Na osnovu člana 26. alineja 7. Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora, donosim
Ukaz o proglašenju Zakona o pravnoj zaštiti dizajna 1
Predsjednik Srbije i Crne Gore
Svetozar Marović, s.r.
Zakon o pravnoj zaštiti dizajna Zakon je objavljen u "Službenom listu SCG", br.
61/2004 od 24.12.2004. godine.
Član 1. Ovim zakonom uređuju se način ostvarivanja i zaštita prava na spoljašnji izgled
proizvoda. Pod spoljašnjim izgledom proizvoda podrazumijeva se ukupan vizuelni utisak koji
proizvod ostavlja na informisanog potrošača ili korisnika. Informisani potrošač ili korisnik, u smislu ovog zakona, je fizičko lice koje se redovno
susreće sa proizvodom o kojem je riječ.
I. PREDMET I USLOVI ZAŠTITE Pojam dizajna
Član 2. Dizajn je trodimenzionalni ili dvodimenzionalni izgled cijelog proizvoda, ili njegovog
dijela, koji je određen njegovim vizuelnim karakteristikama, posebno linijama, konturama, bojama, oblikom, teksturom i materijalima od kojih je proizvod sačinjen, ili kojima je ukrašen, kao i njihovom kombinacijom.
Proizvod je industrijski ili zanatski predmet, uključujući, između ostalog, i dijelove koji su namijenjeni za spajanje u složeni proizvod, pakovanje proizvoda, grafičke simbole i tipografske znake, isključujući kompjuterske programe.
Složeni proizvod je proizvod koji je sastavljen od više dijelova koji mogu da budu zamijenjeni i koji omogućavaju sastavljanje i rastavljanje proizvoda.
Uslovi za zaštitu dizajna Član 3.
Dizajn se štiti isključivim pravom (pravom na dizajn) ako je nov i ako ima individualni karakter.
Novost Član 4.
Dizajn se smatra novim ako identičan dizajn nije postao dostupan javnosti prije dana podnošenja prijave za priznanje tog dizajna, ili ako ne postoji ranije podneta prijava za priznanje identičnog dizajna.
U slučaju da je zatraženo pravo prvenstva iz člana 25. ili člana 26. ovog zakona, smatraće se da je dizajn nov ako nije postao dostupan javnosti prije dana priznatog prava prvenstva.
Dizajni se smatraju identičnim ako se razlikuju samo u nebitnim detaljima. Razlika u nebitnim detaljima postoji ako informisani korisnik, na prvi pogled, ne razlikuje dizajne.
Individualni karakter Član 5.
Dizajn ima individualni karakter ako se ukupan utisak koji ostavlja na informisanog korisnika razlikuje od ukupnog utiska koji na tog korisnika ostavlja bilo koji drugi dizajn, a koji je postao dostupan javnosti prije dana podnošenja prijave za priznanje, ili dana priznatog prava prvenstva suprotstavljenog dizajna.
Prilikom utvrđivanja individualnog karaktera dizajna uzima se u obzir stepen slobode i objektivno ograničenje autora prilikom stvaranja dizajna konkretnog proizvoda, prouzrokovano tehnološkim i funkcionalnim karakteristikama tog proizvoda.
Dizajn proizvoda koji čini sastavni dio složenog proizvoda Član 6.
Za dizajn, primjenjen na proizvodu, ili sadržan u proizvodu koji čini sastavni dio složenog proizvoda, smatra se da je nov i da ima individualni karakter:
1) ako sastavni dio koji je ugrađen u složeni proizvod ostaje vidljiv tokom redovne upotrebe složenog proizvoda, i
2) ako vidljive karakteristike sastavnog dijela ispunjavaju uslove novosti i individualnog karaktera.
Pod redovnom upotrebom iz stava 1. tačka 1. ovog člana podrazumijeva se upotreba od strane krajnjeg korisnika, isključujući održavanje, servisiranje ili popravke proizvoda.
Dostupnost javnosti Član 7.
Smatra se da je dizajn postao dostupan javnosti, u smislu čl. 4. i 5. ovog zakona, ako je objavljen, izlagan, korišćen u prometu robe i usluga, ili na drugi način otkriven prije dana podnošenja prijave za priznanje dizajna, ili datuma prvenstva, ako je ono traženo, osim u slučaju kada u standardnim tokovima poslovanja nije postojala razumna mogućnost da poslovni krugovi specijalizovani za datu oblast saznaju za otkrivanje dizajna.
Ne smatra se da je dizajn postao dostupan javnosti u smislu stava 1. ovog člana ukoliko je otkriven trećem licu pod uslovom čuvanja tajnosti dizajna.
Ne smatra se da je dizajn postao dostupan javnosti, u smislu čl. 4. i 5. ovog zakona, ako je dizajn otkrio autor, njegov pravni sljedbenik ili treće lice na osnovu informacije dobijene od autora ili njegovog pravnog sljedbenika, ili radnje koju je jedan od njih preduzeo, pod uslovom da je, od trenutka kada je dizajn otkriven do trenutka podnošenja prijave za priznanje dizajna, odnosno do trenutka zatraženog prava prvenstva, proteklo manje od 12 mjeseci, kao i ako je dizajn postao dostupan javnosti kao posljedica zloupotrebe vezane za autora ili njegovog pravnog sljedbenika.
Isključenje zaštite zbog tehničke funkcije Član 8.
Pravom na dizajn ne može da se zaštiti spoljašnji izgled proizvoda koji je isključivo određen tehničkom funkcijom proizvoda.
Pravom na dizajn ne može da se zaštiti spoljašnji izgled proizvoda koji mora da bude reprodukovan u svom tačnom obliku i dimenzijama, kako bi se omogućilo da bude mehanički povezan sa, ili postavljen u, oko ili uz drugi proizvod, tako da svaki proizvod može da obavlja svoju funkciju.
