Na osnovu člana 26. alineja 7. Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora, donosim
Ukaz o proglašenju Zakona o zaštiti topografija integrisanih kola
Proglašava se Zakon o zaštiti topografija integrisanih kola, koji je donijela Skupština Srbije i Crne Gore, na sjednici od 22. decembra 2004. godine.
P br. 128
22. decembra 2004. godine
Beograd
Predsjednik
Srbije i Crne Gore
Svetozar Marović, s.r.
Zakon o zaštiti topografija integrisanih kola
Zakon je objavljen u "Službenom listu SCG", br. 61/2004 od 24.12.2004. godine.
Ovim zakonom uređuju se predmet i uslovi zaštite topografija integrisanih kola (u daljem tekstu: topografija), prava stvaralaca i način njihovih ostvarivanja, kao i prava preduzeća ili drugog pravnog lica u kome je topografija nastala.
Topografija, u smislu ovog zakona, jeste na bilo koji način prikazan trodimenzionalni raspored elemenata, od kojih je najmanje jedan aktivan, i međuveza u integrisanom kolu, ili takav trodimenzionalni raspored pripremljen za proizvodnju određenog integrisanog kola.
Integrisano kolo, u smislu ovog zakona, jeste gotov proizvod ili međuproizvod u kome se ostvaruje određena elektronska funkcija i u kome su elementi, od kojih je najmanje jedan aktivan, i međuveze integralno formirani u komadu materijala ili na komadu materijala, odnosno i u komadu i na komadu materijala.
Ovim zakonom ne štiti se tehnologija koja se koristi u proizvodnji topografije ili integrisanog kola, informacije koje se čuvaju u integrisanom kolu, ideje, postupci, procesi, sistemi, metodi rada, koncepti, principi ili otkrića, bez obzira na način na koji su opisani ili objašnjeni.
Član 4.
Može se štititi samo topografija koja je rezultat intelektualnog napora stvaraoca i koja u vrijeme svog nastanka nije bila opštepoznata među stvaraocima topografija i proizvođačima integrisanih kola.
Topografija koja se sastoji od kombinacije elemenata i međuveza koje su opštepoznate biće zaštićena samo ako, posmatrano u cjelini, ispunjava uslove iz stava 1. ovog člana.
Zaštita topografije može se tražiti u roku od dvije godine od datuma njene prve komercijalne upotrebe bilo gdje je u svijetu.
Ako topografija nije komercijalno upotrebljena, zaštita topografije se može tražiti u roku od 15 godina od dana njenog nastanka.
Pravo na zaštitu topografije ima njen stvaralac, odnosno njegov pravni sljedbenik ili poslodavac, odnosno njegov pravni sljedbenik. Ako je topografiju kreiralo više stvaralaca, njima pripada zajedničko pravo na zaštitu.
Na zaštitu topografije koja je nastala u radnom odnosu shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju patenti.
Strana lica imaju pravo na zaštitu topografije u Srbiji i Crnoj Gori pod uslovima uzajamnosti. U slučaju sumnje, postojanje uzajamnosti dokazuje lice koje se na nju poziva.
Strano lice mora, u postupku zaštite pred organom uprave Savjeta ministara nadležnim za poslove intelektualne svojine (u daljem tekstu: nadležni organ), imati zastupnika koji se bavi zastupanjem u vidu zanimanja i koji je domaći državljanin ili domaće pravno lice.
Pravna zaštita topografije ostvaruje se u upravnom postupku koji vodi nadležni organ.
Odluke nadležnog organa su konačne i protiv njih se može voditi upravni spor.
Postupak za zaštitu topografije pokreće se podnošenjem prijave za zaštitu topografije (u daljem tekstu: prijava) nadležnom organu.
Nadležni organ ne provjerava da li podnosilac prijave ima pravo na zaštitu.
Za svaku topografiju podnosi se posebna prijava.
Domaće lice može da traži zaštitu topografije u inostranstvu nakon proteka roka od tri mjeseca do dana podnošenja prijave nadležnom organu.
Prijava sadrži zahtjev za priznanje prava na topografiju i priloge.
Zahtjev za priznanje prava na topografiju sadrži:
1) naziv topografije;
2) podatke o podnosiocu prijave i stvaraocu topografije, ako podnosilac prijave nije stvaralac;
3) datum podnošenja prijave;
4) datum nastanka topografije, ako topografija nije bila komercijalno upotrebljena, ili datum i mjesto kada je topografija prvi put komercijalno upotrebljena bilo gdje u svijetu.
