni su po ovom Zakonu strani autori i nositelji srodnih prava, sukladno clanku 194. stavku 4. ovoga

Zakona, cije je autorsko djelo ili predmet srodnih prava priopceno javnosti putem satelita, ako se u Republiku Hrvatsku unesu, pod nadzorom i odgovornoscu organizacije za radiodifuziju, odgovarajuci programski signali u neprekinuti komunikacijski lanac koji vodi do satelita i natrag na zemlju.

(2) Zastita, po ovom Zakonu, postoji ako nije ispunjen uvjet iz stavka 1. ovoga clanka, ali: 1. se u Republici Hrvatskoj nalazi zemaljska odasiljacka postaja iz koje se odasiljaju programski signali, ili 2. organizacija za radiodifuziju koja je narucila priopcavanje javnosti preko satelita ima svoje sjediste u

Republici Hrvatskoj.

OSOBE BEZ DRZAVLJANSTVA (APATRIDI)

Clanak201.

(1) Autori i nositelji srodnih prava, koji nemaju drfavljanstvo ili ga se ne moze utvrditi, jednako su zasticeni po ovom Zakonu, kao drfavljani Republike Hrvatske, ako u njoj imaju svoje uobicajeno boraviste.

(2) Ako nemaju uobicajeno boraviste u Republici Hrvatskoj jednako su zasticeni kao drfavljani drfave u kojoj imaju svoje uobicajeno boraviste.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

ODREDBA O PRIMJENI ZAKONA NA PRAVA NASTALA PRIJE NJEGOVA STUPANJA NA SNAGU

(Janak 202. (1) Ovaj se Zakon primjenjuje na sva autorska djela, sve izvedbe umjetnika izvodaca i sva emitiranja

organizacija za radiodifuziju u pogledu kojih prava nisu prestala do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Ovaj se Zakon primjenjuje na fonograme i na njima snimljene izvedbe, ako od fiksacije odnosno

zakonitog izdanja ili od zakonitog priopcavanja javnosti fonograma nije proteklo pedeset godina racunajuci od pocetka kalendarske godine u kojoj je stupio na snagu ovaj Zakon.

(3) Ovaj se Zakon primjenjuje na videograme i izdanja nakladnika kao predmete zastite srodnih prava koji su prvi put fiksirani odnosno prvi put zakonito izdani nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Ovaj se Zakon primjenjuje na haze podataka kao predmete zastite srodnih prava koje su bile proizvedene nakon 1. sijecnja 1983.

(5) Sva prava stecena prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ukljucujuci prava stecena na temelju clanka 19.-23. Zakona o autorskom pravu (»Narodne novine«, br. 9/99., 76/99., 127/99. i 67/01.) ostaju netaknuta, a tarife udruga za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava (cjenici) primjenjuju se i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Na autorska djela koja nastanu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona u okviru radnog odnosa nastalog na temelju ugovora o radu zakljucenog prije stupanja na snagu ovoga Zakona, primjenjivat ce se tri godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odredbe Zakona o autorskom pravu (»Narodne novine«, br. 9/99., 76/99., 127/99. i 67/01.).

(7) Svi pravni poslovi sklopljeni nakon stupanja na snagu ovoga Zakona koji nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona o autorskom pravu u pravnom prometu nistavi su, ako se njihov sadrfaj ne moze podvesti pod odredbe ovoga Zakona o autorskom pravu u pravnom prometu.

(8) Udruge za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava duzne su podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja iz clanka 157. ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

POSEBNA ODREDBA O RACUNALNIM PROGRAMIMA I BAZAMA PODATAKA

Clanak203. Odredbe iz ovoga Zakona o racunalnim programima i bazama podataka primjenjuju se i na racunalne

programe i haze podataka koji su stvoreni prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ako se time ne zadire u ugovore koji su sklopljeni i prava koja su stecena prije tog dana.

POSTUPCI U TIJEKU

Clanak204. Postupci zastite prava propisani clankom od 177. do 182. ovoga Zakona, koji su pokrenuti do stupanja na

snagu ovoga Zakona, dovrsit ce se sukladno propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(1) Ministar ce donijeti:

PODZAKONSKI PROPISI

Clanak205.

1. pravilnik iz clanka 169. stavka 2. ovoga Zakona o strucnim mjerilima i postupku izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava,

2. pravilnik iz clanka 164. stavka 8. ovoga Zakona o naknadama za rad Vijeca strucnjaka i poslovnik o radu Vijeca strucnjaka u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a mjere iz clanka 98. stavak 2. ovoga Zakona odredit ce u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Pravilnike i mjere iz stavka 1. ovoga clanka ministar donosi uz prethodno misljenje Zavoda.

OBVEZA DOSTAVE OPCEG OBRACUNA

(Janak 206. Udruge za kolektivno ostvarivanje prava duzne su Zavodu dostaviti prvi revidirani opci obracun raspodjele

iz clanka 167. stavka 8. ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

PRESTANAK PROPISA

Clanak207. (1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaziti Zakon o autorskom pravu (»Narodne novine«, br.

53/91., 58/93., 9/99. - procisceni tekst, 76/99., 127/99. i 67/01.) i Zakon o izdavackoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 28/83.).

(2) Podzakonski propisi koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjivat ce se do donosenja podzakonskih propisa prema ovom Zakonu, ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom.

STUPANJE ZAKONA NA SNAGU

Clanak208. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 121-12/03-02/01 Zagreb, 1. listopada 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Zlatko Tomcic, v. r.