Pod uslovima iz čl. 4. i 5. ovog zakona, nezavisno od stava 2. ovog člana, može da se zaštiti dizajn koji omogućava višestruko sastavljanje, ili povezivanje međusobno zamjenjivih proizvoda u modularnom sistemu.
Dizajn koji ne može da se zaštiti Član 9.
Ne može da se zaštiti dizajn: 1) čije je objavljivanje ili upotreba protivna javnom poretku ili moralu; 2) koji povređuje autorsko pravo ili prava industrijske svojine drugog lica; 3) koji sadrži državni ili drugi javni grb, zastavu ili simbol, naziv ili skraćenicu naziva
neke zemlje ili međunarodne organizacije, religiozne i nacionalne simbole, kao i njihovo podražavanje, osim po odobrenju nadležnog organa;
4) koji predstavlja lik nekog lica, osim uz izričitu saglasnost tog lica. Dizajn koji predstavlja lik umrlog lica može da se zaštiti samo po pristanku njegovih
roditelja, bračnog druga i djece. Dizajn koji predstavlja lik istorijske ili druge umrle znamenite ličnosti može da se zaštiti
uz dozvolu nadležnog organa i pristanak njenih srodnika do trećeg stepena srodstva.
Pravo na zaštitu dizajna Član 10.
Pravo na zaštitu dizajna pripada autoru ili njegovom pravnom sljedbeniku, odnosno poslodavcu, u slučajevima predviđenim ovim zakonom.
Strana fizička i pravna lica u pogledu zaštite dizajna uživaju ista prava kao i domaća fizička i pravna lica, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora ili iz načela uzajamnosti.
Postojanje uzajamnosti dokazuje lice koje se na uzajamnost poziva.
Trajanje zaštite Član 11.
Pravo na dizajn stiče se upisom u Registar dizajna i traje 25 godina od dana podnošenja prijave, pod uslovom da se plaćaju propisane takse za održavanje prava.
Pravo iz stava 1. ovog člana važi od dana podnošenja prijave dizajna organu uprave Savjeta ministara nadležnom za poslove intelektualne svojine (u daljem tekstu: nadležni organ).
II. POSTUPAK ZAŠTITE Zajedničke odredbe
Član 12. Pravna zaštita dizajna ostvaruje se u upravnom postupku koji vodi nadležni organ. Upravni akti u postupku iz stava 1. ovog člana konačni su i protiv njih se može voditi
upravni spor pred nadležnim sudom.
Registri Član 13.
Nadležni organ vodi Registar domaćih prijava za priznanje dizajna i Registar međunarodnih prijava za priznanje dizajna (u daljem tekstu: registri prijava) i Registar dizajna.
Registar međunarodnih prijava za priznanje dizajna je zbirka prijava podnetih za priznanje zaštite dizajna na osnovu Haškog aranžmana o međunarodnom registrovanju industrijskog dizajna i objavljenih od strane Međunarodnog biroa Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu.
Registri iz stava 1. ovog člana su javne knjige i zainteresovana lica mogu da ih razgledaju u prisustvu službenog lica.
Spise registrovanih dizajna zainteresovana lica mogu da razgledaju na usmeni zahtjev, u prisustvu službenog lica.
Na pismeni zahtjev zainteresovanog lica i uz plaćanje propisane takse, nadležni organ izdaje kopije dokumenata i odgovarajuće potvrde i uvjerenja o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju.
Sadržina registara iz stava 1. ovog člana uređuje se posebnim propisom.
Dostupnost dokumentacije Član 14.
Nadležni organ dužan je da zainteresovanim licima učini dostupnim svoju dokumentaciju i informacije o priznatim pravima na dizajn.
Međunarodno registrovanje dizajna Član 15.
Nosilac prava na dizajn, odnosno podnosilac prijave za priznanje prava na dizajn, može da podnese zahtjev za međunarodno registrovanje dizajna, u skladu sa međunarodnim ugovorima.
Zahtjev za međunarodno registrovanje iz stava 1. ovog člana podnosi se preko nadležnog organa.
Za zahtjev za međunarodno registrovanje plaća se propisana taksa. Sadržina zahtjeva za međunarodno registrovanje dizajna i postupanje nadležnog
organa po tom zahtjevu uređuju se posebnim propisom.
Zastupanje Član 16.
Strano fizičko ili pravno lice u postupku pred nadležnim organom mora zastupati zastupnik upisan u Registar zastupnika koji vodi nadležni organ ili domaći advokat.
Registar zastupnika Član 17.
U Registar zastupnika koji vodi nadležni organ upisuju se fizička i pravna lica koja ispunjavaju uslove predviđene zakonom kojim se uređuju patenti.
Prijava za priznanje prava na dizajn Član 18.
Postupak za priznanje prava na dizajn pokreće se prijavom za priznanje prava na dizajn (u daljem tekstu: prijava).
Prijava mora da sadrži: 1) zahtjev za priznanje prava na dizajn; 2) opis dizajna;
3) dvodimenzionalni prikaz dizajna (u daljem tekstu: prikaz). Način prezentacije i broj primjeraka pojedinih dijelova prijave, kao i sadržina priloga koji
se mogu podnijeti uz prijavu, uređuju se posebnim propisom.
Zahtjev za priznanje prava na dizajn Član 19.