Uz zahtjev za priznanje prava na topografiju podnose se sljedeći prilozi:
1) opis topografije, sa podacima koji definišu elektronsku funkciju koju integrisano kolo izrađeno prema topografiji obavlja;
2) grafički prikaz ili prikaz topografije u drugom odgovarajućem obliku kojim se topografija identifikuje;
3) primjerak integrisanog kola izvedenog prema topografiji za koju se traži zaštita, ako je integrisano kolo komercijalno upotrebljeno;
4) dokaz o komercijalnoj upotrebi topografije;
5) izjavu o pravu na podnošenje prijave kao podnosilac prijave nije stvaralac topografije.
Podnosilac prijave može pri podnošenju prijave da traži da se dijelovi priloga iz stava 3. tačka 2. ovog člana koji predstavljaju poslovnu tajnu ne mogu saopštavati ni činiti dostupnim trećim licima, pod uslovom da su ostali dijelovi priloga iz stava 3. tačka 2. ovog člana dovoljni za identifikaciju topografije.
Uz prijavu se podnosi dokaz o uplati takse za podnošenje prijave.
Sadržina zahtjeva za priznanje prava na topografiju i priloga koji se podnosi uz taj zahtjev uređuje se posebnim propisom.
Po prijemu prijave, ispituje se da li je predmet prijave topografija u smislu člana 2. stav 1. ovog zakona i da li je prijava podnesena u roku iz člana 5. ovog zakona.
Poslije utvrđivanja ispunjenja uslova iz stava 1. ovog člana, nadležni organ ispituje:
1) da li je, ako je podnosilac prijave strano lice, prijava podnesena preko zastupnika u smislu člana 7. stav 2. ovog zakona;
2) da li je podnesena posebna prijava za svaku topografiju u smislu člana 9. stav 3. ovog zakona;
3) da li prijava sadrži sve podatke iz zahtjeva za priznanje prava u smislu člana 11. stav 2. ovog zakona i priloge u smislu člana 11. stav 3. ovog zakona;
4) da li je plaćena taksa za podnošenje prijave;
5) da li zahtjev za priznanje prava na topografiju i prilozi koji se podnose uz taj zahtjev imaju propisanu sadržinu u smislu člana 11. stav 6. ovog zakona.
Ako nadležni organ na osnovu sprovedenog postupka ispitivanja prijave iz st. 1. i 2. ovog člana utvrdi da su ispunjeni svi uslovi iz tih stavova, donijeće rješenje o priznanju prava na topografiju.
Ako prijava nije podnesena u roku iz člana 5. ovog zakona, nadležni organ će donijeti zaključak o odbacivanju prijave.
Ako nadležni organ, na osnovu sprovedenog postupka ispitivanja prijave iz st. 1. i 2. ovog člana, utvrdi da predmet prijave nije topografija u smislu člana 2. stav 1. ovog zakona, odnosno da prijava nije podnesena u skladu sa odredbom stava 2. ovog člana, nadležni organ će, u roku od 30 dana od dana prijave, pozvati podnosioca prijave da otkloni uočene nedostatke i ostaviti mu rok za to, koji ne može biti kraći od 30 dana niti duži od tri mjeseca.
Ako podnosilac prijave ne otkloni nedostatke iz stava 5. ovog člana u ostavljenom roku, nadležni organ će donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva za priznanje prava (član 2. stav 1. ovog zakona), odnosno zaključak koji odbacuje prijavu (stav 2. ovog člana).
Nadležni organ vodi sljedeće javne knjige:
1) Registar prijava topografija, u koji se upisuju podaci iz zahtjeva za priznanje prava i prilozi iz člana 11. stav 3. ovog zakona;
2) Registar topografija, u koji se upisuju podaci o priznatim pravima na zaštitu.
Sadržina i način vođenja javnih registara iz stava 1. ovog člana uređuju se posebnim propisom.
Priznato pravo na topografiju upisuje se u Registar topografija.
Po izvršenom upisu u Registar topografija, nosiocu prava izdaje se isprava o zaštićenoj topografiji propisane sadržine.
Propisani podaci o priznatom pravu iz stava 1. ovog člana objavljuju se u službenom glasilu nadležnog organa (u daljem tekstu: službeno glasilo).