Zahtjev za priznanje prava na dizajn sadrži: 1) podatke o podnosiocu prijave; 2) podatke o autoru dizajna ili izjavu autora da ne želi da bude naveden u prijavi; 3) naznačenje da li se prijava odnosi na jedan ili više dizajna; 4) stvaran i kratak naziv dizajna; 5) pravni osnov za podnošenje prijave, ako autor dizajna nije podnosilac prijave; 6) potpis podnosioca prijave. Zahtjev za priznanje prava na dizajn može da sadrži i izjavu da se zahtijeva
objavljivanje priznatog prava na dizajn dvanaest mjeseci nakon datuma donošenja rješenja o priznanju prava na dizajn (odloženo objavljivanje).
Jedna prijava može da sadrži zahtjev za priznanje prava na dizajn za jedan ili više dizajna (do 100) koji se primjenjuju na proizvodima svrstanim u istu klasu međunarodne klasifikacije propisane Lokarnskim aranžmanom o ustanovljenju međunarodne klasifikacije industrijskih dizajna.
Autor dizajna može tokom postupka zaštite, kao i tokom cijelog roka trajanja prava na dizajn, povući svoju izjavu da ne želi da mu ime bude navedeno u prijavi, registrima, kao ni u drugim ispravama predviđenim ovim zakonom.
Opis dizajna Član 20.
Opis dizajna treba da bude precizan i sažet opis ukupnog spoljašnjeg izgleda predmeta zaštite, zasnovan na podnetom prikazu, koji se vidi stalno ili prilikom njegove redovne upotrebe i da ispunjava druge propisane uslove.
Prikaz Član 21.
Prikaz treba da bude takav da se svi detalji dizajna jasno vide i da, u pogledu kvaliteta i drugih tehničkih zahtjeva, ispunjava propisane uslove.
Ako je u pitanju prijava dvodimenzionalnog dizajna, kao prikaz se može dostaviti dvodimenzionalni primjerak (uzorak) prijavljenog dizajna, s tim da se najdocnije u roku od šest mjeseci od dana podnošenja prijave nadležnom organu mora dostaviti prikaz iz stava 1. ovog člana.
Takse i troškovi postupka Član 22.
U upravnom postupku pred nadležnim organom plaćaju se takse i naknade troškova postupka, saglasno propisima kojima se uređuju administrativne takse i naknade troškova postupka i troškova za pružanje informacionih usluga.
Datum podnošenja prijave Član 23.
Za priznanje datuma podnošenja prijave potrebno je da prijava podneta nadležnom organu na taj datum sadrži:
1) naznačenje da se traži priznanje prava na dizajn; 2) ime i prezime, odnosno naziv i adresu podnosioca prijave; 3) prikaz. Po prijemu prijave, nadležni organ ispituje da li su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog
člana. Na prijavu neposredno podnetu nadležnom organu (domaću prijavu), koja sadrži
dijelove iz stava 1. ovog člana, upisuje se broj prijave i dan i čas njenog prijema u nadležnom organu i o tome se podnosiocu prijave izdaje potvrda.
Ako prijava ne sadrži dijelove iz stava 1. ovog člana, nadležni organ će pozvati podnosioca prijave da u roku od 30 dana otkloni nedostatke zbog kojih prijava nije mogla biti upisana u odgovarajući registar.
Ako podnosilac prijave u roku iz stava 4. ovog člana otkloni nedostatke, nadležni organ zaključkom priznaje kao datum podnošenja prijave onaj datum kad je podnosilac prijave otklonio uočene nedostatke.
Prijava kojoj je priznat datum podnošenja upisuje se u odgovarajući registar prijava.
Ako podnosilac prijave u roku iz stava 4. ovog člana ne otkloni nedostatke, nadležni organ zaključkom odbacuje prijavu.
Pravo prvenstva Član 24.
Podnosilac prijave uživa od datuma podnošenja prijave pravo prvenstva u odnosu na sva druga lica koja su za isti dizajn docnije podnela prijavu.
Međunarodno pravo prvenstva Član 25.
Pravnom ili fizičkom licu koje je podnelo urednu prijavu dizajna sa dejstvom u nekoj zemlji članici Pariske unije ili Svjetske trgovinske organizacije, priznaće se u Srbiji i Crnoj Gori pravo prvenstva od datuma podnošenja te prijave ako u Srbiji i Crnoj Gori za isti dizajn podnese prijavu u roku od šest mjeseci od dana podnošenja prijave sa dejstvom u odnosnoj zemlji. U zahtjevu za priznanje dizajna naznačava se datum podnošenja, broj prijave i zemlja za koju je prijava podnesena.
Urednom prijavom iz stava 1. ovog člana smatra se svaka prijava koja ispunjava uslove urednosti prema nacionalnom zakonodavstvu zemlje članice Pariske unije ili Svjetske trgovinske organizacije za koju je prijava podneta ili prema međunarodnom ugovoru zaključenom između ovih zemalja, bez obzira na docniju pravnu sudbinu te prijave.
Pravno ili fizičko lice iz stava 1. ovog člana dužno je da, u roku od tri mjeseca od dana podnošenja prijave u Srbiji i Crnoj Gori, dostavi nadležnom organu prepis prijave iz stava 1. ovog člana, ovjeren od nadležnog organa zemlje članice Pariske unije, Svjetske trgovinske organizacije, odnosno međunarodne organizacije kojoj je ta prijava podnesena.
Sadržina zahtjeva za izdavanje uvjerenja o pravu prvenstva i sadržina uvjerenja o pravu prvenstva koje izdaje nadležni organ uređuju se posebnim propisom.
Sajamsko pravo prvenstva Član 26.
Podnosilac prijave koji je, u roku od tri mjeseca prije dana podnošenja prijave, na domaćem sajmu ili izložbi međunarodnog karaktera, ili u nekoj drugoj zemlji članici Pariske unije ili Svjetske trgovinske organizacije izlagao dizajn, može da u prijavi traži priznanje prava prvenstva od dana prvog izlaganja tog dizajna.
Podnosilac prijave iz stava 1. ovog člana uz prijavu dostavlja potvrdu nadležnog organa zemlje članice Pariske unije ili Svjetske trgovinske organizacije da je u pitanju sajam, odnosno izložba međunarodnog karaktera, uz naznačenje podataka o vrsti sajma, odnosno izložbe, mjestu održavanja, datumu otvaranja i zatvaranja sajma, odnosno izložbe, i datumu prvog izlaganja tog dizajna.
Uvjerenje da je izložbi, odnosno sajmu održanom u Srbiji i Crnoj Gori zvanično priznat međunarodni karakter izdaje Privredna komora Srbije, odnosno Privredna komora Crne Gore.
Priznanjem prava prvenstva iz stava 1. ovog člana ne produžavaju se rokovi iz člana 25. ovog zakona.
Izmjena prikaza Član 27.
U prijavi se ne može naknadno izmijeniti prikaz dizajna tako da se po svom obimu i sadržini bitno razlikuje od onog koji je određen opisom dostavljenim prilikom podnošenja prijave.
Redosljed ispitivanja prijava Član 28.
Prijave se ispituju po redosljedu određenom datumom njihovog podnošenja. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, prijava se može rješavati po hitnom postupku: 1) u slučaju sudskog spora ili pokrenutog inspekcijskog nadzora, na zahtjev suda ili
nadležnog organa tržišne inspekcije; 2) ako je podnesen zahtjev za međunarodno registrovanje dizajna. U slučajevima iz stava 2. ovog člana podnosi se zahtjev za ispitivanje prijave po hitnom
postupku. Za zahtjev za ispitivanje prijave po hitnom postupku iz tačke 2. stava 2. ovog člana
plaća se posebna taksa.
Ispitivanje urednosti prijave Član 29.
Prijava je uredna ako sadrži sve elemente iz čl. 19, 20. i 21. ovog zakona, dokaz o uplati takse za prijavu i druge propisane dijelove.
Ako utvrdi da prijava nije uredna, nadležni organ će pismeno, uz navođenje razloga, pozvati podnosioca prijave da je uredi u roku koji nadležni organ odredi.
Na obrazloženi zahtjev podnosioca prijave, uz plaćanje propisane takse, nadležni organ može da produži rok iz stava 2. ovog člana za vrijeme koje smatra primjerenim, a najduže tri mjeseca.
Ako podnosilac prijave u ostavljenom roku ne uredi prijavu, ili ne plati propisane takse, nadležni organ će prijavu odbaciti zaključkom.
U slučaju iz stava 4. ovog člana, uz plaćanje propisane takse, podnosilac prijave može da podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje, u roku od tri mjeseca od dana prijema zaključka o odbacivanju.
Ispitivanje uslova za priznanje prava Član 30.
Ako je prijava uredna u smislu člana 29. stav 1. ovog zakona, nadležni organ ispituje da li su ispunjeni uslovi za priznanje prava na dizajn.
Rješenje o odbijanju priznanja prava Član 31.
Ako utvrdi da prijava ne ispunjava uslove za priznanje prava na dizajn, nadležni organ će pismeno obavijestiti podnosioca prijave o razlozima zbog kojih se pravo na dizajn ne može priznati i pozvaće ga da se, u roku koji nadležni organ odredi, izjasni o tim razlozima.
Na obrazloženi zahtjev podnosioca prijave, uz plaćanje propisane takse, nadležni organ može da produži rok iz stava 1. ovog člana za vrijeme koje smatra primjerenim, a najduže do tri mjeseca.
Nadležni organ će rješenjem odbiti zahtjev za priznanje prava na dizajn ako se podnosilac prijave uopšte ne izjasni, ili ako se izjasni, a nadležni organ i dalje smatra da se pravo na dizajn ne može priznati.
Razdvajanje prijave Član 32.
Podnosilac prijave koja sadrži zahtjev za priznanje prava na više dizajna (u daljem tekstu: višestruka prijava), u skladu sa članom 19. stav 3. ovog zakona, može, uz plaćanje propisane takse, da podnese zahtjev za razdvajanje svoje višestruke prijave na više pojedinačnih, ili višestrukih izdvojenih prijava. Zahtjev za razdvajanje mora da sadrži propisane podatke.
Svaka od izdvojenih prijava iz stava 1. ovog člana dobija novi broj prijave i zavodi se u odgovarajući registar, ali zadržava datum podnošenja prvobitne višestruke prijave i njeno pravo prvenstva.
O razdvajanju prijave donosi se posebno rješenje, u kome se naznačava broj, odnosno brojevi novih prijava, dizajni koji ostaju u prvobitnoj višestrukoj prijavi i dizajni koji su u izdvojenoj, ili izdvojenim prijavama.
Djelimično priznanje višestruke prijave Član 33.
Ako utvrdi da višestruka prijava, pored dizajna kojima se može priznati zaštita, sadrži i jedan ili više dizajna kojima se, na osnovu ovoga zakona, ne može priznati zaštita, nadležni organ će pismeno o tome obavijestiti podnosioca prijave i pozvaće ga da se u roku koji nadležni organ odredi izjasni o navedenim razlozima.
Na obrazloženi zahtjev podnosioca prijave, nadležni organ može da produži rok iz stava 1. ovog člana za vrijeme koje smatra primjerenim, a najduže tri mjeseca.
Nadležni organ će donijeti rješenje o djelimičnom priznanju višestruke prijave ako se podnosilac prijave uopšte ne izjasni, ili ako se izjasni, a nadležni organ i dalje smatra da se nekim dizajnima iz višestruke prijave ne može priznati zaštita.