Od upisa u Registar topografija, svako ima pravo da razgleda prijavu i dobije kopiju zahtjeva za priznanje prava na topografiju i priloga iz člana 11. stav 3. tač. 1, 2, 4. i 5. ovog zakona.
Dijelovi priloga označeni kao poslovna tajna ne smiju biti dostupni trećim licima bez dozvole nosioca prava ili bez sudske odluke.
Razgledanje priloga se ne naplaćuje.
Nosilac prava na topografiju ima isključivo pravo da:
1) umnožava zaštićenu topografiju u cjelini ili njene bitne dijelove;
2) proizvodi integrisana kola koja sadrže zaštićenu topografiju, ili njene bitne dijelove;
3) uvozi, nudi radi stavljanja u promet, stavlja u promet ili na drugi način komercijalno upotrebljava primjerke zaštićene topografije ili njenih bitnih dijelova, ili integrisana kola u kojima je sadržana zaštićena topografija, ili njeni bitni dijelovi.
Ne smatra se povredom prava iz člana 16. tačka 1. ovog zakona umnožavanje topografije:
1) za ličnu upotrebu u nekomercijalne svrhe;
2) za nastavu koja se odnosi na topografiju, kao i za stručne analize ili istraživanja.
Ne smatra se povredom prava iz člana 16. ovog zakona ako neko lice, na osnovu analize ili istraživanja zaštićene topografije, stvori topografiju koja ispunjava uslove iz člana 4. stav 2. ovog zakona i koju koristi u skladu sa odredbama člana 16. ovog zakona.
Ne smatraju se povredom prava radnje iz člana 16. tačka 3. ovog zakona ako se odnose na primjerak zaštićene topografije, odnosno integrisano kolo koje sadrži zaštićenu topografiju, koje je prvi put stavio u promet nosilac prava, odnosno lice koje ima njegovu saglasnost.
Rok trajanja prava na topografiju počinje od dana podnošenja prijave koja ispunjava uslove iz člana 11. stav 3. tač. 1. i 2. ovog zakona ili od dana prve komercijalne upotrebe topografije, zavisno od toga koji je dan raniji.
Pravo na topografiju prestaje istekom kalendarske godine u kojoj se navršava 10 godina od dana početka roka trajanja prava na topografiju iz stava 1. ovog lana.
Pravo na topografiju može biti, u cjelini ili djelimično, predmet prenosa na osnovu ugovora o prenosu ili na osnovu nasleđivanja.
Pojedina ili sva ovlašćenja iz prava na topografiju mogu, sa ograničenjima ili bez njih, biti predmet ustupanja na osnovu ugovora o licenci.
Ugovori iz st. 1. i 2. ovog člana su punovažni samo ako su sastavljeni u pisanoj formi.
Na zahtjev jedne od ugovornih strana, ugovori iz st. 1. i 2. ovog člana upisuju se u Registar topografija.
Ugovori iz st. 1. i 2. ovog člana imaju dejstvo prema trećim licima samo ako su upisani u Registar topografija.
Lice koje je posljednje upisano u Registar topografija smatraće se nosiocem prava na topografiju.
Nadležni organ će po službenoj dužnosti ili na predlog zainteresovanog lica poništiti rješenje o priznanju prava na topografiju za vrijeme trajanja prava, ako utvrdi da u momentu donošenja rješenja:
1) predmet zaštite nije topografija u smislu člana 2. stav 1. ovog zakona;
2) topografija ne ispunjava uslove za zaštitu u smislu člana 4. ovog zakona;
3) prijava nije podnesena u roku iz člana 5. ovog zakona;
4) nosilac prava na topografiju nema pravo na zaštitu u smislu člana 7. stav 1. ovog zakona, odnosno ako nije imao zastupnika u smislu člana 7. stav 2. ovog zakona;
5) prilozi iz člana 11. ovog zakona nemaju propisanu sadržinu;
6) prilozi iz člana 11. stav 3. tač. 1. i 2. ovog zakona ne odgovaraju integrisanom kolu priloženom uz zahtjev za priznanje zaštite.
Ako podnosilac predloga za poništaj rješenja o priznanju prava na topografiju u toku postupka odustane od svog zahtjeva, nadležni organ može nastaviti postupak po službenoj dužnosti.
Predlog za poništaj prava na topografiju podnosi se nadležnom organu u pisanom obliku, u dva primjerka, i mora da sadrži obrazloženje i potrebne dokaze.