Pretvaranje prijave za priznanje prava na dizajn u prijavu za priznanje patenta, odnosno malog patenta
Član 34. Do okončanja postupka, prijava za priznanje prava na dizajn može se pretvoriti u prijavu
za priznanje patenta, odnosno malog patenta.
Zaključak za plaćanje takse radi priznanja prava na dizajn Član 35.
Ako prijava ispunjava uslove za priznanje prava, nadležni organ zaključkom poziva podnosioca prijave da plati taksu za prvih pet godina zaštite i troškove objave dizajna i da dostavi dokaze o izvršenim uplatama.
Ako podnosilac prijave u ostavljenom roku ne dostavi dokaze o izvršenim uplatama iz stava 1. ovog člana, smatraće se da je prijava povučena.
U slučaju iz stava 2. ovog člana, podnosilac prijave može, uz plaćanje propisane takse, da podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje u roku od tri mjeseca od dana prijema zaključka o obustavi postupka.
Upis prava na dizajn u Registar dizajna Član 36.
Kada podnosilac prijave dostavi dokaze o izvršenim uplatama iz člana 35. stav 1. ovog zakona, nadležni organ priznato pravo na dizajn, sa propisanim podacima, upisuje u Registar dizajna, a nosiocu dizajna izdaje ispravu o dizajnu. Isprava o dizajnu ima karakter rješenja o upravnom postupku.
Objavljivanje priznatog prava Član 37.
Priznato pravo na dizajn objavljuje se u službenom glasilu nadležnog organa. Sadržina isprave o dizajnu i podaci koji se objavljuju u službenom glasilu uređuju se
posebnim propisom.
III. SADRŽINA, OBIM I OGRANIČENJE PRAVA NA DIZAJN Sadržina prava na dizajn
Član 38. Nosilac prava na dizajn ima isključivo pravo na ekonomsko iskorišćavanje zaštićenog
dizajna i da to pravo uskrati svakom trećem licu. Pod ekonomskim iskorišćavanjem iz stava 1. ovog člana podrazumijeva se industrijska i
zanatska izrada proizvoda za tržište, na osnovu primjene zaštićenog dizajna, kao i: 1) upotreba takvog proizvoda u privrednoj djelatnosti; 2) skladištenje takvog proizvoda radi njegovog stavljanja u promet; 3) ponuda takvog proizvoda radi njegovog stavljanja u promet; 4) stavljanje u promet takvog proizvoda; 5) uvoz takvog proizvoda i 6) izvoz takvog proizvoda.
Prava autora dizajna Član 39.
Autor dizajna ima moralna i imovinska prava. Moralno je pravo autora dizajna da njegovo ime bude navedeno u prijavi, spisima i
ispravi o dizajnu. Imovinsko je pravo autora da uživa ekonomsku korist od iskorišćavanja zaštićenog
dizajna. Ako autor dizajna nije nosilac prava na dizajn, oblik ekonomske koristi koju uživa autor
zaštićenog dizajna od njegovog iskorišćavanja određuje se ugovorom između nosioca prava na dizajn i autora dizajna.
Obim prava na dizajn Član 40.
Obim prava koja se stiču na osnovu priznatog dizajna određen je sadržinom opisa dizajna koji je zasnovan na podnetom prikazu.
Podnosilac prijave može sam, ili na pismeni zahtjev nadležnog organa u ostavljenom roku, da izjavi da ne traži bilo kakva isključiva prava na elementu dizajna navedenom u opisu.
Prilikom utvrđivanja obima prava na dizajn, u slučaju spora, sud će uzeti u obzir slobodu autora prilikom stvaranja dizajna, u smislu člana 5. stava 2. ovog zakona.
Pravo ranije upotrebe Član 41.
Pravo na dizajn ne djeluje prema savjesnom licu koje je prije datuma priznatog prava prvenstva prijave u zemlji već otpočelo korišćenje istog dizajna u proizvodnji, ili je izvršilo sve neophodne pripreme za otpočinjanje takvog korišćenja.
Lice iz stava 1. ovog člana ima pravo da dizajn koristi isključivo u proizvodne svrhe, u svom preduzeću ili radionici, ili tuđem preduzeću ili radionici za sopstvene potrebe.
Lice iz stava 1. ovog člana ne može da prenese svoje pravo na korišćenje dizajna na drugog, osim ako zajedno sa pravom prenosi i preduzeće ili radionicu, odnosno dio preduzeća u kome je pripremljeno, odnosno otpočelo korišćenje tog dizajna.
Ograničenje prava Član 42.
Nosilac prava na dizajn ne može da zabrani trećem licu: 1) radnje učinjene u nekomercijalne i eksperimentalne svrhe i 2) radnje umnožavanja u svrhu podučavanja ili citiranja, pod uslovom da su takve
radnje u skladu sa praksom lojalne konkurencije i da neopravdano ne ugrožavaju normalno iskorišćavanje dizajna, kao i da je navedeno odakle je dizajn preuzet.
Ograničenje prava radi nesmetanog obavljanja međunarodnog saobraćaja
Član 43. Pravo na dizajn ne djeluje prema licu koje upotrebljava predmete koji su proizvedeni na
osnovu zaštićenog dizajna, a koji sačinjavaju dio konstrukcije ili opreme broda, vazduhoplova ili suvozemnog vozila, odnosno služe isključivo za potrebe funkcionisanja broda, vazduhoplova ili suvozemnog vozila koje je registrovano u nekoj od zemalja članica Pariske unije ili Svjetske trgovinske organizacije, kad se ono privremeno ili slučajno nađe na teritoriji Srbije i Crne Gore.
Iscrpljenje prava Član 44.
Nosilac prava na dizajn koji je u Srbiji i Crnoj Gori stavio u promet proizvod koji sadrži zaštićeni dizajn, ili koji je oblikovan prema zaštićenom dizajnu, ili ako je nosilac prava na dizajn ovlastio neko lice da u Srbiji i Crnoj Gori takav proizvod stavi u promet, nema pravo da zabrani trećim licima dalje raspolaganje tim proizvodom, kupljenim u legalnim tokovima prometa.
Stav 1. ovog člana neće se primijeniti u slučaju postojanja legitimnog interesa nosioca prava na dizajn da se suprotstavi daljem stavljanju u promet proizvoda koji sadrži zaštićeni dizajn, ili koji je oblikovan prema zaštićenom dizajnu, posebno ako je u međuvremenu došlo do kvara ili druge promjene svojstva proizvoda.
Odnos sa drugim oblicima zaštite Član 45.
Odredbe ovog zakona neće uticati na postojeća prava vezana za žigove, patente ili male patente. Dizajn zaštićen po odredbama ovog zakona uživa zaštitu i na osnovu zakona kojim se uređuje autorsko pravo od datuma kada je dizajn nastao, odnosno od kada je izražen u određenoj formi.
IV. PRAVNA ZAŠTITA DIZAJNA STVORENOG U RADNOM ODNOSU Član 46.
Na pravnu zaštitu dizajna stvorenog u radnom odnosu shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju patenti.
V. PROMET PRAVA Ugovori o prometu prava
Član 47. Pravo na dizajn ili pravo iz prijave mogu da budu predmet ugovora o prenosu prava, o
licenci, zalogi, franšizi i sl. Ugovori iz stava 1. ovog člana sastavljaju se u pisanoj formi i upisuju u odgovarajući
registar iz člana 13. ovog zakona na zahtjev jedne od ugovornih strana. Ugovori iz stava 1. ovog člana koji nisu upisani u registar nemaju pravno dejstvo prema
trećim licima. Postupak za upis u registre ugovora iz stava 1. ovog člana i promjene koje se odnose
na nosioca prava na dizajn uređuju se posebnim propisom.
Prenos prava Član 48.
Nosilac prava na dizajn ili podnosilac prijave mogu ugovorom o prenosu prava da prenesu pravo na dizajn, odnosno pravo iz prijave.
Ugovor iz stava 1. ovog člana sastavlja se u pisanoj formi i sadrži naznačenje ugovornih strana, registarski broj dizajna, registarski broj prijave, kao i visinu naknade, ako je naknada ugovorena.
Licenca Član 49.
Nosilac prava na dizajn ili podnosilac prijave može da ustupi pravo korišćenja prava na dizajn, odnosno prava iz prijave.
Ugovor o licenci iz stava 1. ovog člana sastavlja se u pisanoj formi i sadrži naznačenje ugovornih strana, registarski broj dizajna, registarski broj prijave, vrijeme trajanja licence i visinu naknade, ako je naknada ugovorena.
VI. PRESTANAK PRAVA Član 50.
Pravo na dizajn prestaje: 1) ako vlasnik prava na dizajn propusti da plati propisanu taksu za održavanje prava -
narednog dana od dana isteka roka za plaćanje; 2) ako se vlasnik odrekne prava - narednog dana od dana predaje nadležnom organu
podneska o odricanju; 3) na osnovu sudske odluke ili odluke nadležnog organa, u slučajevima predviđenim
ovim zakonom - danom koji je određen tom odlukom; 4) ako je prestalo da postoji pravno lice, ili ako je umrlo fizičko lice koje je nosilac prava
- danom prestanka pravnog lica, odnosno smrti fizičkog lica, osim ako pravo na dizajn nije prešlo na pravne sljedbenike ovih lica.
Pravo trećeg lica upisano u registre Član 51.
Ako je u Registru dizajna i Registru prijava upisano određeno pravo u korist trećeg lica (licenca, zaloga, ili dr.), nosilac prava na dizajn, odnosno podnosilac prijave, ne može da se odrekne svog prava bez pismene saglasnosti lica na čije ime je upisano to pravo.
Ako nosilac prava na dizajn u propisanom roku ne plati odgovarajuću taksu za održavanje važenja prava na dizajn, a u Registru dizajna je upisana licenca, zaloga ili neko drugo pravo u korist trećeg lica, nadležni organ će to lice obavijestiti da nije plaćena taksa i da je može platiti u roku od šest mjeseci od dana prijema obavještenja i time održati važenje upisanog prava.
VII. OGLAŠAVANJE NIŠTAVIM RJEŠENJA O PRIZNANJU PRAVA NA DIZAJN, ODNOSNO MEĐUNARODNOG REGISTROVANJA
Član 52. Rješenje o priznanju prava na dizajn, odnosno međunarodno registrovanje dizajna za
Srbiju i Crnu Goru može da se oglasi ništavim ako se utvrdi da u trenutku donošenja rješenja nisu bili ispunjeni uslovi za priznanje prava na dizajn koji su predviđeni ovim zakonom.
Rješenje o priznanju prava na dizajn, odnosno međunarodno registrovanje dizajna za Srbiju i Crnu Goru, može da se oglasi ništavim za sve vrijeme važenja prava, na pismeni predlog zainteresovanog lica ili državnog, odnosno javnog tužioca.
Predlog za oglašavanje ništavim Član 53.
Predlog iz člana 52. stav 2. ovog zakona mora da sadrži podatke o podnosiocu predloga i o nosiocu prava na dizajn, naznačenje da se traži oglašavanje rješenja ništavim, registarski broj dizajna, odnosno međunarodne registracije čije se oglašavanje ništavim traži, razloge zbog kojih se predlaže oglašavanje ništavim i potrebne dokaze.