Uz predlog za poništaj prava na topografiju, podnosi se dokaz o plaćenoj taksi za poništaj.
Nadležni organ obavještava nosioca prava na topografiju o predlogu za poništaj i poziva ga da u roku, koji ne može biti duži od 60 dana, dostavi odgovor u pisanom obliku, u dva primjerka.
Ako nosilac prava ne dostavi odgovor u ostavljenom roku, nadležni organ može odlučiti o predlogu za poništaj na osnovu raspoloživih dokaza.
Ako nosilac prava dostavi odgovor u ostavljenom roku, nadležni organ dostavlja primjerak odgovora podnosiocu predloga za poništaj i određuje datum usmene rasprave.
Ako stranke ne dođu na usmenu raspravu, nadležni organ može odlučiti o predlogu za poništaj na osnovu raspoloživih dokaza.
Stranka u čiju korist je doneseno rješenje ima pravo na naknadu troškova postupka.
Propisani podaci iz rješenja o poništaju prava na topografiju objavljuju se u službenom glasilu na propisan način.
Poništaj rješenja o priznanju prava na topografiju nema retroaktivno dejstvo na pravosnažne sudske odluke u vezi sa utvrđivanjem povrede prava, kao i na zaključene ugovore o prenosu prava, odnosno ustupanju licence, ako su i u mjeri u kojoj su ti ugovori izvršeni, pod uslovom da je tužilac, odnosno nosilac prava bio savjestan.
Prijave topografija domaćih lica koje su od značaja za odbranu ili bezbjednost Srbije i Crne Gore smatraju se povjerljivim.
Povjerljive prijave se ne objavljuju.
Na povjerljive prijave shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju patenti.
Nosilac prava na topografiju ili sticalac isključive licence na zaštićenoj topografiji može podnijeti tužbu nadležnom sudu zbog povrede svojih isključivih prava iz člana 16. ovog zakona.
Prilikom utvrđivanja da li postoji povreda prava na topografiju, sud naročito vodi računa o ograničenju prava iz člana 17. i o iscrpljenju prava iz člana 18. ovog zakona.
Tužbom iz stava 1. ovog člana može se zahtijevati:
1) utvrđivanje povrede prava;
2) prestanak povrede prava;
3) naknada imovinske štete (stvarne štete i izgubljene dobiti);
4) objavljivanje presude o trošku tuženog.
Tužba iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u roku od godine dana od dana saznanja za povredu i učinioca, ali ne poslije isteka roka od tri godine od dana učinjene povrede.
Postupak po tužbi iz stava 1. ovog člana je hitan.
Ne smatra se povredom prava korišćenje integrisanog kola na način predviđen u članu 16. tačka 3. ovog zakona od strane lica koje je nabavilo integrisano kolo od drugog i koje u tom trenutku nije znalo ili nije moglo znati da je u njemu sadržana zaštićena topografija.
Od momenta kad je lice iz stava 1. ovog člana saznalo ili steklo mogućnost da sazna da integrisana kola sadrže zaštićenu topografiju, ono ima obavezu da nosiocu prava na topografiju plati naknadu za korišćenje integrisanog kola na način predviđen u članu 16. tačka 3. ovog zakona.
Visina naknade koja pripada nosiocu prava iz stava 2. ovog člana određuje se u visini naknade koju nosilac prava dobija za slobodno ugovorenu licencu za tu topografiju.
Ako je povreda prava učinjena namjerno, tužilac može od tuženog, umesto naknade imovinske štete, zahtijevati naknadu do trostrukog iznosa uobičajene licencne naknade koja bi bila plaćena da je korišćenje topografije bilo zakonito.
Stvaralac topografije ili njegov pravni sljedbenik može tužbom zahtijevati od suda da utvrdi da on ima pravo na zaštitu topografije umjesto lica ili zajedno sa licem koje je podnijelo prijavu za zaštitu topografije, odnosno koje je nosilac prava na topografiju.
Tužba iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u roku trajanja zaštite topografije.
Ako se sudskom odlukom usvoji tužbeni zahtjev iz stava 1. ovog člana, nadležni organ će po prijemu presude, ili na zahtjev tužioca, upisati tužioca u odgovarajući registar kao podnosioca prijave, odnosno nosioca prava na topografiju.
Propisani podaci o promjeni nosioca prava objavljuju se u službenom glasilu.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o zaštiti topografija integrisanih kola ("Službeni list SRJ", br. 12/98).
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu SCG".