Postupak po urednom predlogu za oglašavanje ništavim Član 54.
Ako predlog za oglašavanje ništavim rješenja o priznanju prava na dizajn ne ispunjava propisane uslove iz člana 53. ovog zakona, nadležni organ će pismeno pozvati predlagača da uredi predlog, u roku od 30 dana od dana prijema poziva.
Ako predlagač u roku iz stava 1. ovog člana ne uredi predlog, nadležni organ će predlog odbaciti zaključkom.
Uredan predlog iz člana 53. ovog zakona nadležni organ će dostaviti protivniku predlagača i pozvati ga da, u roku od 30 dana od dana prijema poziva, dostavi svoj odgovor.
U postupku iz ovog člana nadležni organ može da zakaže usmenu raspravu.
Ako podnosilac predloga iz člana 53. ovog zakona u toku postupka odustane od svog predloga, nadležni organ može da nastavi postupak po službenoj dužnosti.
Poslije sprovedenog postupka po predlogu za oglašavanje ništavim, nadležni organ može da donese rješenje o djelimičnom ili potpunom oglašavanju ništavim rješenja o priznanju prava na dizajn, odnosno međunarodne registracije, ili o odbijanju predloga.
U roku od tri mjeseca od pravosnažnosti odluke o oglašavanju ništavim, nadležni organ će u svom službenom glasilu objaviti propisane podatke o poništenom pravu.
Važenje rješenja o oglašavanju ništavim Član 55.
Oglašavanje ništavim rješenja o priznanju prava na dizajn, odnosno međunarodnog registrovanja, nema dejstvo na sudske odluke u vezi sa utvrđivanjem povrede prava koje su u momentu donošenja tog rješenja bile pravnosnažne, kao i na zaključene ugovore o prenosu prava, odnosno ustupanju licence, ako su i u mjeri u kojoj su ti ugovori izvršeni, pod uslovom da je tužilac, odnosno nosilac prava na dizajn savestan.
VIII. GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA Zaštita u slučaju povrede prava na dizajn
Član 56. U slučaju povrede prava na dizajn ili prava iz prijave, tužilac može tužbom da zahtijeva: 1) utvrđenje povrede prava; 2) prestanak povrede prava; 3) uništenje ili preinačenje predmeta kojima je izvršena povreda prava; 4) uništenje ili preinačenje alata i opreme uz pomoć kojih su proizvedeni predmeti
kojima je izvršena povreda prava, ako je to neophodno za zaštitu prava; 5) naknadu imovinske štete i opravdanih troškova postupka; 6) naknadu moralne štete za autora; 7) objavljivanje presude o trošku tuženog; 8) davanje podataka o trećim licima koja su učestvovala u povredi prava. Lice koje povredi pravo na dizajn odgovara za štetu po opštim pravilima o naknadi
štete. Ako je povreda prava na dizajn učinjena namjerno, tužilac može od tuženog, umjesto
naknade imovinske štete, da zahtijeva naknadu do trostrukog iznosa uobičajene licencne naknade koju bi primio za korišćenje dizajna.
Postupak po tužbi iz stava 1. ovog člana je hitan.
Povreda prava na dizajn Član 57.
Povredom prava na dizajn smatra se svako neovlašćeno iskorišćavanje zaštićenog dizajna u smislu člana 38. ovog zakona i neovlašćeno objavljivanje predmeta prijave.
Povredom prava na dizajn smatra se i podražavanje zaštićenog dizajna. Prilikom utvrđivanja da li postoji povreda prava na dizajn, sud naročito vodi računa o
odredbama čl. 8, 9. i 40. ovog zakona.
Aktivna legitimacija za tužbu Član 58.
Tužbu zbog povrede prava na dizajn iz člana 56. ovog zakona mogu da podnesu podnosilac prijave, nosilac prava na dizajn i sticalac isključive licence.
Postupak po tužbi zbog povrede prava iz prijave sud će prekinuti do odluke nadležnog organa o priznanju prava na dizajn.
Ako je pred nadležnim organom pokrenut postupak iz člana 52. ovog zakona, sud koji postupa po tužbi iz člana 56. ovog zakona dužan je da zastane sa postupkom do konačne odluke nadležnog organa.
Rok za podnošenje tužbe Član 59.
Tužba zbog povrede prava na dizajn može da se podnese u roku od tri godine od dana kada je tužilac saznao za povredu i učinioca, a najdocnije u roku od pet godina od dana kada je povreda prvi put učinjena.
Privremena mjera oduzimanja ili isključenja iz prometa Član 60.
Na zahtjev lica koje učini vjerovatnim da je njegovo pravo na dizajn ili pravo iz prijave povređeno, ili da će biti povređeno, sud može da odredi privremenu mjeru oduzimanja ili isključenja iz prometa predmeta kojim se vrši povreda, sredstava za proizvodnju tih
predmeta, odnosno mjeru zabrane nastavljanja započetih radnji kojima bi se mogla izvršiti povreda.
Privremena mjera obezbjeđenja dokaza Član 61.
Na zahtjev lica koje učini vjerovatnim da je njegovo pravo na dizajn ili pravo iz prijave povređeno, odnosno da može doći do povrede tog prava, ili da postoji opasnost od nastanka neotklonjive štete, kao i da postoji opravdana sumnja da će dokazi o tome biti uništeni ili da će ih kasnije biti nemoguće pribaviti, sud može da odredi privremenu mjeru radi obezbjeđenja dokaza bez prethodnog obavještenja ili saslušanja lica od koga se dokazi prikupljaju.
Obezbjeđenjem dokaza u smislu stava 1. ovog člana smatra se pregled prostorija, vozila, knjiga, dokumenata, kao i zaplena predmeta, ispitivanje svjedoka i vještaka.
Licu od koga se dokazi prikupljaju, sudsko rješenje o određivanju privremene mjere obezbjeđenja dokaza biće uručeno u trenutku prikupljanja dokaza, a odsutnom licu, čim to postane moguće.
Rok za traženje privremenih mjera Član 62.
Privremene mjere iz čl. 60. i 61. ovog zakona mogu da se traže i prije podnošenja tužbe zbog povrede prava na dizajn, odnosno povrede prava iz prijave, pod uslovom da se tužba podnese u roku od 15 dana od dana izvršenja zahtjeva za određivanje privremene mjere.
Žalba protiv rješenja kojim je sud odredio privremenu mjeru iz čl. 60. i 61. ovog zakona ne odlaže izvršenje rješenja.
Sredstva obezbjeđenja Član 63.
Na zahtjev lica protiv koga je pokrenut postupak zbog povrede prava na dizajn ili postupak za izricanje privremene mjere, sud može da odredi polaganje odgovarajućeg novčanog iznosa kao sredstva obezbjeđenja u slučaju neosnovanosti zahtjeva, na teret podnosioca zahtjeva.
Obaveza pružanja informacija Član 64.
Sud može da naredi licu koje je izvršilo povredu prava na dizajn ili prava iz prijave da pruži informaciju o trećim licima koja su učestvovala u povredi prava i o njihovim distributivnim kanalima.
Lice iz stava 1. ovog člana koje ne izvrši obavezu pružanja informacija odgovara za štetu koja iz toga proizađe.
Osporavanje prava na dizajn Član 65.
Autor dizajna ili njegov pravni sljedbenik može tužbom da zahtijeva od suda da utvrdi da on ima pravo na podnošenje prijave umjesto lica, ili zajedno sa licem koje je podnelo prijavu.
Ako je rješenjem nadležnog organa priznato pravo na dizajn, autor dizajna ili njegov pravni sljedbenik može tužbom da zahtijeva od suda da utvrdi da je on nosilac prava na dizajn umjesto lica, ili zajedno sa licem koje je rješenjem nadležnog organa navedeno kao nosilac prava na dizajn.
Tužba iz stava 1. ovog člana može da se podnese do okončanja postupka za priznanje prava na dizajn, a tužba iz stava 2. ovog člana može da se podnese do isteka roka važenja prava na dizajn.
Upis sudske odluke u registar Član 66.
Ako se pravosnažnom sudskom odlukom usvoji tužbeni zahtjev iz člana 65. ovog zakona, nadležni organ će po prijemu pravosnažne presude, ili na zahtjev tužioca, upisati tužioca u odgovarajući registar kao podnosioca prijave, odnosno nosioca prava na dizajn.
Prava trećeg savjesnog lica Član 67.
Pravo koje je treće savjesno lice pribavilo od ranijeg podnosioca prijave, ili nosioca prava na dizajn iz člana 65. ovog zakona, prestaje danom upisa novog nosioca prava, odnosno podnosioca prijave u odgovarajući registar.
Spor za priznanje autorstva Član 68.
Lice koje sebe smatra autorom dizajna ili njegov pravni sljedbenik, može tužbom da zahtijeva od suda da utvrdi da je on autor dizajna koji je predmet prijave, ili priznatog prava na dizajn, i da bude naveden kao autor u prijavi i svim drugim dokumentima, kao i u odgovarajućim registrima.
Tužilac iz stava 1. ovog člana može da zahtijeva i objavljivanje presude o trošku tuženog, naknadu moralne i imovinske štete i troškova postupka.
Rok za podnošenje tužbe iz stava 1. ovog člana nije vremenski ograničen.
IX. KAZNENE ODREDBE Član 69.
Kazniće se za privredni prestup novčanom kaznom preduzeće ili drugo pravno lice koje na način iz člana 57. ovog zakona povredi dizajn, odnosno pravo iz prijave (član 57).
Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se za privredni prestup i odgovorno lice u preduzeću ili drugom pravnom licu.
Član 70. Za radnje iz člana 69. ovog zakona kazniće se za prekršaj novčanom kaznom fizičko
lice (član 57). Član 71.
Kazniće se za prekršaj novčanom kaznom preduzeće ili drugo pravno lice koje se neovlašćeno bavi zastupanjem u ostvarivanju prava iz ovog zakona (član 16).
Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj novčanom kaznom i odgovorno lice u preduzeću ili drugom pravnom licu.
Kazniće se za prekršaj novčanom kaznom fizičko lice koje se neovlašćeno bavi zastupanjem stranih fizičkih ili pravnih lica (član 16).
Član 72. Visine novčanih kazni iz čl. 69, 70. i 71. ovog zakona utvrđuju se propisom država
članica.
H. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Važenje registrovanih modela i uzoraka
Član 73. Registrovani modeli i uzorci koji važe na dan stupanja na snagu ovog zakona ostaju i
dalje na snazi i na njih će se primjenjivati odredbe ovog zakona. Odredbe ovog zakona primjenjivaće se i na prijave za priznanje modela, odnosno
uzoraka podnesene do dana stupanja na snagu ovog zakona, a po kojima upravni postupak nije okončan.
Postojeći registri Član 74.
Danom stupanja na snagu ovog zakona, Registar prijava modela i Registar prijava uzoraka počeće da se vode kao jedinstveni Registar domaćih prijava za priznanje dizajna, počevši od rednog broja 1. prijave.
Registri modela i uzoraka preimenovaće se u Registar dizajna i nastaviće da se vode od odgovarajućeg rednog broja.
Član 75. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o modelima i uzorcima
("Službeni list SRJ", br. 15/95 i 28/96). Član 76.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu SCG".